IZJCG

<html><head></head><body>“Analizom opština prebivališta novootkrivenih slučajeva, utvrđeno je da je jedan od novooboljelih pacijent iz Žabljaka koji se trenutno liječi u bolnici u Pljevljima”, navodi se na Twitter nalogu Instituta.
</body></html>

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:116:"Prvi slučaj koronavirusa registrovan je u opštini Žabljak, saopšteno je večeras iz Instituta za javno zdravlje.";}

Prvi slučaj korona virusa na Žabljaku

Standard

Odjeljenje unutrašnje kontrole policije je podnijelo krivičnu prijavu protiv osam policijskih službenika GP Božaj, kao i 27 stranih državljana iz Albanije, Turske i Kosova koji su osumnjičeni za primanje mita u produženom trajanju. Uhapšeni su policijski službenici J. N, R. Z, Ž. I, E. D, P. M, B. I, R. V. i M. D. Kako [&hellip;]

Pogledajte kako su uhapšeni policajci osumnjičeni za primanje mita na GP Božaj | Standard

Pogledajte kako su uhapšeni policajci osumnjičeni za primanje mita na GP Božaj

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

To je, između ostalog, kao dokaz neosnovanosti naredbe o otvaranju istrage protiv njega saopštio bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić prilikom saslušanja 14. aprila u Višem sudu, a nakon što je uhapšen pod optužbom da je bio član kriminalne organizacije koju je navodno formirao nekadašnji visoki funkcioner službi bezbjednosti Zoran Lazović, te da je radio [&hellip;]

KATNIĆ: Damjanović potvrdio da je za Belivuka i Miljkovića vođena međunarodna akcija! | Standard

KATNIĆ: Damjanović potvrdio da je za Belivuka i Miljkovića vođena međunarodna akcija!

Njih dvije su danas u podgoričkom Višem sudu iznijele odbranu. Da odgovore na pitanja zastupnika optužbe su, pak, odbile. Sutkinja Nada Rabrenović pročitala je iskaz koji je Vlahović Milosavljević dala pred SDT-om, a u kom se navodi da je rekla da je “popustila pod pritiskom”, te da je Medenica “izuzetno nezgodna i autoritativna ako joj [&hellip;]

Vesna Medenica negirala krivicu: Optužnica sadrži mržnju | Standard

Vesna Medenica negirala krivicu: Optužnica sadrži mržnju

Portparolka Uprave policije MUP-a TK Adnana Sprečić je kazala da se saobraćajna nesreća dogodila oko 17:10 sati u neposrednoj blizini tunela Drenik. “U saobraćajnoj nesreći je učestvovalo jedno terensko vojno vozilo EUFOR-a, a vozač je usljed neutvrđenih razloga izgubio kontrolu i sletio s kolovoza. Tom prilikom je oštećen saobraćajni znak”, kazala nam je Sprečić. Kako [&hellip;]

Vojno vozilo EUFOR-a sletjelo s ceste kod Srebrenika, cijela posada transportovana u bolnicu | Standard

Vojno vozilo EUFOR-a sletjelo s ceste kod Srebrenika, cijela posada transportovana u bolnicu

S Rastoder

&#8220;Vrhovni državni tužilac se može kretati isključivo u okviru zakonom propisanih ovlašćenja&#8221;, &#8220;opširno&#8221; su odgovorili iz VDT. Na prvi pogled ovo bi moglo da znači da nikog od njih ne dotiču nikakvi performansi, niti peticije, a vjerovatno ni to što je bivši GST Milivoje Katnić u borbi za pravdom krenuo u samobilački štrajk glađu. S [&hellip;]

ZAKONOM PROPISANA OVLAŠĆENJA VDT-a: Hoće li Marković kao Stanković izdati "obevezujuće uputstvo"- Moglo je za optužene za državni udar, može i za Katnića | Standard

ZAKONOM PROPISANA OVLAŠĆENJA VDT-a: Hoće li Marković kao Stanković izdati &#8220;obevezujuće uputstvo&#8221;- Moglo je za optužene za državni udar, može i za Katnića

https://secure.gravatar.com/avatar/a335314b8fb22d853fc7b9eabfe5a4f0?s=96&d=mm&r=g

Odlukom Višeg suda 16. aprila, određen je pritvor do 30 dana Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću, zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke. Nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši GST Milivoje Katnić uhapšeni su 14. aprila u zoru. Lazović se tereti da je 3. decembra 2020. godine naložio Katniću da se, na zahtjev [&hellip;]

