“Usvojen je jedan zakon kojim se mijenja zakon star 43 godine, koji potiče iz vremena SFRJ i tim zakonom se ne ugrožavaju svetinje bilo koje crkve, bilo koje vjerske zajednice. Naprotiv, sve crkve, svi manastiri, svi vjerski objekti i dalje će ostati i biti dati na upotrebu vjernicima. Ali, manipulacija još uvijek traje. Ljudi kroz novoustanovljene protesne litije protestuju protiv državne politike Crne Gore i riječ je o jednom pitanju koje nije crkveno, po meni niije više ni pitanje odnosa države i crkve. Ja bih rekao, strogo političko pitanje, i na toj političkoj platformi danas su upregnuti interesi raznih struktura koje djeluju protiv države Crne Gore i protiv njenog građanskog koncepta”, kazao je Đukanović.

Velikosrpski nacionalizam nije od juče, smatra on, i ne ugrožava on Crnu Goru od vremena ovog predsjednika i ove političke garniture u Beogradu, nego je to, kako primjećuje Đukanović, jedna pojava koja traje vjekovima.

“Primjećujemo da se ponavlja jedan deformitet u srpskoj nacionalnoj politici u odnosima sa susjedima”, naveo je Đukanović.

Prema njegovim riječima, predsjednik Srbije je izrazio svoj vrijednosni stav o protestima u Crnoj Gori čiji je, smatra Đukanović, jedan od ciljeva, deklarisanih neupitno, promjena vlasti u Crnoj Gori.

“U redu, primamo k znanju i naravno odredićemo se prema tome, svojim odnosom prema Srbiji, prema njenoj političkoj sceni”, kazao je Đukanović.

Dodao je i da je raspoložen da u svakom trenutku, pred licem javnosti, sa bilo kim ukrsti argumente i to je, kako je kazao, u nekoliko navrata već radio.

Smatra da bi tako bilo sasvim jasno “da li ima ikakvog osnova, strah, makar bilo kog pojedinca, ne samo SPC, da država nekim svojim zakonom ugrožava njihova vjerska prava i slobode”.

“Kada bih čuo jedan takav argument, vjerujte sugerisao bih i Vladi i Parlamentu da ispitamo svoje rješenje. Ne, ubijeđen sam da smo u četvorogodišnjem radu u Crnoj Gori i u četvorogodišnjim konsultacijama sa vrhovnim pravnim autoritetima u Evropi, na čelu sa Venecijanskom komisijom sagledali svaki aspekt te materije, da smo napisali jedan moderan i liberalan zakon koji zaista u punoj mjeri štiti vjerske slobode”, kazao je Đukanović.

On je istakao da je jako ponosan na građansku državu Crnu Goru, na multietničko društvo te da je istrajan u odbrani multietničke demokratije na Balkanu.

“Tada kada niko drugi u ZB u nju nije vjerovao, mi smo u Crnoj Gori u nju vjerovali, i nemam potrebe nikome da se zaklinjem na svoju iskrenu vjernost tim principima. Ono što radim svakog dana je potvrda da ja ne mogu biti ni antisrbin, niti antibošnjak, niti antihrvat, niti antialbanac, ja sam čovjek crnogorske nacionalnosti koji je jedan od zagovornika aktuelnog ustavnog ustrojstva Crne Gore, da je Crna Gora država građana. I dozvolite da primijetimo da smo kroz razne ofanzive nacionalističkih pritisaka na Crnu Goru ostali istrajni i dosledni takvom svom konceptu”, naglasio je on.

Đukanović smatra da trenutna situacija nije “crnogorski problem”.

“Daleko je ovo od crnogorskog problema. Ako mi u ovom crnogorskom problemu ne vidimo da je ovo sastavni dio političkog rata između dva koncepta budućnosti ZB onda mi ništa ne vidimo. Na jednoj strani je koncept multietničke demokratije na ZB, evropske i evroatlanske perspektive ZB. Na drugom polu je konzerviranje naše prošlosti, a to je nevjerica u multietnička društva, to je povratak na ideje iz 90-ih, rekonfiguracija ZB i umjseto postojećih država izgradnja tri uvećane nacionalne države na ZB”, kazao je on.

