Upitan da li će se na Crnu Goru reflektovati dešavanja sa Europrajda iz Beograda, poručio je da će se to ubrzo vidjeti kada bude održan deseti Prajd u Podgorici.

“Bio sam na svim prajdovima u Beogradu. Ovo je prva godina kada su vlasti dozvolile da nasilnici budu na ulazima. Nama je poslata poruka da treba da nas bude strah”, naveo je Kalezić.

Kako je kazao, značajno je što se Europrajd prvi put u posljednjih 30 godina desio na Balkanu, iako su, kako dodaje, učesnici samo sprovedeni sa jedne tačke na drugu. Ističe i da je politička igra pratila sam događaj.

“Važan je za cijeli kontekst ljudskih prava. Ovaj Prajd digao je vidljivost nekih stvari o kojima se malo ili uopšte nije govorilo. U tehničkom smislu šetnja u Beogradu bila je samo sprovođenje, što je ministar unutrasnjih poslova Srbije i rekao poslije prajda. Ovo je bio ustupak konzervativnoj Srbiji, jer se dogodio i drugi skup koji je bio potpuno zaštićen od strane države, kao što je trebao biti zaštićen Prajd. Naša ljudska prava su ponovo politički zloupotrijebljena, ali se nije moglo ići do kraja, da se Prajd potpuno zabrani, zbog podrške međunarodne zajednice. Sa druge strane, sa gledišta nas LGBT osoba, istorijski je važno što su se Europrajd i sama šetnja dogodili”, ispričao je Kalezić.

Majka LGBT aktivistkinje Dubravka Duletić, kazala je da je osjećala dozu straha zbog činjenice da je njeno dijete boravilo na Europrajdu u Beogradu.

“U isto vrijeme osjećala sam i ponos jer je tamo, što su njeni prijatelji sa njom i što su dovoljno hrabri da se izbore za svoja prava, koja ja u tom trenutku nijesam posmatrala isključivo kao prava LGBT osoba, već kao prava svih ljudi na život i na izbor”, poručila je.

Jedan od organizatora Europrajda Goran Miletić, u izjavi za TV E, istakao je da događaj u srpskoj prijestonici nije bio onakav kakvim su ga zamišljali.

“Mislili smo da će Beograd pokazati da je otvoren grad i da za svakog ima mjesta. Međutim, sve se svelo posljednjih nekoliko nedjelja na priču o zabrani, a kasnije su došle prave zabrane koje niko nije očekivao. Sada, poslije 11 godina potpuno mirnih prajd nedjelja, postalo je jasno da iz nama nepoznatih razloga vlast želi da zabrani prajd po svaku cijenu. Na kraju smo došli do nekog rješenja, ali utisci su pomiješani, nije se desilo ono što smo željeli, ali s druge strane šetnja se desila kao i događaji, gosti su zadovoljni, nije bilo većih incidenata. Bilo je oko 10 hiljada ljudi, sve u svemu bilo je veličanstveno. Naravno da se sve neće promijeniti preko noći, niti će LGBT uživati neka nova prava, ali je važno da se desilo za region. Skreće pažnju da u regionu nije dobar položaj LGBT zajednici, postoji još dosta toga što treba da se uradi”, poručio je Miletić.

Kada je riječ o Crnoj Gori, Kalezić smatra da smo trenutno u velikom zastoju kao društvo, te da postoji velika neodgovornost donosilaca odluka u odnosu na ljudska prava i generalno na usmjeravanje društva ka zdravim demokratijama.

“Promjene se dešavaju, idu polako, ali nisu nigdje došle preko noći i to moramo da imamo na umu, to je svuda bio proces. Za deseti Montenegro Prajd formiran je organizacioni odbor, kao i svake godine biće s jedne strane protest zbog stanja u društvu, a sa druge strane da proslavimo sve ono što su bili uspjesi tokom ovih 10 godina i prodiskutujemo o onome što nas čeka u budućnosti”, naveo je on.

Komentarišući prisustvo političara na prošlogodišnjem Prajdu, Kalezić je kazao da je dosta njih došlo, ocjenjujući da to rade samo kako bi napravili fotografije, te da nije bilo konkretnih značajnih pomaka koji se tiču ljudskih prava.

“Radili smo analizu uticaja govora i javnog diskursa političkih partija tokom izbornog procesa i pojačan narativ političara protiv prava LGBT osoba i protiv prava žena, se odmah reflektuje na stavove opšte javnosti. Tako da imamo ili porast ili pad podrške i mislim da političari računaju na to i da to zloupotrebljavaju”, dodao je Kalezić.