<html><head></head><body>Lajčak se sastao sa predsjednikom Vlade Kosova Avdulahom Hotijem, a najavljeno je da bi tema razgovora trebala da bude “sprovođenje briselskih dogovora”.



Visoki zvaničnik EU upoznat sa procesom pregovora rekao je ranije za Tanjug da Lajčak stiže u posjetu Beogradu i Prištini u namjeri da odblokira pitanje Zajednice srpskih opština.



Poslije sastanka Hoti i Lajčak će se obratiti novinarima.
</body></html>

a:2:{s:11:"td_subtitle";s:177:"Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak doputovao je u Prištinu, gdje će u naredna dva dana imati sastanke sa najvišim predstavnicima Kosova.";s:9:"td_source";s:7:"Avaz.ba";}

Miroslav Lajčak stigao u Prištinu

Standard

Profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore Nataša Ružić, u razgovoru za Portal RTCG, ističe da su profesori upoznati sa takvim oglasima koji su često cinični, te da studenti kupovinom radova sami sebi nanose štetu. Oni koji pišu diplomske i master radove za novac čine to da bi zaradili, a studenti ih kupuju da [&hellip;]

Ružić: Diploma bez mnogo truda, studenti kupuju gotove radove | Standard

Ružić: Diploma bez mnogo truda, studenti kupuju gotove radove

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Kako javlja Radio Tivat, jedno povrijeđeno lice je prebačeno u KBC Kotor gdje je kasnije podleglo povredama. U sudaru su učestvovala dva putnička vozila. Na licu mjesta nalaze se brojne patrole policije, vatrogasaca i hitne pomoći, iz Tivta i Kotora. Tužilac vrši uviđaj, a nesreća se dogodila u mjestu Radovići.

Dvije osobe poginule u udesu u mjestu Radovići | Standard

Dvije osobe poginule u udesu u mjestu Radovići

Kako nezvanično saznaje RTCG, nosilac liste PES-a u Budvi biće doktor političke teorije i evropskih studija Predrag Zenović, koji je sadašnji glavni pregovarač za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. Zenović je doktorske studije završio na fakultetu LUISS u Italiji i na Univerzitetu u Ženevi. Uspjeh Zenovića kao glavnog pregovarača, koji je&nbsp; nosilac rezultata u pogledu [&hellip;]

Predsjedništvo PES-a predlaže Zenovića za nosioca liste u Budvi | Standard

Predsjedništvo PES-a predlaže Zenovića za nosioca liste u Budvi

&#8220;Svjestan sam da Milivoju Katniću neće pomoći obraćanje predsjednika, “organizovane kriminalne grupe” kako neki od njegovih progonitelja nazivaju Demokratsku partiju socijalista. Niti očekujem da će tužilaštvo nakon ovog reagovanja odustati od očigledne namjere da Katnića pritvore pa čak i po cijenu njegovog života. Ipak, ljudska je i lična obaveza svih da podignemo glas i ukažemo [&hellip;]

Živković: Katnićev slučaj pokazatelj da je spirala revanšizma pokrenuta, Crna Gora na pragu drame sa nesagledivim posljedicama | Standard

Živković: Katnićev slučaj pokazatelj da je spirala revanšizma pokrenuta, Crna Gora na pragu drame sa nesagledivim posljedicama

U sudaru su učestvovala dva putnička vozila. Na licu mjesta nalaze se brojne patrole policije, vatrogasaca i hitne pomoći, iz Tivta i Kotora. Tužilac vrši uviđaj, a nesreća se dogodila u mjestu Radovići. Saobraćaj je usporen, ali, kako kažu iz OKC-a, bez zastoja. Vozačima se savjetuje oprez.

Put Tivat-Kotor: U saobraćajnoj nesreći stradala jedna osoba | Standard

Put Tivat-Kotor: U saobraćajnoj nesreći stradala jedna osoba

Kako javlja dopisnik RTCG, nezgoda se dogodila oko ponoći. Dvije osobe su lakše povrijeđene. U udesu su učestvovala tri automobila kojima su upravljali Nikšićani N.J. (19), S.B. (26) i M.T. (22).

