”Upravo je jedan od Mojih stavova, kolumna u okviru NVO „Obrazovanje za znanje“, bila posvećena ovom pitanju. Problem je što djeca predškolskog uzrasta biraju strane, a upitajte se koliko zapravo ona mogu shvatiti nešto od toga. Problem je što smo bili svjedoci da su i neki nastavnici iskoristili djecu u političke svrhe, što je suprotno zakonu. Neophodno je da kao društvo osudimo ovakva ponašanja i da se borimo protiv toga. Ukoliko stvarno želimo da idemo naprijed osuda ovakvih ponašanja treba da dođe sa najviših adresa, ne samo državnih, već i međunarodnih i građanskih jer jedino tako moguće da je da napredujemo. U obrazovanju nema mjesta za politiku i to treba da bude jasno svima.
Djecu moramo naučiti da vole i poštuju svoju državu. Sve ostalo bi bilo kršenje njihovih dječijih prava”, ispričala je Nikolić Vučinić.Pitali smo je i kako komentariše često spominjanje uvođenja vjeronauke u crnogorske vaspitno-obrazovne ustanove, te da li je to suvišno, naročito u društvu kakvo je naše, gdje razlike produbljuju podjele.
”U školama već postoji izborni predmet Istorija religije i smatram da je taj predmet sasvim dovoljan ukoliko neko dijete želi da nauči nešto više sa istorijskog aspekta razvoja religija. Uvođenjem vjeronauke samo bi dovelo do novih podjela, podjela na osnovu vjere. Istorija nas uči da ovakve podjele nikada nijesu donijele napredak, čak naprotiv. Ujedno to ne bi bilo u skladu sa ciljevima obrazovnog sistema, koji su definisani u Opštem zakonu o obrazovanju.
Ukoliko neko želi da svoje dijete usmjeri u tom pravcu postoje druga mjesta gdje se bave ovim pitanjem, a sigurna sam da su ti roditelji već o tome informisani. Dodatno, postavlja se pitanje što će biti ponuđeno djeci koja su vaspitavana kao ateisti?”, kazala je Nikolić Vučinić.
RODITELJI DA NAUČE DJECU DA SIGURNO KORISTE INTERNET
Danas je, kako kaže, obrazovanje postalo mnogo kompleksije nego što je to ranije bio slučaj.
”Zapravo, ako se sjetimo kada smo mi bili djeca broj TV kanala je bio ograničen, nijesmo imali mobilne telefone, kao ni internet. Danas, jedan od osnovnih rizika za dijete predstavlja internet. Koliko nam sa jedne strane internet omogućava da lako dođemo do informacija, sa druge strane za djecu koja nemaju dovoljno iskustva može biti jedno neprijatno iskustvo. UNICEF-ovo istraživanja u 30 zemalja svijeta, pokazalo je da je svaka treća mlada osoba izjavila da je bila žrtva nasilja na internetu, a svaka peta da je, pod uticajem istog, izostala iz škole”, kazala je ona na pitanje koliko je danas teže okrenuti djecu pravim vrijednostima.
Dodaje da su roditelji ti koji moraju da nauče svoju djecu da sigurno koriste internet.
”Zatim, medijska pismenost je od izuzetne važnosti, ako želimo da naše dijete sjutra umije da razluči koje informacije može smatrati pouzdanim. Takođe, socijalizacija djece pored svih tih tehničkih pomagala postala je izazov. Tako da se veliki broj roditelja danas suočava sa problemom da njihova djeca nemaju prijatelja. Poslije svega ovoga tek dolazimo na pitanje obrazovanja i uloge roditelja kada je ono u pitanju”, rekla je ona u intervjuu za Standard.
Kao jedan od osnovnih nedostataka obrazovnog sistema, kako kaže, predstavlja nepostojanje okvirne strategije obrazovanja za neki duži period.
”Jedino na ovaj način, sa jasnom vizijom gdje želimo da bude i u kom vremenskom okviru, možemo dalje voditi obrazovnu politiku. Ova strategija bi trebala da da smjernice za razvoj svih nivoa obrazovanja za naredni period, a iz nje bi dalje mogle da se definišu strategije za pojedine nivoe obrazovanja”, rekla je Nikolić Vučinić.
U ovom trenutku probleme obrazovanja bi još mogli da sagledamo iz dva ugla.
”Prvo iz ugla nastavnika, već sada postoje predmeti kao što su matematika, fizika, hemija, muzičko gdje je jako teško naći kadar, naročito u sjevernim opštinama, pa te predmete djece drže obično nastavnici drugih predmeta, pa je time i kvalitet ove nastave na nižem nivou. Ujedno, relicenciranje nastavnika je upitno, jer da bi nastavnik stekao uslov da bude relicenciran potrebno je da završi 24 sata obuke, u toku pet godina, na koliko se licenca izdaje. Pitanju unapređenja rada nastavnika treba posvetiti dodatnu pažnju, jer od toga koliki nam je kvalitet nastavnika zavisi i kvalitet obrazovanja. U ovom dijelu veoma značajnu ulogu mora da ima Zavod za školstvo, koji bi trebao da ima potpuno drugačiju ulogu nego do sada.
Sa druge strane odnos učenika prema učenju treba da se promijeni. Naša djeca i dalje uče zbog ocjene i dok god to ne promijenimo teško da će biti vidljivih napredaka”, ispričala je ona.
Navela je još nedovoljno opremljene kabinete po školama.