Viši sud: Katnić i Lazović ostaju u pritvoru | Standard

Viši sud: Katnić i Lazović ostaju u pritvoru

Na stranačkim skupovima stoji se mirno, na Andrićevom vijencu se na slučajnu zvonjavu telefona ili, ne daj Bože, novinarsko podpitanje, poprijeko gleda. Ali predsjednik države bio je na nekom trećem mjestu i tamo dobio poseban tretman. Bila nervozna ili ne, tek predsjedavajuća u SB ućutkala je Vučića lupanjem ruke o sto. „Mislim da je to [&hellip;]

Kad nastupaju u Srbiji, mogu kako hoće: Kad tako probaju u svijetu dobiju "šakom o sto" | Standard

Kad nastupaju u Srbiji, mogu kako hoće: Kad tako probaju u svijetu dobiju &#8220;šakom o sto&#8221;

&#8220;Da li je da je li odluka jedne od vadajućih partija da glavnog pregovarača imenuje za nosioca izborne liste na lokalnim izborima, dobra za ispunjenje državnog interesa, ostavljam građanima da sude, ali mislim da je odgovor jasan. Pomalo sam iznenađen tom odlukom, opet imajući u vidu šta je to naš državni interes, a interes je [&hellip;]

Milatović: Iznenađen sam odlukom da Zenović bude nosilac liste PES-a u Budvi, državni stav o Srebrenici poznat | Standard

Milatović: Iznenađen sam odlukom da Zenović bude nosilac liste PES-a u Budvi, državni stav o Srebrenici poznat

On je na konferenciji za novinare kazao da niko ne treba da strahuje da će ostati bez penzija ali da mora doći reforme penzionog sistema, odnosno Fonda PIO.



&#8220;Građani uopšte ne treba da strahuju za svoje penzije. Te dosadašnje uplate su definitivne. One su tu, neće nigdje pobjeći. Penzija neće pobjeći. Penzija će se isplaćivati kao i do sada, redovno, bez ikakvih zastoja, bez ikakvih problema. Kao što ste vidjeli, doprinosi za zdravstvo prije samo dvije, dvije i po godine, kada su prestali da se obračunavaju, odnosno kada su prestali da se uplaćuju u generalni GT, nisu lijekovi prestali&#8221;, kazao je Spajić.



Premijer ističe da Vlada ima nikad veći budžet za Fond za zdravstvo.



&#8220;Nikakve korelacije nema. Koliko će biti korigovan taj doprinos za penziju, vidjećemo, bićete blagovremeno obaviješteni, ali korigovanje doprinosa penzija za građane nema nikakvog efekta. Odnosno, neće imati nikakav efekt na visinu njihove penzije&#8221;, kazao je premijer.

Premijer Spajić: Građani ne treba da se plaše za svoje penzije

Capture-jakovvv

a4d03e9a643eb7c15ed078fddddba51a

Na regionalnom događaju posvećenom temama zelene tranzicije, održivog razvoja i odgovornog korporativnog upravljanja, predsjednik Milatović i predsjednica Slovenije Pirc Musar učestvovali su na uvodnom panelu “ Budućnost našeg regiona” tokom kojeg su razgovarali o održivoj perspektivi zemalja regiona.



Tokom obraćanja prisutnima predsjednik je naglasio da je budućnost našeg regiona integracija u EU, te da je u svjetlu svih ekoloških, energetskih i ekonomskih kriza potrebno dodatno staviti fokus na održivi razvoj, ocijenivši da su zelena ekonomija, inovacije i održivi turizam osnova na kojoj Crna Gora može graditi dugoročnu ekonomsku stabilnost.



“Pravičnost i jednake mogućnosti moraju biti osnovni principi na kojima gradimo naše društvo, a osiguravanje jednakog pristupa obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i pravednim uslovima rada ključno za kreiranje stabilnе ekonomijе”, kazao je Milatović, navodi se u saopštenju njegovog Kabineta.



Napomenuo je, da su na ovom polju Crnoj Gori neophodne korjenite reforme, počev od obrazovnog sistema, zdravstva, pa do ekonomskih politika.



<figure class="wp-block-image size-large is-resized"><img loading="lazy" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Capture-jakovvv-1200x648.jpg" alt="" class="wp-image-713112" width="1068" height="576" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Capture-jakovvv-1200x648.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Capture-jakovvv-300x162.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Capture-jakovvv-768x414.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Capture-jakovvv-696x376.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Capture-jakovvv-1068x576.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Capture-jakovvv.jpg 1223w" sizes="(max-width: 1068px) 100vw, 1068px" /><figcaption>Foto: Predsjednik CG</figcaption></figure>



“Politička volja, institucionalni i društveni kapacitet, kao i znanje, tri su osnovna preduslova za napredak države i društva”, poručio je predsjednik države.



Osim toga, kako je istakao, moramo težiti institucionalnoj stabilnosti, koja je neophodna i za vladavinu prava, kao i za ekonomski razvoj i privlačenje kredibilnih investicija.