Sudar tri automobila na putu Nikšić-Plužine, tri osobe teško povrijeđene | Standard

Sudar tri automobila na putu Nikšić-Plužine, tri osobe teško povrijeđene

Milatović je u Budvi odgovarao na pitanje novinara uoči bezbjednosne konferencije, rekavši da bi on odgovorio na prozivke da je bio na mjestu Spajića, prenosi RTCG. &#8220;Vidio sam njenu izjavu ali u takvim situacijama po protokolu reaguje Mnistarstvo vanjskih poslova jedne zemlje, zbog čega je izostalo, nijesam ja adresa. Da li je reakcija trebala da [&hellip;]

Milatović: Prozivke Vučića bile neprimjerene, Spajić trebalo da zaštiti Gorčević | Standard

Milatović: Prozivke Vučića bile neprimjerene, Spajić trebalo da zaštiti Gorčević

Navela je kako je tokom 2023. njen suprug kupio nekretninu vrijednu više od pola miliona eura površine 218 kvadratnih metara, prenosi KoSSev informaciju portala Kallxo. Novac za kupovinu ove nekretnine osigurali su, kako je navela Osmani, prodajom kuće koju je njezin suprog posjedovao u Australiji. Iz obiteljske ušteđevine i kreditom iz 2019. kupili su i [&hellip;]

Vjosa Osmani posjeduje nekretnine od blizu milion eura | Standard

Vjosa Osmani posjeduje nekretnine od blizu milion eura

1713653537-sluzba-skupstine

Iako su juče u Pokretu Evropa sad tvrdili da je izvještaj u redovnoj proceduri upućen Skupštini glavnog grada 29. marta, dva dana prije isteka roka, podaci iz parlamenta pokazuju da su dokument dobili tek 16. aprila i to neposredno nakon što su iz Socijaldemokrata Crne Gore (SD) na konferenciji za medije upozorili na propust gradske uprave.



Neažurnost tima Olivere Injac potvrđuje i odgovor sekretara Skupštine Miloša Giljena od 14. aprila upućen šefu Odborničkog kluba SD-a Milošu Maškoviću u kome ga obavještava da do 1. aprila nije dostavljen izvještaj o radu gradonačelnice, te da do tog trenutka nije bio dostavljen nikakav materijal za narednu sjednicu.



Pozivajući se na član 104 Statuta Glavnog grada koji predviđa razrješenje gradonačelnice ukoliko godišnji izvještaj o svom i radu organa uprave, posebnih i stručnih službi ne podnese u roku, opozicija je najavila iniciranje smjene Injac, a očekuje i podršku najmanje pet odbornika iz vlasti koliko im je potrebno da ta ideja bude realizovana.



Prema saznanjima Pobjeda, predstavnici vladajuće većine i opozicije već su održali sastanak na ovu temu.



Mašković za Pobjedu kaže da među odborničkim klubovima iz vlasti za sada postoji raspoloženje za smjenu Injac.



&#8220;Ta činjenica i aktuelna dešavanja najbolje potvrđuju moje navode da kriza vlasti u Glavnom gradu još nije prošla, već da je samo u odnosu na državna pitanja i fabrikovane afere od strane gradske uprave pala u drugi plan&#8221;, istakao je Mašković.



Odbornica Pokreta za Podgoricu Nađa Ljiljanić, koja je nedavno napustila Klub PES-a, kazala je prije dva dana za Gradsku televiziju da će se o inicijativi izjasniti kada se upoznaju sa njenim sadržajem.