Prema njegovim riječima, u slučaju Crne Gore se sada jasno kristališe pitanje: Hoće li Crna Gora nastaviti dalje putem izgradnje građanske države, multietničkog društva evropskog sistema vrijedosti i pripadnosti evropskoji evroatlanskoj zajednici ili će dozvoliti da bude vraćena na pozicije monoetničke države, preciznije, srpske države kojom upravlja SPC, dakle teokratske države, da li će dozvoliti da bude vraćena na pozicije srednjevjekovne države. Između toga Crna Gora danas bira, rekao je Đukanović.

“Kada govorimo o otimanju imovine jako je važno kazati sledeće: u to vrijeme dok imamo nezavisnu državu Crnu Goru, i dok imamo autokefalnu CPC, u svim pravnim pravnim aktima od Ustava pa na dalje, stoji jasno zapisana odrednica: crkva koristi imovinu, a ne može je otuđivati bez nadležnog državnog organa”, naglasio je on-

Đukanović je u emisiji govorio i o autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve.

“Dovoljno je pogledati dva međunarodno validna dokumenta: Jedan je katalog Ruske pravoslavne crkve iz 1851. godine i drugi je sintagma Vaseljenske crkve iz 1855. godine, i u jednom i u drugom dokumentu u nabrajanju autokefalnih crkvi stoji i CPC”, naveo je Đukanović.

Ponovio je da je ona ukinuta onda kada je nestala i crnogorska država

“Nestala je crnogrska država, nestala je i Crnogorska pravoslavna crkva, ali moje pitanje je a šta ćemo sa 2006. kada je obnovljena crnogorska država? Što sada Crna Gora nema isto pravo koje imaju sve države koje imaju značajnu pravoslavnu zajednicu da formira svoju autokefalnu pravoslavnu crkvu”, naglasio je on.

Crnu Goru brane njene državne institucije, kazao je Đukanović, koje su, prema njegovim riječima, veoma legitimno utemljenje na onome što je većinska volja građana Crne Gore, “i na referendumu, i na svim izborima nakon referenduma utemeljene i u verifikaciji svih onih rješenja koje smo donijeli prolazeći kroz krizne situacije”.

Crnogorka većinska javnost je, kazao je on, ta javnost koja je oslonjena na snagu jedne moćne slobodarske i antifašističke tradicije u Crnoj Gori.

“To je nešto na šta smo vrlo ponosni, što je za nas nepokolebljiva kategorija i ta većina u Crnoj Gori koja je dala podršku obnovi nezavisnosti i reformama i našem proevropskom kursu je danas stamena brana Crne Gore u odnosu na sve izazove uključujući i ovaj o kome govorimo”, dodao je on.

Đukanović se osvrnuo i na protestne litije i njihovu brojnost.

“530.000 ljudi je u biračkom spisku Crne Gore, pod pretpostavkom da je ovih svih 70.000 punoljetno, a vidjećete kada pogledate malo, koliko je tu djece, nažalost izmanipulisane djece, moramo se zaista zapitati, pa dobro imaju li pravo ovih 460.000 na svoj stav, daleko sam od pomisli da svi podržavaju vlast, ali biće ipak da se ne slažu sa takvim izražavanjem stava o državi, o njenom karakteru i o odnosu države i vjerskih zajednica u njoj”, kazao je on.

Prema njegovim riječima, velikosrpski nacionalisti u Crnoj Gori smatraju “da je crnogorska nezavisnost greška, da je crnogorska orijentacija ka EU i NATO-u izbor pogrešnog smjera i da Crnu Goru treba spriječiti u donošenju takvih suverenih odluka, da je treba vratiti pod kišobran Srbije i učiniti odgovornom prema Srbiji i prema sveslovenskim interesima čija je centrala u Moskvi”.

Đukanović je kazao i da mu je žao što “nijesmo imali odgovarajući refleks EU u nekim prethodnim godinama” te da smo taj izraziti euroentuzijazam ZB mogli bolje iskoristiti, bolje podstaći reformske napore svih društava na ZB i već do sada integrisati ZB u EU.

“Te propuštene prilike, nažalost, su dovele do nekih kontraefekata o kojima sada razgovaramo i koji ugrožavaju ovu lijepu stranu te slike o kojoj sam govorio”, zaključio je on.