Predsjednica Pirc Musar je navela da je budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji, te da ona mora biti zasnovana na održivom razvoju.



„Kao šef države, uvijek imam na umu razliku između političara i državnika. Političari rade na pobјedi na slјеdećim izborima dok državnici rade za naredne generacije“, navela je Pirc Musar.



Predsjednik države ukazao je i na važnost dobrog korporativnog upravljanja koje, kako je kazao, čini ključni faktor dugoročnog uspjeha.



“Jasne poslovne politike, kvalitetna zakonska rješenja i mehanizmi praćenja nadzora osnovni su preduslovi koji treba da rezultiraju održivim poslovanjem, kako bismo prekinuli sa lošim praksama kojima smo bili svjedoci u prošlosti”, istakao je Milatović.



Na kraju, zaključio je da samo na ovaj način možemo vratiti povjerenje građana u sistem kada je riječ o državnim kompanijama, ali i povjerenje investitora u privatni sektor, te da to treba da bude zajednički zadatak svih donosilaca odluka u našoj zemlji.

Milatović na otvaranju ESG Adria samit u Tivtu: Crna Gora ima značajnu mjesto na mapi održivosti

Nikola Milović

&#8220;Sistemsko urušavanj, kulturna devastacija, afere korupcija, pad sistema vrijednosti, danas je Budva ponižen grad. Odgovornost koju osjećam i poštovanje koje iskazujem opredijelili su me da preuzmem odgovornost i da se nađem na čelu pobjedničke liste&#8221;.



Navodi da ga je Budva oblikovala i ima motiv da promijeni stvari u samom gradu.



Vizija mu je da Budva postane moderan i kulturan grad.



&#8220;Budvi je hitno potrebna nova strategija razvoja. Pobijedićemo u Budvi jer naša djeca ovdje treba da izrastaju u dobre i vrijedne ljude a mi treba da im pružimo ambjient za to&#8221;, kazao je Milović.



Upitan da li su otvoreni za postkoaliciju nakon izbora, Milović kaže da je spreman da razgovara prvo sa građanima Budve.



&#8220;Ako to podrazumijeva da treba da razgovaram sa svima na političkoj sceni i ako se nađemo na programskim osnovama, razgovaraćemo sa svima. Budva zaista zaslužuje bolje. Mislim da među političkom konkurencijom ima vrlo pristojnih ljudi. Sada je trenutak da podvučemo crtu, da vidimo kome ćemo dati povjerenje pa ćemo nakon toga razgovarati&#8221;, zaključio je Milović.



<iframe loading="lazy" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdps.mne%2Fvideos%2F1090128372080779%2F%3Fref%3Dembed_video&#038;show_text=0&#038;width=267" width="267" height="476" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share" allowFullScreen="true"></iframe>

Milović: Vrijeme je za promjene, pobjedićemo u Budvi

To je potvrđeno Portalu RTCG.



Za članove novog Savjeta ASK-a javilo se devet kandidata. Po nalazima komisije, samo troje je predalo kompletnu dokumentaciju. Kao kandidati javili su se Dragana Šuković, Veselin Vujanović, Miodrag Martinović, Ljubisa Konatar, Mehmedin Tahirović, Slavica Mirković, Mladen Tomović, Kalina Adrović Vulić i Milica Milutinović.



S obzirom da je samo troje kandidata predalo kompletnu dokumentaciju, i da ispunjavaju uslove da se sa njima obave razgovori. Kada ti razgovori budu završeni raspisaće se novi oglas. Savjet ASK-a broji pet članova.



U komisiji koja utvrđuje listu kandidata za Savjet su Momčilo Leković i Jevto Eraković, predstavnik Sudskog savjeta Miodrag Iličković, predstavnik Tužilačkog savjeta – Miroslav Turković i predstavnik NVO sektora Pavle Ćupić (Građanska alijansa).



Od 31. jula 2023. godine rad Agencije za sprečavanje (ASK) korupcije nema ko da kontroliše jer je istekao mandat bivšem Savjetu. U međuvremenu je uhapšena direktorica Agencije Jelena Perović koja je puštena da se brani sa slobode.



Nakon junskih parlamentarnih izbora novi saziv Skupštine Crne Gore konstituisan je 27. jula prošle godine, ali je šef parlamenta izabran tek 31. oktobra.



Prema Zakonu o sprečavanju korupcije, Savjet ASK ima niz nadležnosti – bira i razrješava direktora Agencije, donosi Statut i akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, inicira unapređenje rada Agencije, vrši provjeru podataka iz izvještaja o prihodima i imovini direktora Agencije.