<h2>KRIZA VLASTI</h2>



Nakon više od dvije decenije, Podgorica je 13. marta 2023. godine dobila novu vlast koju predvodi Pokret Evropa sad. Činioci gradske vlasti na izborima su osvojili 35 mandata &#8211; PES 13, koalicija okupljena oko nekadašnjeg Demokratskog fronta 11, Demokratska Crna Gora šest, Građanski pokret Ura četiri &#8211; i koalicionom sporazumom se obavezali da će se u vođenju kadrovske politike rukovoditi principom stručnosti, radne biografije i rezultata rada.



Podgorički parlament ima 58 odbornika, od kojih je 34 iz vlasti, a 24 iz opozicije. Prilikom izbora gradonačelnice, za Oliveru Injac su podigli ruku svi predstavnici vladajuće većine u Skupštini glavnog grada.



Nakon što je krajem februara predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nezadovoljan načinom rada PES-a, podnio ostavku na sve funkcije u partiji u kojoj je bio potpredsjednik i jedan od osnivača, njegov primjer ispratilo je pet odbornika u Podgorici Dragan Radović, Nađa Ljiljanić, Dragutin Vučinić, Ranka Otašević i Jevrosima Pejović. Oni su nedavno formalizovali zajedničko djelovanje sa Građanskim pokretom Ura i Pokretom za promjene (PZP) i zajedno zauzimaju 11 mjesta u gradskom parlamentu.



Višesedmična priča o krizi vlasti, koju su iz gradske uprave više puta demantovali, dobija konkretne obrise kroz najavljenu inicijativu za smjenu Injac za koju, kako tvrde iz opozicije, postoje naznake da će imati podršku i određenih klubova odbornika iz vladajuće većine.



U SD-u to tumače potpuno logičnim potezom nakon što su ,,crno na bijelo“ dobili dokaze da je Injac prekršila zakon i Statut Glavnog grada i pokušala da brzopletim intervencijama i, kako tvrde, pritiskom na zaposlene kamuflira činjenicu da je uveliko probila rok za predaju jednog od najvažnijih izvještaja koji sabira učinke njenog rada.



&#8211; Posebno zabrinjava i činjenica što se na zaposlene u Skupštini glavnog grada vršio strahovit pritisak da rade protivzakonite radnje kako bi se prikrila nesposobnost gradske uprave u obavljanju elementarnog zadataka, kakav je dostavljanje godišnjeg izvještaja o radu, zbog čega će najvjerovatnije posla biti i za Upravnu inspekciju – ocijenio je Mašković.



<h2>ČINJENICE</h2>



Maškoviću su iz Skupštine glavnog grada kroz dva dokumenta, u koje je Pobjeda imala uvid, potvrdili da izvještaj o radu gradonačelnice nije dostavljen do krajnjeg roka &#8211; 31. marta.



Iz PES-a su u saopštenju rekli da je izvještaj poslat 29. marta, a, po svemu sudeći, papiri su od sjedišta Glavnog grada do zgrade Skupštine, koje dijeli jedna ulica, putovali 18 dana jer su u arhivi gradskog parlamenta evidentirani tek 16. aprila.



Samo dan ranije, sekretar Skupštine Miloš Giljen je dopisom informisao Maškovića o inoviranom dnevnom redu s prethodne sjednice održane 21, 27, 28. i 29. marta u kom nema traženog izvještaja o radu.



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="709" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713653537-sluzba-skupstine-1200x709.jpg" alt="" class="wp-image-712177" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713653537-sluzba-skupstine-1200x709.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713653537-sluzba-skupstine-300x177.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713653537-sluzba-skupstine-768x454.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713653537-sluzba-skupstine-1536x907.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713653537-sluzba-skupstine-696x411.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713653537-sluzba-skupstine-1068x631.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713653537-sluzba-skupstine.jpg 1920w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /><figcaption>Foto: Pobjeda</figcaption></figure>



Giljen je obavijestio Maškovića i da od 21. marta do 1. aprila u skupštinsku proceduru nije stigao niti jedan materijal za razmatranje za narednu sjednicu.



