Đurović je ocijenila da je izjava predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela prilikom posjete Crnoj Gori da je ‘Zapadni Balkan strateški partner EU više nego ikada’ dobra, te da ohrabruje uvjerenje velikog broja evropskih lidera da se proces evrointegracija treba ubrzati.

“Istakavši da se registruje napredak u Crnoj Gori u ovom procesu i da se primjer Crne Gore može koristiti i kao uzor drugim zemljama u regionu, Mišel je ipak podvukao da se pravila nisu promjenila i da samo ukoliko se reforme sprovode u pravom smjeru, možemo očekivati napredak zemlje na putu integracija. Drugim riječima, ukoliko se reforme sprovode u pravom smjeru, napredak će biti evidenta i validiran, i obratno, ukoliko on izostane, proces integracija se jednostavno suštinski neće ni dešavati”, poručila je Đurović.

Osvrnuvši se na izjavu grčkog premijera Kirjakosa Micotakisa da bi 2033. godina trebalo da bude rok za pristupanje svih zemalja Zapadnog Balkana u EU, Đurović je kazala da je to rok do kojeg bi sve zemlje regiona trebale postati članice, te je dodala da to ne znači da neka od njih, poput Crne Gore, ne bi trebale pristupiti i ranije.

Ona je ocijenila da je nakon 10 godina pregovora mogućnost njihovog zaključenja u perspektivi srednjeg roka još uvijek moguća i otvorena, te da je na Crnoj Gori da tu mogućnost i iskoristi.

“Ako želimo biti precizni, ova izjava grčkog premijera Micotakisa odnosi se na naredni period, zaključno sa 2033. godinom, kao godinom do kada bi SVE zemlje Zapadnog Balkana trebale ući u Evropsku uniju. To ne znači da neka od njih, recimo Crna Gora, ne bi mogla i trebala da pristupi Uniji i ranije. Tako da tu izjavu ne treba tumačiti kao odlaganje procesa pristupanja, već potvrdu koliko je situacija u regiji složena i koliko su pojedine zemlje u ovom momentu daleko od članstva. Mislim da je po tom pitanju Crna Gora svakako najnaprednija u ovoj, ne baš jakoj, regionalnoj konkurenciji, na putu ka EU”, kazala je Đurović.

Ističe i da novonastale geopolitičke okolnosti izazvane agresijom Rusije na Ukrajinu svakako idu u prilog osnovnoj ideiji evropskih integracija i potrebi evropskih država da još odlučnije porade na zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici.

“Proces proširenja mora se nastaviti i to prvenstvenom uključivanjem Crne Gore i naše regije u Uniju. Novonastale okolnosti, posebno agresija Rusije na Ukrajinu koja je prerasla u razarajući rat, svakako idu u prilog ovoj osnovnoj ideji integracija Evrope i potrebe da evropske zemlje porade još odlučnije na zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici, poštujući osnovne ideje koje je dao dokument – Strateški kompas EU 2030, koji je usvojen marta ove godine (zajedničko djelovanje država članica, bezbjednost, investicije u sektor bezbjednosti i odbrane, kao i partnerstvo EU sa NATO, UN i regionalnim partnerima)”, zaključila je Đurović. V.K.