Prevladati nasljeđe rata
Boreljova PR ističe da je pomirenje jedan od prioriteta za Bosnu i Hercegovinu na njenom putu prema EU-u.
“EU očekuje od čelnika Bosne i Hercegovine da djeluju suvereno, preduzimaju konkretne korake i promovišu okruženje koje pridonosi pomirenju kako bi se prevladalo nasljeđe rata”, ističe PR Komisije.
Ona takođe ponavlja privrženost EU-a suverenosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine te poziva političke čelnike da se suzdrže od zapaljive retorike i preduzimanja bilo kakvih koraka koji bi mogli potkopati evropsku perspektivu zemlje.
Odluku visokog predstavnika za BiH Valentina Inzka da nametne zakon kojim se kažnjava negiranje ratnih zločina političari u toj zemlji su očekivano različito ocijenili a član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je najavio kako u entitetu Republika Srpska taj zakon neće sprovoditi te je zaprijetio odcjepljenjem od BiH.
U Srebrenici ubijene hiljade ljudi
Prema haškim presudama, dokazano je ubistvo za više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijenih u julu 1995. godine u Srebrenici, na istoku Bosne i Hercegovine, a te zločine Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu ocijenio je kao zločin genocida. Prema drugim izvorima, u Srebrenici je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Za zločine u Srebrenici osuđeno je 48 osoba na više od 700 godina zatvora i pet doživotnih kazni, uključujući najviše vojne i političke zvaničnike bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, zapovjednika vojske RS-a Ratka Mladića i prvog predsjednika tog entiteta Radovana Karadžića. Posljednja presuda izrečena je Mladiću prošlog mjeseca. Njega je 8. juna drugostepenom presudom na doživotni zatvor osudio Međunarodni mehanizam za krivičene sudove, nasljednik ICTY-a. Isti mehanizam je pravosnažno na doživotni zatvor osudio i Karadžića (74) u martu prošle godine.
Preporučeno
Uprkos presudama međunarodnih sudova, vodeći političari u RS-u osuđene za ratne zločine još slave kao nacionalne heroje.