I pored objelodanjenih činjenica, u PES-u negiraju kršenje zakona i tvrde da opozicija pokretanjem priče o smjeni Injac želi da izazove krizu i zaustavi dinamiku razvoja Glavnog grada.



&#8220;Ukoliko neko iz aktuelne većine smatra da sa opozicijom na čelu sa DPS-om treba da pravi prekompoziciju vlasti u Podgorici, i to nije praksa koja već ranije nije postojala. Međutim, za sada niko iz većine nije iskazao spremnost da sarađuje sa onima koje optužuju za razne malverzacije na lokalnom i državnom nivou. Ako neko iz većine promijeni mišljenje, moraće građanima Podgorice da objasni motive i razloge za saučesništvo sa onima koje optužuju kao glavne krivce za višegodišnje loše stanje u gradu i državi. Ovo je i prilika da lideri partija koje su potpisale memorandum, Milatović, Abazović i Medojević dokažu da su protiv saradnje sa DPS-om u Podgorici&#8221;, poručili su iz PES-a.



<h2>,,TANKA“ ODBRANA</h2>



Za razliku od svoje partije, Injac se nije pozvala ni na kakav datum ili eventualno dokaz kojim bi odbranila tezu o uredno poslatom izvještaju o radu, već je kazala da je inicijativa za njenu smjenu politički legitiman potez na koji svi imaju pravo, ,,kao društvo koje teži snaženju demokratije“.



Saglasje sa partijom postoji u tumačenju motiva koji stoje iza poteza opozicije, a to je, kako je rekla, vraćanje u vrijeme kada se udovoljavalo potrebama i interesima pojedinaca ,,koji su profitirali na račun građana Podgorice“.



&#8220;Ponosna sam na lični doprinos razvoju grada i zabrinuta za one koji političke interese stavljaju ispred potreba građana. Nije ovdje riječ o nikakvim formalnostima o kojima pričaju punih godinu dana, već o činjenici da smo pronašli crne kutije iz prošlosti. One otkrivaju zaboravljene ili izgubljene milione, poklonjene stanove, nezakonita zapošljavanja i brojne druge zloupotrebe zbog kojih je smijenjena bivša vlast&#8221;, naglašava ona.



Injac tvrdi da je kontrolom, na kojoj insistira, narušen iskrivljen sistem vrijednosti u kojem se, kako je rekla, novcem i imovinom građana Podgorice raspolagalo kao ličnim dobrom.



&#8220;Ipak, ko god je navikao da se grad vodi na takav način u meni vidi veliku smetnju. Od prvog do posljednjeg dana na mjestu gradonačelnice radiću pošteno i bez želje da, uz pristajanje na ucjene, narušavam lični kredibilitet koji sam stekla isključivo posvećenim radom. Da su se prethodnih mjeseci bavili činjenicama, utvrdili bi i da su krivične prijave o kojima često govore odavno odbačene, ali od potrebe da se bavim politikanstvom, uvijek će mi biti važnija suština – a to je vrijeme, znanje i iskustvo koje ulažem da jedan krajnje haotičan sistem ozdravi&#8221;, navela je ona u izjavi dostavljenoj medijima.



<h2>SPREMAN ODGOVOR</h2>



Osvrćući se na njenu izjavu, Mašković je rekao da je gradonačelnica potvrdila da se ne može polemisati sa činjenicama jer se ni na koji način nije dotakla činjenice da je njen izvještaj o radu u Skupštinu stigao tek 16. aprila, umjesto do 31. marta kako je to definisano Zakonom o lokalnoj samoupravi.



&#8220;Riječ je o jednom od najvažnijih dokumenata čije nedostavljanje za sobom povlači smjenu gradonačelnice, a koji je jedan od ključnih mehanizama kroz koje se ostvaruje uvid u rad gradske uprave. No, građani moraju biti svjesni da je Skupština glavnog grada kolektivni organ koji donosi prije svega političke odluke, koje nerijetko mogu anulirati ono što su zakonske norme. Tako može biti i u ovom slučaju, a opozicija u Podgorici ima spreman odgovor i na takav scenario&#8221;, poručio je Mašković.

