Koncerti i priredbe, kako to tumače tužioci, organizovani su kako bi se skup na Cetinju omasovio. Na četrdesetak strana spisa predmeta potom su predstavili presretnute telefonske razgovore, većinu ponavljajući više puta, sa namjerom da potkrijepe opasnu optužbu da je sve organizovano sa krajnjim ciljem – izazivanja teških nereda.

„DOKAZIVANJE“ FINANSIRANJA

Istražitelji tako kroz svega tri presretnuta razgovora tvrde da su dokazali na koji je način Veljović pripremao „kriminalno udruženje“ za „terorističku akciju“. Kako piše u spisima, „u pripremnoj fazi kriminalnog plana“ Veljovićeva uloga se odnosila na „obezbjeđenje finansijskih sredstava lično i posredstvom drugih lica radi obezbjeđivanja sredstava, što proizilazi iz izdvojenih sljedećih transkriptovanih komunikacija“. Tačnije iz – tri razgovora?!

Sigurni su da je Veljović 26. avgusta 2020, oko 9.43 sati, sa „članom kriminalne organizacije Duškom Glendžom“ pričao o parama. Smatraju da iz razgovora proizilazi da „Glendža traži izvjesnu pomoć od Veljovića koji za realizaciju te pomoći ima obećanja od zajedničkih prijatelja koji su obećali pomoć i čekaju realizaciju“.

Iz sljedećeg transkripta koji su predstavili, od 1. septembra, oni zaključuju iz razgovora Veljovića „da je postignut dogovor da“ se jedan Cetinjanin javi M. V. u Mojkovcu, đe će iz prostorija DPS-a da „preuzme nešto“.

Veljoviću je na teret stavljen i razgovor sa Glendžom 3. septembra kada mu je Glendža rekao da je zatvoren hotel „Grand“ na Cetinju i da je to problem. U sažetku optužbi na račun Veljovića u ovom dijelu predmeta navodi se kako iz razgovora proizilazi da je on trebalo da obezbijedi novac – 5.600 eura – da se hotel deblokira, a na teret mu se stavlja i da je dao „nalog“ Glendži „da lično kontaktira (Aleksandra) Kašćelana radi rješavanja problema“.

Razgovor se, međutim, nije odvijao baš tako, već je Veljović vrlo jasan, i to je ponovio više puta, da on ne može uticati, a decidan je i u slučaju Kašćelana: „Ne znam ja to, nemam ja kontakt sa njim“.

Tek na kraju kaže Glendži, koji konstatuje da ne zna koga da pita da urgira kod Kašćelana, zašto ga ne bi on direktno pitao…

KAD POLICIJA NE VIDI OPASNOST

Za organizaciju „terorističkih“ koncerata i priredbi na Cetinju 3, 4. i 5. septembra, prema ocjeni istražitelja, najodgovorniji je Duško Glendža. Krive ga da mu je zaduženje u „kriminalnoj organizaciji“ bilo „pronalaženje sredstava i organizovanje smještaja za veći broj lica, organizovanje koncerta i ugovaranje izvođača, organizovanje podjele propagandnog materijala u cilju omasovljavanja nereda i protesta; nabavka i distribucija vojnih gas maski, vojnih potkapa, radi sprečavanja i napada na službena lica u vršenju službenih poslova, što proizilazi iz izdvojenih sljedećih transkriptovanih komunikacija“…

Zanimljivo je da u odjeljku koji naslovljavaju: „Omasovljavanje skupa, organizovanje koncerta i ugovaranje izvođača“, u razgovoru koji je Glendža vodio 22. avgusta sa Rankom Vukotićem, istražitelje nije zaintrigirala informacija koja je zaista ukazivala na terorizam?!

No, moguće da im nije bila interesantna, jer se odnosila na pripreme Crkve Srbije za ustoličenje Joanikija Mićovića. Vukotić je u tom razgovoru kazao kako mu je „čovjek koji komunicira sa tom drugom stranom“ rekao da će 3. septembra „jednu noć prije da dođe hiljadu momaka u Manastir da prenoći“. Ispričao mu je i da će to biti ,,probrani momci“.

Glendža u tom razgovoru konstatuje kako oni „sigurno misle da ćemo mi da ulazimo unutra, to je to“ i prenosi sagovorniku da u Manastiru već ima 20 momaka i konstatuju da „oni neće puštit“ da Joanikije ne bude tamo ustoličen…

Ovaj dio konverzacije, u kojoj se nazire crkvena organizacija ,,odbrane Manastira“ od Cetinjana izgleda nije bila intersantna crnogorskim policijskim operativcima.

Organizaciju koncerta Glendži na teret stavljaju preko presretnutog razgovora od 26. avgusta sa pjevačem Darkom Martinovićem kojeg pokušava da ubijedi da se pojavi na bini, no je ovaj odbio, pravdajući se drugim obavezama…

U razgovoru se ne pominju bilo kakve terorističke akcije, niti nakane takve vrste…

Povodom „terorističkog“ koncerta istražitelji su registrovali još jedan razgovor u kojem se potvrđuje da je Martinović definitivno odbio da nastupi.