Kandidati za Savjet ASK-a Dragana Šuković, Slavica Mirković i Mladen Tomović

Crna Gora u posljednje gotovo četiri godine prolazi burno iskustvo promjene vlasti, ali uprkos svemu, uoči &#8220;punoljetstva&#8221; obnove državnosti &#8220;meni Crna Gora danas zaista liči kao 18-godišnja mladost pred kojom je dobra budućnost &#8211; saopštio je u intervjuu za Antenu M Milo Đukanović.



Nekadašnji crnogorski predsjednik i premijer smatra da je u prethodnom periodu postavljen veoma solidan temelj arhitekture savremene Crne Gore, u kojem je: obnovljena nezvisnost, multietnička demokratija, svijest o ekonomskoj samoodrživosti i okrenutost zapadnom kulturnom krugu.



Zahvaljujući tome, uvjeren je, &#8220;dizgini su i dalje čvrsto u rukama Crne Gore&#8221;.



<h2>Promjena je bila neminovna i očekivana</h2>



&#8220;Sada prolazimo jednu bolnu fazu koja je uzrokovana prvom promjenom vlasti u Crnoj Gori nakon uvođenja višestranačja. Za mene je ta promjena bila neminovna i očekivana. Ali, to što je Crna gora dobila kao alternativu na vlasti definitivno nije ono što je većina ljudi koji su željeli promjene očekivala&#8221;, naveo je bivši predsjednik Crne Gore.



Đukanović skreće pažnju na &#8220;nedostatak identifikacije građana Crne Gore sa svojom državom i sa svojim nacionalnim interesima&#8221;. Uzrok vidi u shvatanju politike kao sposobnosti manipulacije ljudima.



&#8220;Mi danas imamo novu političku elitu u Crnoj Gori, imamo novu vladajuću koaliciju koja se vratila ideji da nije važno šta radite, važno je šta pričate&#8221;, dodao je on.



<h2>Početak skidanja evropejske maske i pokazivanja anticrnogorskog lica</h2>



Na pitanje da li je prijem Kosova u Savjet Evrope i Rezolucija o Srebrenici, koja treba da bude usvojena u UN, trenutak u kojem će barem dio vlasti početi da skida evropejsku masku, Đukanović kaže kako i glasanje u PS SE pokazuje &#8220;da nema nikakve stvarne homogenizacije u redovima kreatora i realizatora državne politike u Crnoj Gori&#8221;.



&#8220;Šta više, govori da niko od njih ne mari za državne intereste Crne Gore! Jer da mari, i da mari za svoj koalicioni sporazum, oni bi vodili računa o tome da je Crna Gora priznala Kosovo 2008. godine. I vodili bi računa o tome da su u koalicionim sporazumom konstatovali da će slijediti spoljnopolitičke prioritete koji su sadržani u državnoj strategiji razvoja. Nema ničeg od toga. Uz to, po meni, nema ni elementarne političke pameti. Ako svi na političkoj sceni kažemo da nam je interes da Crna Gora bude članica Evropske unije i ako istu želju iskazujemo kada je u pitanju evropska perspektiva svih drugih država regiona, pa koji je rezon da jednoj državi koja nam je susjed uskraćujete pravo da osvari početni korak, da postane članica Savjeta Evrope&#8221;, rekao je on.



Očigledno da se, prema njegovim riječima, već došlo do određenih pitanja na kojima nije tako jednostavno kamuflirati svoju antievropsku i anticrnogorsku suštinu.



<h2>Terapija za ovaj kancer neće doći sa Zapada</h2>



Bivši predsjednik i premijer Crne Gore prokomentarisao je i politiku &#8220;zapadnih partnera&#8221; prema Crnoj Gori i regionu.



&#8220;Oni jako dobro vide šta se ovdje događa, ali ne posvećuju tome potrebnu pažnju. Razumijem, imaju mnogo važnije prioritete nego što je Crna Gora i nego što je Zapadni Balkan, ali to ih ne opravdava za pogrešne politike koje iniciraju ili podržavaju kada je u pitanju evropska perspektiva našeg regiona&#8221;, ocijenio je Đukanović.



Smatra da bi bilo pogrešno očekivati da će sa te strane doći neka &#8220;spasonosna terapija da izliječimo ovaj politički kancer koji trenutno opterećuje Crnu Goru&#8221;.



&#8220;U vrlo autoritativnim zapadnim centrima prećutkuje se da je odsustvom podrške i brige od strane naših saveznika otvoren prostor za direktnu penetraciju ruskih imperijalnih interesa na Zapadnom Balkanu. Takođe, previđa se da je takvom ulogom Rusije podstaknuta najretrogradnija politika u ovom regionu, a to je nacionalizam i to su velikodržavni projekti. Pokušava se previdjeti i da je koketiranjem nekih autoritativnih zapadnih političkih adresa sa regionalnim nacionalističkim politikama pušten duh iz boce u društvima Zapadnog Balkana, da se danas Zapadni Balkan bavi istim temama kojima se bavio i 90-ih godina, zaštitom tobože ugroženih pripadnika određenih naroda izvan granica matične države, čime se ruši suverenitet susjednih država, kvare dobrosusjedski odnosi i u suštini ugrožava stabilnost, time i evropska perspektiva regiona&#8221;, istakao je on.