Gradski parlament demantuje PES, dokazi drmaju fotelju Olivere Injac

53397523275_f4cbc3a7be_c

Povodom hapšenja direktorice Agencije za sprečavanje korupcije&nbsp;Jelene Perović, na osnovu nalaza budžetske inspekcije Ministarstva finansija koji je prosleđen Specijalnom državnom tužilaštvu, Vuković je rekao da je cilj inspekcije kontrola potrošnje budžetskih sredstava i da je ona u toku i u nekim ministarstvima.



Ministar finansija u Vašingtonu prisustvuje proljećnom zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke s čijim je zvaničnicima razgovarao o stanju crnogorske ekonomije.



“Crna Gora je pokazala u protekle dvije godine jedan stepen otpornosti. Samim tim kao jedna mala, otvorena ekonomija koja zavisi od međunarodnih turbulencija i svega onoga što se dešava u okruženju, ipak je uspjela da sačuva svoj makroekonomski okvir. Ono što je prednost Crne Gore su jake fiskalne politike koje donosi 44. Vlada i sve ono što se predviđa kroz fiskalnu strategiju koju treba da donesemo već krajem drugog kvartala. Sa druge strane sva pojačana potrošnja, dakle i skok zarada, penzija, turizam su uticali da je privredni rast Crne Gore jedan od najvećih u Evropi a takođe i od zemalja Zapadnog Balkana“.



Glas Amerike: Gdje vidite rizike za crnogorsku ekonomiju?



Vuković:&nbsp;Ono što bi javnost u ovom trenutku rekla da je rizik za crnogorsku ekonomiju jeste politička stabilnost i to možemo da prepoznamo negdje kao jedan od faktora koji je nužan da bi investitori došli u našu zemlju. Niz događaja koji su se desili i oni koji predstoje pokazuju da sada u ovoj fazi ne možemo govoriti o rizicima, već je itekako odličan period za ekonomski rast.



Glas Amerike: Ovdje ste razgovarali sa zvaničnicima MMF-a i Svjetske banke. Crna Gora do sada nije ulazila u aranžman sa MMF-om. Da li će to i dalje biti slučaj?



Vuković:&nbsp;MMF je svake godine prisutan u Crnoj Gori kroz konsultacije i kroz član 4 njihovog Statuta gdje taj artikal upravo šalje informaciju koja je jako važna za investitore, a i za sve nas u Crnoj Gori. Tako da pored te tehničke, ja bih rekao ekspertske pomoći koju imamo sa MMF-om i koju ćemo itekako nastaviti, nećemo u ovom trenutku koristiti neku drugu vrstu aranžmana, niti je to tema kada govorimo o kreditnom aranžmanu.



Glas Amerike: Kakva je saradnja Crne Gore sa Svjetskom bankom?



Vuković:&nbsp;Svjetska banka je jedan od vrlo značajnih partnera i toliko je otvorenih projekata sa njima. U Ministarstvu finansija govorimo o stvaranju baze gdje će se donositi fiskalne strategije i makroekonomske politike i tu nam je njihova ekspertska pomoć od najvećeg značaja. Takođe, veoma su nam od pomoći u procjeni rizika kada govorimo o preduzećima u državnom vlasništvu.



Sa dodatnim angažovanjem su prisutni i kroz izmjenu zakona i donošenje novog zakona o zaradama u javnom sektoru. I ono što smo svi uključeni u Ministarstvu finansija odnosno Direktoratu za poreski i carinski sistem zajedno sa mnom i novim menadžmentom u Poreskoj upravi jeste reforma cijelog poreskog sistema. I tu je nama Svjetska banka partner i u 2025. očekujemo finale.