”Ukoliko želimo da smanjimo broj mladih koji biraju društvene nauke, već se usmjeravaju na prirodne ili tehničke nauke, od izuzetne važnosti je aktivirati i opremiti kabinete po školama. Cilj obrazovanja je da učenik umije da iskoristi stečena znanja i upravo je ovo način na koji se može djelovati. Rezultati ovakvog učenja, sigurana sam, bili bi vidljivi i kroz rezultate koje bi Crna Gora ostvarivala na PISA testiranju.
Prostora za promjene ima jako puno, pitanje je da li će biti sluha da se na pravi način pristupi problemima”, poručila je Nikolić Vučinić.
NOVA COVID ŠKOLSKA GODINA
Budući da nova školska godina kreće od 1. septembra, te da još uvijek nema konkretnih smjernica kako će se nastava odvijati, ali je istaknuto da će biti u skladu sa epidemiološkom situacijom – pitanje je, da li će obrazovanje naše djece trpjeti ukoliko još jedna školska godina bude lišena nastave u učionicama.
”Pogoršanje epidemiološke situacije u poslednjih mjesec dana znatno je otežalo i donošenje odluke o načinu početka nove školske godine. Kako će izgledati, moraćemo da sačekamo. Mogli smo da vidimo da UNICEF i WHO insistitraju da se škole otvore, međutim treba vidjeti kakav je stav Instituta za javno zdravlje. U prethodnom periodu oni su bili najznačajnija karika u definisanju načina pohađanja nastave i smatram da tako treba i da ostane”, odgovorila je Nikolić Vučinić.
Ako se osvrenemo na prethodnu školsku godinu, jedan dio godine djeca su nastavu pratila online. Nikolić Vučinić kaže da je u okolnostima kakve smo imali očuvan kontinuitet, a zdravlje djece nije dovedeno u pitanje.
”Već dugo se vodi polemika o kvalitetu ovog vida nastave. Da li se išta može uporediti sa nastavom u učionici, teško, ali online nastava koje su mnoge škole imale gdje su nastavnici u realnom vremenu predavali djeci, diskutovali sa njima ili ih ispitivali, najbliže je nastavi u učionici. Ono što je moglo da utiče na znanje koje su djeca stekla jeste zapravo skraćenje trajanje jednog časa sa 45 na 30 minuta. Međutim, to je urađeno na zahtjev struke jer se smatralo da nastavnici ne mogu držati 45 minuta čas sa maskom.
Međutim, kada govorimo o online nastavi, možda najveći nedostatak je razvoj socio-emocioanlnih vještina djece. Zapravo, naša djeca u školi ne uče samo gradivo, već uče da budu dio zajednice, da stvaraju prijateljstva, uče da saslušaju i diskutuju, razvijaju prijateljstva, upravo ovdje su učenici najviše izgubili u prethodnoj školskoj godini. Tako da gradivo je možda i naučeno, ali je u narednom periodu neophodno dodatno raditi na ovom aspektu”, ispričala je ona u intervjuu za Standard.
Kada je riječ o nastavnicima, Nikolić Vučinić smatra da je većina njih veoma ozbiljno pristupila svojim obavezama.
”Moramo imati na umu da su oni bili ti koji su prvi morali da nauče kako da održe online čas. Prvo su morali da se edukuju u dijelu kompjuterske pismenosti, a onda i načina predavanja. Nije isto kada ste u učionici ili ste ispred ekrana. Ujedno brojni nastavnici su se odazvali i projektu #ucidoma i snimali lekcije koje su kasnije emitovane preko TV i bile postavljene na youtube platformu. Veliki broj nastavnika je u ovim vremenima je svoju profesiju predstavljao na najbolji način. Svi su imali svoju ličnu odgovornost i većina je najbolji način prisutpla svojim obavezama”, rekla je ona.
Na pitanje da li smatra da treba pronaći rješenje za održavanje nastave u učionicama uz sve moguće mjere zaštite, Nikolić Vučinić odgovara da možemo očekivati da će naredna školska godina početi redovno.
”Ostaje pitanje ograničavanja broja đaka u učionika, odnosno da li će se i dalje tražiti da se za svakog učenika obezbijedi rastojanje. Ovo je veoma važno pitanje za sve velike škole jer od broja odjeljenja zavisi i organizacija nastave. A sama organizacija nastave naročito u školama u kojima nedostaje kapaciteta je izuzetno zahtjevna, tako da mislim da je krajnje vrijeme da i škole i javnost budu upoznati sa namjerama MPNKS kako više ne bi nagađali”, zaključila je ona u razgovoru za Standard.
CILJ PRIBLIŽITI OBRAZOVANJE RODITELJIMA
NVO ”Obrazovanje za znanje” je osnovana sa ciljem da doprinese unapređenju obrazovanja u Crnoj Gori. Ciljevi udruženja su: unaprijeđenje svijesti svih građana o značaju obrazovanja i potrebi za njegovom modernizacijom i jačanje pozicija kako nastavnika, tako i učenika u obrazovnom procesu. Želja nam je da samo obrazovanje približimo roditeljima kroz razne teme koje obrađujemo, kao i da budemo spona između nastavnika i instutucija sistema.
Do sada smo na našim stranama na društvenim mrežama pokrenuli razne teme koje se ne tiču samo obrazovanja, već i vaspitanja djece sa ciljem da podstaknemo javnu raspravu. Naročito u ovom periodu raspusta smatrali smo da je veoma značajno da otvorimo raspravu o korišćenjima mobilnih telefona, da damo predloge kako roditelji mogu uticati da stvaranje nekih dobrih navika kod svoje djece i slično. U narednom periodu cilj nam je da kroz buduće projekte aktivno radimo na pitanjima koja se tiču unapređenja obrazovanja, jednake dostupnosti za sve, kao i otvaranje rasprava na teme koje su od značaja iz ove oblasti.
Video