test

Neizglasavanje skraćenja mandata Skupštini vodilo bi samo snaženju Ure i SNP-a

Standard

22/09/2022

07:10

Logično bi bilo da inicijativa za skraćenje mandata Skupštini dobije podršku u parlamentu, jer su, koliko do juče, sve parlamentarne stranke, bez izuzetka, naglašavale da nemaju problem sa raspisivanjem izbora, a neke su to navodile i kao poželjnu varijantu, kazala je Pobjedi izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.



Glasanje o toj inicijativi, istakla je Uljarević, pokazaće ko je bio iskren kada je govorio da je spreman za izbore, a ko je blefirao, pokušavajući sebe da javno samoohrabri i pošalje biračima sliku o navodnoj samouvjerenosti.

Sa druge strane, smatra da bi u slučaju da se ne izglasa skraćenje mandata Skupštine, Ura i SNP bili „pobjednici“, jer bi u Vladi, koja je u tehničkom mandatu, zadržali „kontrolni paket“.

-U slučaju da ta inicijativa ne prođe u Skupštini, Vlada Dritana Abazovića nastavlja da radi do isteka mandata Skupštine ili dok se ne podnese neka nova inicijativa za skraćenje mandata. Iz te situacije, kao apsolutni pobjednici bi izašli samo Ura i SNP jer bi zadržali „kontrolni paket“ u izvršnoj vlasti, a znamo da je toj vladi izglasano nepovjerenje ogromnom većinom, odnosno da je u avgustu faktički imala samo podršku poslanika Ure i SNP-a – naglasila je Uljarević.

Takva situacija, kako je kazala, vodila bi samo snaženju Ure i SNP-a, a ujedno bi se produžilo stanje u kojem imamo nefunkcionalnu i nelegitimnu Vladu koja je u sukobu sa većinom u Skupštini, a prolongirala bi se i politička agonija i blokada brojnih važnih odluka.

Predsjednik države Milo Đukanović u utorak je, po završenim konsultacijama, donio odluku da uputi inicijativu za skraćenje mandata Skupštini jer, kako je rekao, nije stekao utisak da postoji većina koja bi bila u stanju da formira vladu.

Uslijedio je sastanak predstavnika većine koja je tvorila Vladu Zdravka Krivokapića, na kojem su, dan po isteku Ustavom predviđenog roka, sakupili potpise za prijedlog da novi mandatar bude lider Demosa Miodrag Lekić. Oni se prethodno nijesu odazvali na poziv Đukanovića za konsultacije.

Upitana da li bi Đukanović naknadno mogao da promijeni odluku i povjeri mandat Lekiću, Uljarević je kazala da pravna situacija nije u tom dijelu jasna.

– Jer su se i prilikom ovog postupka analogno primjenjivale odredbe koje se odnose na predlaganje mandatara nakon konstituisanja Skupštine – podsjetila je Uljarević.

Međutim, naglasila je ona, u širem aspektu bi trebalo imati u vidu da je Đukanović pozvao sve na konsultacije, a da akteri koji su predložili mandatara nijesu došli na taj razgovor.

– Time su njemu otvorili formalno-pravni prostor za odluku koju je donio – ocijenila je Uljarević.

Na drugoj strani, podsjetila je ona, Đukanović je u obrazloženju iskazao i jasan politički stav.

– Koji se dijelom naslanja na principe iz preambule kao političkog okvira Ustava i ja tu ne vidim prostor za promjenu odluke – zaključila je Uljarević.

Nekadašnja parlamentarna većina bez uspjeha je organizovala sastanka od 2. septembra. Načelno su se usaglasili da bi novi mandatar mogao da bude Miodrag Lekić, ali predstavnici Ure sve do odluke Đukanovića nijesu htjeli da potpišu taj prijedlog.

Odustali su od zahtjeva da Dritan Abazović ostane na mjestu premijera, ali su zatražili da njima, SNP-u i Civisu pripadne „kontrolni paket“ u vladi, a da sektor bezbjednosti pokriju kadrovi koalicije „Crno na bijelo“. Nevoljno i pritisnuti vremenom, njihovi nekadašnji koalicioni partneri DF i Demokrate pristali su na taj uslov, ali poslanici Ure nijesu dobili saglasnost Predsjedništva da potpišu prijedlog za mandatara.

Takav potez obrazložili su time što njihove kolege iz DF-a i Demokrata nijesu dostavile pisanu ponudu. Međutim, mišljenje su promijenili nakon odluke Đukanovića i bez pisane ponude, sa zakašnjenjem potpisali prijedlog da Miodrag Lekić bude novi mandatar.

Izvor: Pobjeda
Izvor (naslovna fotografija):

Daliborka Uljarević

Ostavite komentar

Komentari (0)