Đukanović ističe da se sve to događa &#8220;zahvaljujući inicijalnom inputu iz Rusije&#8221;, jer se Rusija istorijski vrlo umješno poigravala sudbinom Zapadnog Balkana, ali ovog puta brine podudarnost politike određenih zapadnih centara. Upitan da pojasni zašto kaže da je posrijedi &#8220;namjeran previd&#8221;, odgovara.



&#8220;Namjerno se previđa&#8217;, to i dalje ne znači da je napravljena neka rusko-zapadna koalicija sa namjerom da skrene zemlje Zapadnog Balkana s evropskog i evroatlanskog puta. Pod namjernim previdom podrazumijevam da su zbog svojih kalkulacija i svojih interesa u odnosima sa određenim državama Zapadnog Balkana, prije svega sa Srbijom i Albanijom, spremni da tolerišu neke bahatosti koje te države iskazuju prema drugim državama u regionu. Dozvolite da budem još konkretniji. Za mene je Open Balkan pokušaj institucionalizacije dominacije Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. A svaki pokušaj dominacije bilo koje države na Zapadnom Balkanu, istorija nas opominje, uvijek je vodio u rat&#8221; naglašava Đukanović.



Kad nacionalistički duh izađe iz boce, &#8220;a danas je dobrano izašao&#8221;, nema autoriteta, ni domaćeg ni međunarodnog, koji može da spriječi eskalaciju nacionalizma, obnovu nestabilnosti pa i ratne sukobe, upozorava Đukanović.



&#8220;Zato mislim da SAD, tj. Stejt Department sebičnom apsolutizacijom svojih interesa ignoriše krupne političke štete koje time čini u regionu, a za koje mislim da su toliko uzele maha da ih je sada teško bezbolno popraviti. Vidjeli smo šta se dogodilo u Banjskoj, vidimo šta se događa u BiH, vidimo šta se sprema za predstojići (Vaskršnji) sabor, vidimo do koje mjere je obesmišljena uloga visokog predstavnika u BiH&#8230; Daju li sva ova iskustva pravo na neki optimizam? Ne, ako se bez oklijevanja ne konstatuje greška i hitno ne okrene ploča&#8221;, istakao je.



<h2>Današnja retorika Beograda ista je kao 90-ih, isto će i završiti</h2>



Na pitanje koliko su osnovane tvrdnje da je Otvoreni Balkan zapravo neka vrsta eksperimenta iza kojeg stoji Aleksandar Soroš i njegovo partnerstvo sa Vučićem i Ramom, te podsjećanje na biznis Trampovog zeta Kušnera u Srbiji i Albaniji, Đukanović kaže da je to vrlo moguće.



&#8220;Moguće je i da postoje ti interesi o kojima govorite, ali moguće je da postoje i drugi interesi. Legitimno je da Amerika eksponira svoja dva vrlo važna politička interesa u ovom regionu. A to je da odvoji Srbiju od Rusije i drugo da negdje suspregne političku i diplomatsku destrukciju Srbije kada je u pitanju međunarodno priznanje Kosova. Uobičajeno je pravo velike sile da svoje političke interese pretpostavi interesima drugih država i regiona i da zbog toga namjerno zatvara oči pred današnjom retorikom zvaničnog Beograda, koja ni po čemu ne odudara od narativa i prakse Srbije iz ranih 90-ih godina. Tada je Milošević krenuo da zaštiti navodno ugrožene Srbe u Bosni i Hercegovini i danas Vučić pokušava da zaštiti navodno ugrožena prava Srba u Crnoj Gori i u drugim državama regiona. Znamo kako je završilo prvi put i znamo kako jedino može završiti i drugi i svaki sljedeći put&#8221;, podsjeća on.



Na opasku da su sada, globalno i regionalno, stvari umnogome drugačije, u skladu sa očekivanjima Beograda, i pitanje zašto vjeruje da će ishod opet biti isti, Đukanović kaže da ne mora&nbsp;biti isti ako mi pristanemo da gubitnički pognemo glavu.



&#8220;Srbija je legitimisala, manje-više, svoje velikodržavne planove. Osnovno pitanje je da li ćemo mi to da dozvolimo?! Mislim da nije realno da se to dogodi zato što ne vjerujem da danas ovdje žive toliko različiti Crnogorci u odnosu na naše pretke koji su tokom prethodne hiljadugodišnje istorije uvijek branili svoju slobodu, svoju čast, svoje dostojanstvo, svoju državu&#8221;, naveo je on.