Pod stavkom „finansiranje i pronalaženje smještaja za lica koja planiraju da prisustvuju protestu“ policija i agenti ANB presreli su razgovore „članova kriminalne organizacije“, mimo onih o „Grandu“, kada se u jednom od njih, 28. avgusta, konstatuje da na Cetinju više nema privatnog smještaja, još dva ranija. Traženo je ko na teritoriji grada ima da izda kuću sa nekoliko apartmana za 10 do 12 osoba…

U okviru suzbijanja „terorističkih akcija“, u spisima se navodi i zapljena majica 29. avgusta…

PRISMOTRA MANASTIRA 

Jedna od uloga Ratka Đurovića, prema tužilačkim spisima, bila je i da „obilazi prostor Manastira i užeg dijela grada, fotografiše vozila i lica radi prikupljanja informacija o kretanju policije i drugih nepoznatih lica koja ne pripadaju kriminalnom udruženju u cilju planiranja sprečavanja, onemogućavanja ili otežavanja policijskih službenika u vršenju poslova iz svoje zakonske nadležnosti uoči i za dan održavanja vjerskog obreda“.

Na teret mu stavljaju i da je bio zadužen za „nabavku pirotehničkih sredstava, distribuciju propagandnog materijala, obezbjeđivanje sredstava i pronalaženje smještaja za lica koja planiraju da prisustvuju protestu, zaustavljanje i kontrolisanje njima interesantnih vozila i lica“…

Policiji i agentima ANB pažnju nije privukao detalj iz jednog od prisluškivanih razgovora, 23. avgusta, kada Ratko Đurović kaže Božu Njegušu kako su primijetili dron koji kruži gradom, ali im je iz tog razgovora kao dokaz poslužilo da je viđen i jedan sumnjivi automobil.

Nije poznato ni da je istraživana informacija iz Đurovićevog presretnutog razgovora od 24. avgusta u kojem se navodi kako je nekoj grupi otključana Biljarda da se sakriju?!

Ono što je fokus istražitelja je da dokažu da je Đurović bio zadužen da prati dešavanja u krugu Manastira – pa navode transkripte u kojima se pominje, 25. avgusta, kako tamo dolazi neko važan, pa onda da je uveden neko „sijedi nižeg rasta“ uz mjere obezbjeđenja, a 26. avgusta presretnut je razgovor da će tih noći biti napunjena ljudima i Bogoslovija…

Policija, operativci ANB i tužilaštvo pokušavaju da optuže grupu Cetinjana i da su zaustavljali i kontrolisali „njima interesantna vozila i lica“. Iz presretnutog razgovora 28. avgusta, u kojem se navodi kako su se tih dana „Cetinjem motala tri vozila beogradskih tablica“ i koja se više ne pojavljuju „od kada su ih startovali“, istražitelji grade priču o „terorističkim patrolama“…

U tom dijelu spisa ističe se i razgovor u kojem je saopštena informacija da se Cetinjem mota pet-šest vozila beogradskih tablica…

Interesantno je da se u jednom transkriptu od 28. avgusta pominje kako je tog jutra u Manastiru organizovan sastanak kojem je prisustvovao Danilo Mrvaljević (funkcioner Demokrata). Jedna žena je prenijela kako su Mrvaljević i ostali rekli: „Neće nam Veljović krojit sudbinu, udbaš stari i Cetinjani s njim“…

Jesu li policija i operativci ANB i ovu grupu tretirali kao terorističku ili je na bilo koji način istraživali zbog ovakvih komentara – nije poznato.

Ono što znamo je da su službe bezbjednosti kao teroristički čin, od kada je najavljen, tretirale građanski protest na Cetinju – 3, 4. i 5. septembra prošle godine, organizovan kao otpor crnogorskim vlastima da ponize našu zemlju i Prijestonicu servilnim izlaženjem u susret zahtjevu Beograda da u Cetinjskom manastiru ustoliče mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića kako bi dokazali da je Crna Gora dio „srpskog sveta“. 

Odmah nakon intronizacije Mićovića, koju su obezbjeđivale crnogorske i srpske specijalne jedinice, ali i, prema pouzdanim informacijama, naoružani članovi kriminalnih i ekstremističkih grupa iz naše zemlje i okruženja, crnogorski zvaničnici – premijer i vicepremijer Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović, ali i predstavnici parlamentarne većine, prosrpske i proruske, poručili su da je građanski protest bio teroristički akt i pokušaj puča?!

Premijer i vicepremijer su već tog dana dali javne i jasne instrukcije policiji, ANB i tužilaštvu u kojem smjeru treba da vode istragu – potrebno je Veselina Veljovića, savjetnika predsjednika Crne Gore i lidera DPS-a optužiti da je rukovodio „terorističkom akcijom“.

– Bilo kakav terorizam i ekstremizam i pokušaj napada na službena lica, neće biti tolerisan – kazao je Abazović, prethodno konstatujući kako je DPS „grupacija koju, osim što prati kriminalni bekgraund koga ne mogu nikako da se oslobode, sada prati i ekstremizam sa elementima terorizma“.

Iz tužilačkih spisa predmeta, u koje Pobjeda ima uvid, bjelodano je jasno kako je glavni cilj onih koji su pripremali slučaj „Belveder“, prvenstveno policija i ANB, bio da, kako je to i projektovao vicepremijer i koordinator službi bezbjednosti za terorističke akcije, okrive DPS i njenog lidera, odnosno predsjednika države.