Bivša službenica spuškog zatvora Daliborka Špadijer, 2013. prijavila je petoricu policajaca zbog neprikladnog kontakta sa zatvorenicama, zbog čega je doživjela razne neprijatnosti od kolega. Kršenje njenih prava nijesu prepoznali ni poslodavac ni crnogorski sudovi. Ali jeste Evropski sud za ljudska prava koji je nedavno naložio Crnoj Gori da joj isplati 5 500 eura. Nažalost, ona nije jedina koja pravdu traži u Strazburu.

” Bili smo prvi tokom 2019. i 2020. po broju stanovniku u pogledu ukupno podnijetih predstavki”, saopštila je zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić.

Od osnivanja Kancelarije zastupnika 2009, država je po nalogu Evropskog suda našim građanima isplatila gotovo 6 miliona eura, od čega samo u predmetu Kips I Drekalović protiv Crne Gore, 4,5 miliona.

” A zašto? Zato što je u tom predmetu dužina postupka jednog upravnog postupka dovela do povrede prava tog građanina odnosno jednog privrednog društva”, istakla je Pavličić.

Takva povreda utvrđena je u čak 42, od 64 presude Suda u Strazburu.

” I upravo ti predmeti se zovu tzv.repetativni predmeti ili ponavljajući predmeti gdje mi zaista iz godine u godinu umjesto da smanjujemo broj tih predmeta, nama se taj predmet povećava”,  kazala je Pavličić.

U ostalim presudama utvrđeno je kršenje prava na pravično suđenje, pretpostavke nevinosti, zabrane mučenja, prava na slobodu i sigurnost, na poštovanje privatnog i porodičnog života, na djelotvoran pravni lijek i zaštitu imovine. I za Pavličićevu i za crnogorskog ombudsmana, presude iz Strazbura bi trebale da budu putokaz našem pravosuđu.

” Ja smatram da one nisu protiv Crne Gore već treba da bude korist našim pravosudnim institucijama kako I na koji način ubuduće treba da rade da ne bi došli ponovo na ponovljena kršenja ljudskih prava”, kazala je Pavlićić.

Bjeković: Zakazale državne institucije

Na pitanje ko je zakazao, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković ističe da su to državne institucije.

” Pa nema drugog načina da se to objasni osim da kažemo državne institucije jer državne institucije jesu jedine pozvane I odgovorne za zaštitu ljudskih prava I sloboda u Crnoj Gori – poručio je on.

Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava smatra da je nedopustivo da građani čekaju po 3 I više godina na presude Ustavnog suda koji bi mogao biti naš Strazbur.

” Mislim da je mnogo bolje riješiti u okviru naše kuće, naše države a ne ići pred Strazbur”, kaže Pavličić.

Pored Crne Gore, najviše tužbi podnose građani Bosne i Hercegovine, Lihtenštajna, Letonije, Hrvatske i Turske.