Đukanović dodaje kako se u različitim vremenima sa različitih adresa moglo čuti o neprimjereno velikom vaninstitucionalnom uticaju Soroš fondacije napolitiku u Evropi, primjećuje &#8220;veliku razigranost Soroša naslednika na Zapadnom Balkanu&#8221; sa ambicijom da nam objasni šta je za nas dobro i da nam nametnne svoje &#8220;spasonosno otkriće&#8221; Open Balkan koji nije ništa drugo do uvertira za stvaranje velike Srbije i, zakonomjerno, njene protivteže- Albanije u prirodnim granicama.



&#8220;Nije ga nametnuo. Iako je pokušavao to uradi sa svoja dva najbliža podržavoca koja ste pomenuli, sa predsjednikom Vučićem i premijerom Ramom, koji su za taj cilj regrutovali i našeg nesrećenog Abazovića koji je bio apsolutno nedorastao politički pajac nezainteresovan za nacionalne interese Crne Gore i koji se nadao da će tako, služeći igri ovih, za njega autaritativnih regionalnih i međunarodnih igrača, učvrstiti svoj nedostajući autoritet i produžiti vijek svoje karijere. On je danas opet margina. Crna Gora se unekoliko politički otrijeznila zahvaljujući lekcijama koje smo naučili tokom prethodne četiri godine, a mislim da je ideja Open Balkana u međuvremenu postala prošlost&#8221;, ocijenio je.



<h2>Slijedi pregrupisavanje na političkoj sceni CG</h2>



Đukanović smatra da je bilo pogrešno prekinuti lobiranje u Vašingtonu nakon ulaska Crne Gore u NATO. Na pitanje da li je sa pozicija na kojima se nalazilo mogao da utiče na promjenu takvoga stava, odgovara potvrdno.



&#8220;Jesam i uticao sam. Bezuspješno. Jer su to politike koje pripadaju vladi. Dok sam vodio vladu, vlada je imala lobističke partnere na toj adresi, nakon toga nije. Na moju inicijativu odgovoreno je potrebom za budžetskim uštedama. Mislim da je &#8216;dara&#8217; višestruko prevršila mjeru i da su rezultat štete koje su nastale ostavljanjem slobodnog prostora Srbiji da tumači srpsko-crnogorske odnose i svoju ulogu u regionu&#8221;, dodao je on.



Osvrćući se na analogije između cijepanja DPS na njegovo i Bulatovićevo krilo i dešavanja u PES nakon izlaska Jakova Milatovića, Đukanović kaže da nema mnogo osnova za njih.



&#8220;Ja vidim tamo sukob lidera, što nije za potcjenjivanje. Niti želim o tome da govorim u ružnom smislu. Taj sukob u ovoj fazi, kao što ste vidjeli, nije doveo ni do kakvog restrukturiranja unutar te partije. Treba primijetiti da su slični procesi lagano zahvataju i neke druge partije vladajuće koalicije. Ja mislim da su to procesi koji će neminovno, ako ne sada, u bliskoj budućnosti, voditi pregrupisavanju na političkoj sceni&#8221;, rekao je Đukanović.



<h2>DPS neće širiti koalicioni kapacitet trulim kompromisima</h2>



Bivši predsjednik DPS komentarisao je i stalne kritike da se ta stranka nije dovoljno reformisala, uprkos potpunoj kadrovskoj obnovi, i dao svoje viđenje stvarnog cilja te kampanje.



&#8220;Moje prvo pitanje je: šta bi to trebalo DPS da reformiše od svojih ključnih politika koje su, u međuvremenu, verbalno prprihvatili svi na političkoj sceni Crne Gore, uključujući i novu vlast, nakon sveobuhvatne kadrovske obnove na koju ste ukazali. Da li da promijeni svoj pristup razvojnoj politici? Da li da promijeni vajnsku politiku? Da li da promijeni bezbjednostnu politiku? Da li da promijeni odnos prema nezavisnosti? Ne!&#8221;, poručio je Đukanović.



