Kako se navodi u polugodišnjem izvještaju SDT-a, u zaključenim sporazumima o priznanju krivice kazne su zatvorske, s tim što je u nekima kumulativno sa zatvorskom kaznom kao sporedna kazna izricana i novčana kazna i oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, dok je u nekim sporazumima dogovorena i novčana uplata u humanitarne svrhe. Od ovih 37 sporazuma sud je odbio 10, a tri su na čekanju.

Najviše sporazuma zaključeno je sa učiniocima krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije ukupno 11 sporazuma, od kojih je devet usvojio sud.

“Na osnovu ovih sporazuma donijete su presuda kojima je šest okrivljenih osuđeno na kaznu zatvora, kao i da uplate na račun Nacionalnog koordinacionog tima 15.000 eura. Za jedan sporazum izrečena je uslovna osuda i novčana kazna kao sporedna u iznosu od 10.000 eura u korist budžeta Crne Gore i uplata u humanitarne svrhe JU “Dom starih Bijelo Polje” u visini od 2.000 eura, dok je za dva sporazuma izrečena vaspitna mjera društveno korisnog ili humanitarnog rada. Na ime troškova krivičnog postupka i paušala ukupno je uplaćeno 3.800 eura. Dva sporazuma su odbijena odlukom suda”, navodi se u izvještaju SDT-a za period od 1. januara do 30. juna tekuće godine.

Zbog izvršenja krivičnog djela nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi i krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije sa specijalnim tužiociima nagodbu je ostvarilo osam lica, ali sud nije usvojio sve dostavljene sporazume.

Naime, pet sporazuma je odbijeno odlukom suda, dok su tri usvojena i na osnovu njih su donijete presude kojima su okrivljeni osuđeni na kaznu zatvora i novčanu kaznu kao sporednu, u visini od 3.000 eura. Troškovi postupka u ova tri sporazuma iznosila su 1.400 eura.

Četvoro optuženih za neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a priznali su izvršenje pomenutih djela i dogovorili sa tužiocem novčane i zatvorske kazne, a sud je usvojio sva četiri sporazuma.

I u ovim slučajevima donijete su presude kojima se okrivljeni osuđuju na kaznu zatvora i novčanu kaznu kao sporednu u iznosu od 5.000 eura u korist državnog budžeta.

U jednom slučaju izrečena je novčana kazna i to u iznosu od 50.000 eura. Na ime troškova krivičnog postupka uplaćeno je 4.200 eura.

Zbog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa zaključen je jedan sporazum o priznanju krivice i usvojen odlukom suda.

“U ovom slučaju izrečena je uslovna osuda i novčana kazna kao sporedna u visini od 20.000 eura. Na ime imovinske koristi uplaćen je iznos od 76.274 eura, a na ime troškova krivičnog postupka 1.500 eura”, navodi se u izvještaju.

Pet osoba nagodilo se sa specijalnim tužiocima zbog izvršenja krivičnih djela utaja poreza i doprinosa iz člana 264 Krivičnog zakonika Crne Gore i stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a. Svih pet sporazuma sud je usvojio.

“Izrečena je uslovna osuda i novčana kazna kao sporedna u visini od 117.000 eura, dok je 5.000 eura uplaćeno Nacionalnom koordinacionom timu za borbu protiv zaraznih bolesti. Na ime imovinske koristi uplaćeno je 655.958 eura. Uplaćeni su i troškovi krivičnog postupka koji su iznosili 7.500 eura”, stoji u izvještaju.

Zbog krivičnog djela krijumčarenje i krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a zaključeno je šest sporazuma, od kojih su tri sporazuma odbijena, dok tri sporazuma čekaju odluku suda.

Zbog izvršenja krivičnog djela nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi zaključena su dva sporazuma o priznanju krivice, i sud je oba usvojio. Optuženi su pristali na zatvorske kazne i novčane kao sporedne, te je na osnovu ova dva sporazuma uplaćeno 3.000 eura, a za troškove postupka dodatno je uplaćeno 800 eura.

“Primjenom ovog instituta, krivična stvar se rješava nagodbom državnog tužioca i okrivljenog o najznačajnijim pitanjima krivičnog postupka. Prema odredbama člana 300 do 303 Zakonika o krivičnom postupku, sporazum o priznanju krivice može se zaključiti za krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, osim krivičnih djela terorizma i ratnih zločina” navodi se u izvještaju.

Protiv 78 pravnih lica podnijete krivične prijave

U izvještajnom periodu, od 1. januara do 30. jina ove godine, Specijalnom državnom tužilaštvu podnijete su krivične prijave protiv 78 pravnih lica. Uz neriješene prijave iz ranijeg perioda protiv 66 lica, u radu je bilo ukupno krivičnih prijava protiv 144 pravna lica.

“Od toga su protiv pet pravnih lica prijave riješene odbačajem, protiv 24 pravna lica je donijeta naredba o sprovođenju istrage, ustupljeno je pet krivičnih prijava, dok su protiv 110 pravnih lica prijave ostale nezavršene. Pored pokrenutih istaga protiv 24 pravna lica, u radu je bilo još istraga iz ranijeg perioda protiv 233 pravna lica, tako da je ukupno bilo istraga protiv 257 pravnih lica. Istraga protiv devet pravnih lica je riješena obustavljanjem krivičnog postupka, protiv 140 pravnih lica je podignuta optužnica, dok su istrage protiv 108 pravnih lica ostale neriješene na kraju izvještajnog perioda”, navodi se u izvještaju SDT-a.

Uz podignutu jednu optužnicu protiv 140 pravnih lica, u radu je bilo i šest optužnica iz ranijeg perioda protiv šest pravnih lica, tako da je bilo ukupno sedam optužnica protiv 146 pravnih lica.

“Nakon izvršene kontrole sud je vratio na dopunu istrage optužnicu protiv 140 pravnih lica. Na kraju izvještajnog perioda ostalo je neriješeno svih sedam optužnica protiv 146 pravnih lica”, zaključuje se u polugodišnjem izvještaju.

Za pranje novca prijavljeno 18 lica

U prvoj polovini 2020. godine za krivično djelo pranje novca prijavljeno je 18 lica. Prijave su podnijete protiv dva lica zbog krivičnog djela pranje novca iz člana 268 Krivičnog zakonika, protiv jednog lica zbog krivičnog djela pranje novca u sticaju sa krivičnim djelom stvaranje kriminalne organizacije i protiv 15 lica zbog pranja novca, utaje poreza i doprinosa i stvaranja kriminalne organizacije.

“Iz prethodnog perioda ostalo je neriješeno 26 prijava, tako da je u radu bilo prijava protiv 44 lica. Riješeno je 19 prijava ili 43 odsto. U odnosu na šest lica krivične prijave su riješene odbačajem, naredbe o sprovođenju istrage donijete su u dva predmeta protiv 13 lica. Neriješeno je ostalo prijava protiv 25 lica ili 56 odsto prijava u radu”, stoji u izvještaju.