test

Zašto najvatreniji zagovornici CPC nijesu potpisali peticiju? Krivokapić i Brajović ne žele nikome da se zamjere

Standard

24/01/2018

05:40

Dio crnogorske javnosti ostao je u čudu jer najvatreniji zagovornici Crnogorske pravoslavne crkve, ljudi koji su na glasu kao patriote i suverenisti – predsjednik SDP-a, Ranko Krivokapić, i šef SD-a Ivan Brajović nijesu potpisali peticiju kojom se traži poništenje svih nezakonitih upisa SPC nad crnogorskim manastirima i crkvama i vraćanje u vlasništvo državi Crnoj Gori.

Motiv tog poteza dojučerašnjih stranačkih kolega su predstojeći predsjednički i lokalni izbori jer obje stranke vode računa tome da se kome ne zamjere, i sad su procijenili da im je veća šteta da je potpišu nego da ostanu neutralni, ocjenuju poznavaoci prilika za Standard.

SDP je ocijenila da je peticija u funkciji manipulsanja javnosti i da oni koji, kažu, ne mijenjaju stavove tri decenije neće dozvoliti da budu uvučeni u bilo kakva podmetanja.

SD, s druge strane, iako navodi da peticija obuhvata niz značajnih, ali i osjetljivih pitanja, pozivaju da se ona ne koristi za dnevno politički marketing i konstrukciju raznih teorija zavjere.

“Međutim, nikakvom gimnastikom jezika ne može se izbjeći činjenica da su ostali po strani”, kaže za Standard analitičar Ranko Đonović.

A, odgovor na pitanje zašto su ostali uzdržani može da se krije u činjenici da nam predstoje predsjednički i lokalni izbori.

“Pad izbornog rejtinga obje stranke poslije podjele navodi ih na to da prave političke kalkulacije i da procjenjuju šta im nanosi veću štetu, a šta ne. Sad su procijenili da im je veća šteta da potpišu peticiju jer oni plediraju i na jedan dio tijela koje nije jasno opredijeljeno strankama sa srpskim nacionalnim predznakom, a koji se osjećaju kao Srbi i baštine tradiciju SPC u Crnoj Gori. To je izborna kalkulacija”, objašnjava za Standard analitičar Srđan Vukadinović.

A, da su stavovi koje su Krivokapić i Brajović proslijedili medijima upravo politikanstki, kaže Đonović.

“Oni sad politikanstvom brane poziciju neutralnosti i vode računa da se kome ne zamjere. Oni smatraju da što manje kažu to bolje za njih. Što se manje odrede to je bolje za njih u odnosu na glasače. Po mom mišljenju, to će se na njih negativno odraziti… Što se tiče SD-a, ne znam na kojim će to programskim načelima braniti svoju poziciju ako ne po pitanju crkve, makar ne onda kad ih pitamo, kulture, države, nacije… S druge strane, nijesam iznenađen stavom Krivokapića koji je davno napustio izvorni program SDP-a koji je promovisao vraćanje imovine SPC državi Crnoj Gori i sve druge crnogorske vrijednosti. Smatram da peticiju treba da potpišu sve crnogorske patriote, svako drugo ponašanje je politikanstvo najgore vrste”, ocijenio je on.

SDP je objasnila da je “pravo na slobodu vjeroispovijesti i preispitivanje nelegalnih upisa imovine, koje je omogućio DPS jedna stvar, a prozirno i jeftino manipulisanje tim pitanjem nešto sasvim drugo”.

“To je onaj DPS prije 1997. godine. Nije sporno da je DPS i ovaj poslije 1997. izdašno pomagao SPC, recimo gradnju Sabornnog hrama u Podgorici. A, upisivanje SPC-a u katarske listove, to su radili ljudi koji su danas bliži SNP-u i nekim drugim partijama koji su izašli iz korpusa pod Momirom Bulatovićem nakon raskola DPS-a”, kaže Vukadinović.

A, da li birači preko noći mogu da zaborave da je neko “promijenio ploču”? Vukadinović smatra da je odgovor potvrdan jer smo, kaže, narod kratke pameti.

“Danas im obećate jedno, oni slijepo povjeruju u to. Sjutra, kad prođe izborna noć, kao da ništa nije bilo, ponovo se ponašaju na isti način. Da nijesmo narod kratke pameti, neko bi bio kažnjen od onih glasača koji su pristalice CPC. Ovdje su ti partijski rovovi čvrsto ušavčeni, ovdje je ideologija manje bitna, a mnogo bitniji politički i materijalni interes koji podrazumijeva glasanje za neku političku grupaciju. Do tada, političke stranke će vršljati po Crnoj Gori, u predizbornim kampanjama obećavati mnogo toga od čega će malo ispuniti, a narod će se ponašati kao da se to dešava sa nekim drugim narodom Zemljine kugle”, naglasio je on.

Peticiju je do sada potpisalo preko 2.800 ljudi.

U njoj se navodi:

“Poštovane sestre i braćo Crnogorci i Crnogorke u Crnoj Gori i dijaspori, bez obzira na vjeru i politička opredjeljenja,

POZIVAM VAS da se potpisivanjem ove peticije pridružite zahtjevu i težnjama da se vijek stara nepravda ispravi i da se vjerski objekti koje su gradili naši preci konačno vrate u vlasništvo države Crne Gore.

Nezavisna i međunarodno priznata Kraljevina Crna Gora je 1918. godine okupirana i aneksirana od strane Srbije. Suprotno međunarodnom pravu, ugovorima, običajnim pravnim pravilima i moralu, kao i normama crnogorskog Ustava i zakona, tada je prestala da postoji samostalna država Crna Gora. Nakon toga, pored ostalog, vladajući krugovi Kraljevstva SHS pristupili su i realizaciji projekta uspostavljanja Srpske patrijaršije. Tada je i pokrenut postupak ukidanja autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve. On je sproveden bez legitimiteta, na način suprotan normama Ustava Crne Gore (1905), tada još uvijek formalno – pravno punovažnog, te Ustava Svetoga sinoda Crnogorske pravoslavne crkve (1903), koji je u to vrijeme, takođe, bio na snazi.”

Peticija može da se potpiše do 28. februara na OVOM LINKU, nakon čega će biti proslijeđeni Vladi Crne Gore.

Pokretač inicijative je Vesko Karadžić iz Crnogorsko-kanadske asocijacije.

On je objasnio da se vijek stara nepravda mora ispraviti i da se vjerski objekti koje su gradili naši preci konačno vrate u vlasništvo države Crne Gore.

Kako je istakao Karadžić, peticiju su između ostalih potpisali: Književnici Milorad Popović i Veseljko Koprivica, zatim novinari Darko ŠukovićDraško ĐuranovićMilorad Pustahija, poznati slikar Rajko Todorović Todor, kolumnista i publicista Slobodan Jovanović, akademik Radovan Radonjić, prvi predsjednik SDP-a Ilija Vujošević, predstavnici CPC Bojan Bojović i Lav Lajović, režiser Danilo Marunović, te bivši konzul Crne Gore u Njujorku Željko Stamatović.

Milica Minić

Ostavite komentar

Komentari (0)