Na pitanje da li bi svojim nasljednicima u stranci sugerisao da, zarad proširenja koalicionog kapaciteta, promijene stav o temama poput Srebrenice, 1918, agresije Rusije na Ukrajinu, priznanja Kosova kaže da i kada bi to pokušao siguran je da ga ne bi poslušali,



&#8220;Morali bi primijetiti da je Demokratska partija socijalista ozbiljna politička partija i da i u vrijeme personalno nove strukture imate već nekoliko dokaza da DPS ostaje nesklona trulim političkim kompromisima. Možda neko očekuje da seDPS dokazuje onima koji nas etiketiraju da smo organizovana kriminalna grupa, a ne vodeća partija političkog pokreta koji je Crnu Goru u nedavnoj prošlosti doveo do istorijskih ostvarenja. Dakle, nagledao sam se u politici, ne samo u Crnoj Gori i ne samo na Balkanu, te matrice: kada želite da pošto poto promijenite vlast i kada realno nemate za šta da je kritikujete kada su u pitanju ključne politike, onda se najlakše zalijepi etiketa nedovoljne vladavine prava, nedovoljne borbe protiv kriminala i korupcije&#8221;, istakao je bivši predsjednik države.



Đukanović naglašava da je nakon 30. augusta 2020. DPS ubjedljivo dokazao da njen prioritet nije povratak u vlast odmah i po svaku cijenu, već da je to elimisanje uočenih slabosti u cilju povratka na vlast kada za to dođe vrijeme, kako bi bili spremni da preuzmu odgovornost za nastavak i uspješno okončanje evropskog puta.



&#8220;Da je DPS želio da pravi trule kompromisa, imao ih je kad napraviti&#8221;, rekao je on.



Na podsjećanje da je Andriji Mandiću nudio saradnju, uoči predsjedničkih izbora, Đukanović objašnjava da &#8220;to nije bila ponuda za formiranje vlasti&#8221; nego iskaz spremnosti da se razgovara, kako bi se DF &#8220;emancipovao u nekom pravcu u kojem su se emancipovale srpske političke strukture, recimo u Hrvatskoj&#8221;.



<h2>Njihov cilj nije ruiniranje, nego aneksija Crne Gore</h2>



Na pitanje da li danas ima jasnu sliku čime su DPS i on lično doprinijeli da ih dio javnosti percipira kao simbole zaštite kriminala i korupcije, a ne simbole obnove nezavisnosti, Đukanović naglašava da&nbsp;



&#8220;Odavdo sam tu sliku zaokružio! U beogradskoj centrali velikosrpskog nacionalizma DPS i Milo Đukanović prepoznaju kao ključna brana ostvarivanja njihovih interesa. Nije njihov interes ovako ruiniranje Crnoj Gore, njihov interes je aneksija Crnoj Gore. Nijesu oni neki zatvoreni centri iz kojih ne možete dobiti informaciju. Pričaju onda Crnu Goru od njihovog nauma nije odbranila ni vlada Zdravka Krivokapića, niti vlada Dritana Abazovića. Nego da ih je odbranila državno-odgovorna opozicija, zajedno sa probuđenom građanskom, intelektualnom sviješću van političkih struktura.



Šta je logičnije nego da oni pokušaju da eliminišu one koji su ključna brana njihovim interesima? Po Staljnovom receptu: ako imate problem koji čini čovjek: nema čovjeka &#8211; nema problema. Ja sam kroz to prošao, ja sam bio na meti 2016. Ne treba, valjda, sada opet dokazivati, zbog zaglušujućeg pokušaja revizije pokrenutog iz Beograda, iz BIA, a razglašenog preko medija pod njihovom kontrolom u Crnoj Gori i njihove agenture koja je posljednjih godina u dobroj mjeri premrežila i državne organe Crne Gore, kojim se pokušava negirati scenario državnog udara. O kojem je više nego ubjedljivo govoreno ne samo iz Crne Gore, nego i iz Srbije i iz Vašingtona i iz Lodona.&#8221;



<h2>&#8220;Ne plašim se&#8221;</h2>



Na pitanje da li opasku &#8220;nema čovjeka &#8211; nema problema&#8221; treba razumjeti kao najavu obračuna sa njim i plaši li se takvoga scenarija, kaže da se ne plaši.



&#8220;Čega bih se plašio? Od kako sam se počeo baviti politikom, od toga dana ja mislim o svojoj odgovornosti pred crnogorskom javnošću, pred Ustavom i pred zakonima Crne Gore. Da li sam u ovom nevremenu koje živimo svemu naredan? Pa svemu sam naredan. Kakav je to problem? Ako neko misli da je omoćao toliko da može konstruisati nešto čega nema i ako neko pristaje da sa manjkom integriteta povlađuje onome što su politički interesi Beograda i njihovih slugana u Crnoj Gori, nek izvoli&#8221;, poručuje Đukanović.



<h2>Nema alhemije po kojoj plate mogu ovoliko da rastu</h2>



Komentarišući podatak da je Kosovo prije neki dan prvi put dobilo kreditni rejting i da je on dvije kategorije bolji od crnogorskog, sedmostruki premijer kaže kako to pokazuje da &#8220;postoji ozbiljna sumnja u relevantnim međunarodnim, prije svega finansijskim i investicionim krugovima u održivost crnogorske ekonomije, nadasve u održivost naših javnih finansija&#8221;.



&#8220;Ko vam drugačije kaže, taj vam ne govori istinu&#8221;, dodao je on.



Đukanović smatra da nema &#8220;alhemije&#8221; koja bi omogućila povećanje plata 300 odsto u vremenu u kojem je BDP porastao 25 ili 30 odsto.



&#8220;To se može finansirati iz zaduživanja, a zaduživanje stvara ovaj utisak kod međunarodnih adresa koji opredeljuju naš kreditni rejting&#8221;.



Na kraju, Milo Đukanović odgovorio je i na pitanje šta misli o sorti ljudi koja se godinama i decenijama hranila na jaslama DPS, a nakon promjene vlasti zaigrala ulogu &#8220;žrtve režima&#8221;.



&#8220;Mislim sve najgore, ali da opet ne budemo previše samokritični, rekao bih da to nije nikakva crnogorska specifičnost&#8221;, zaključio je Đukanović.

Đukanović: Crna Gora danas ne liči na suverenu državu

“Najbolje osvete su rezultati u infrastrukturi. Želim da se svi osvetimo lošem vođenju države tako što ćemo je bolje voditi. Tako ćemo zatvoriti krug osveta i starih priča”, kazao je Spajić, prenosi portal Analitika.



Na pitanje da li će Crna Gora biti kosponzor Rezolucije o genocidu u Srebrenici, odgovorio je kako “ne želi danas da odgovara na ta pitanja”.



“Kosponzorisaćemo infrastrukturu u Crnoj Gori”, kazao je premijer, dodajući kako će o stavu Vlade o Rezoluciji javnost biti “blagovremeno obaviještena”.



Upitan zašto se čeka na taj odgovor toliko dugo, Spajić je rekao da su “zauzeti jer se bave projektima, infrastrukturom, platama, penzijama i dječjim dodacima”.



“To su teme prošlosti, Crna Gora ima svoj stav, ponavljali sm ga hiljadu puta, na vrijeme ćete dobiti informacije”, dodao je Spajić.



Napomenut od strane novinara kako je pitanje genocida u Srebrenici univerzalno, te da niko time ne želi skrenuti pažnju sa pitanja infrastrukture, Spajić je govorio o tome kako je Crna Gora “dokazala unazad 10 godina da je usklađena sa evropskom bezbjednosnom i odbrambenom politikom”.



“Sada imamo i vladavinu prava i velika je promjena od 2023. i svi to vide u pogledu vladavine prava. Nije džabe rečeno da je ova Vlada za pola godine uradila više nego sve Vlade u prošlih šest”, istakao je on.



Na pitanje u kojoj mjeri će biti korigovani doprinosi za penzijsko osiguranje, on je rekao kako građani ne treba da strahuju za penzije.



Nije mogao da kaže koliko će biti korigovani ti doprinosi.



“To neće imati efekta na visinu penzija”, dodao je.



Nije želio da odgovori ni šta misli o tome što je predsjednik Skupštine Andrija Mandić prisustvovao vježbi Vojske Srbije.



P“Mislim da se opet vraćamo na slične teme”, zaključio je Spajić.

Spajić ne želi da odgovara na pitanja o Rezoluciji genocida u Srebrenici

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo deset nezgoda, Budvi pet, Herceg Novom četiri, Baru tri.



Po dvije nezgode dogodile su se u Danilovgradu, Tivtu, Bijelom Polju i Nikšiću.



Po jedna nezgoda evidentirana je u Ulcinju i Plavu.



Izdato je 227 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 25 prekršajnih prijava.



Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

32 saobraćajne nezgode za 24 sata

Naveo je da će na sajtu EBRD-a biti objavljen ovaj tender.



“Nadamo se da ćemo dobiti što više ponuda izođača za izgradnju ove dionice”, dodao je on.



Spajić je naveo da su već krenuli u ekspopriaciju zemljišta, te da saslušavaju stranke u opštinama Andrijevica i Kolašin.



“Očekujemo da kada krenemo i izgradnju projekta da nemamo problem sa eksproprijaciom kao što je to ranije bilo”, rekao je premijer.



Očekuje veliko interesovanje investitora za gradnju ove dionice, a dodao je da očekuje da se ovaj projekat što prije desi.



” Mi ćemo krenuti izođenje krajem ove i početkom naredne godine. Krenućemo realizaciju godinu i po prije nego što je planirano”, dodao je on.



Istakao je da sve napreduje tempom kojim su predvidjeli.



“Ovo je vizija Crne Gore koju svi treba da podržimo. Moramo da izguramo ove projekte, a kad to odradimo, mi ćemo omogućiti boljii život za sve građane”, kazao je on.