Glas Amerike: Crna Gora se u martu, emitovanjem državnih obveznica, zadužila za 750 miliona dolara. Na naplatu, kako i upozorava Svjetska banka u novom izvještaju, stižu i značajna stara potraživanja, a sve to u svijetlu postojećih visokih troškova finansiranja na globalnom tržištu. Da li će Crna Gora uspjeti da podmiri sve obaveze i ima li opasnosti da dug izmakne kontroli?



Vuković:&nbsp;Ono što je i bila preporuka MMF-a jeste izrada strategije za upravljanje dugom na srednji rok. Dogovorili smo partnerstvo a sve ono što je neophodno bilo od strane države i jedno odgovorno ponašanje kada govorimo o upravljanju dugom, jeste prvo izolovanje duga od valutnog rizika. Tako da smo prvo odradili hedžing aranžman gdje smo anulirali izloženost u valuti dolar, a onda smo kao odgovorni predstavnici u vladi i ministrastvu koje je zaduženo za servisiranje obaveza, mi smo u martu izašli na američko tržište, emitovali obveznice i to je najuspješnija emisija u istoriji Crne Gore sa najvećim bukom od 5 milijardi i moram naglasiti da ta sredstva koja smo tom prilikom prikupili za Crnu Goru su isključivo namjenjena za dugove koji dospijevaju i za razvoj i ulaganje u infrastrukturne projekte i u kapitalni budžet.



Glas Amerike: Na čemu zasnivate ocijenu da je to najuspješnija emisija obveznica u istoriji Crne Gore?



Vuković:&nbsp;Prvo interesovanje stranih investitora u ovom slučaju kada govorimo o američkom tržištu. Oni nisu tek onako odlučili da svoje plasmane upute ka Crnoj Gori. Stvorili smo jedan ambijent, Crna Gora je bila zemlja kojoj je prijetio Manival, to je jako važno kada govorimo o privredi. Mi smo to izbjegli, čak smo izbjegli period posmatranja od narednih godinu dana. A, onda kamatna stopa koja je reper pored uspješno obavljene emisije jeste i cijena po kojoj ste platili sredstva. U ovom trenutku na tržištu kakvo je stanje, mi imamo prvi put da u odnosu na referentnu kamatnu stopu EURIBOR koji je na nivou 4, imamo manje od dva procentna poena po onome što smo mi dobili kao konačnu izvedenu kamatnu stopu a to je 5, 88.



Glas Amerike: Da li će se Crna Gora ponovo zaduživati i kada se to može očekivati?



Vuković:&nbsp;Kroz prosto zakonsku obavezu, a to je donošenje zakona o budžetu za 2024. godinu, dokument koji prati zakon jeste odluka o zaduživanju. Kroz samu odluku je predviđeno milijarda i sto pedeset miliona koja je predviđena za servisiranje dugova koji dolaze na naplatu i za stvaranje fiskalne rezerve za naredni period i za infrastrukturne projekte. Ono što mi sa Svjetskom bankom već imamo kao aranžman koji traje više mjeseci je taj DPL gdje su razvoje politike dio tog kreditnog aranžmana.



On je na nivou od 80 miliona, kada govorimo samo o Svjetskoj banci, prvi i drugi stepen i to je nešto što ćemo uzeti u obzir. Takođe, u toku godine uz odgovorno vođenje javnih finansija, negdje je plan da u ovoj ili sljedećoj godini razvijemo i sekundarno domaće tržište i da jednostavno građanima Crne Gore pružimo jedan projekat koji će se zvati ritejl bond, a to je mogućnost da građani Crne Gore investiraju u obveznice Crne Gore.



Glas Amerike: Svjetska banka ističe da je u Crnoj Gori neophodna snažna fiskalna disciplina i da ima vrlo malo fiskalnog prostora za bilo kakvu promjenu politike ili velike javne investicije. Šta vaše ministarstvo i vlada preduzimaju da situaciju drže pod kontrolom i da li će neki veći planirani projekti i politike biti na čekanju?



Vuković:&nbsp;Ne. Kroz samo formiranje budžeta za ovu godinu isključivo smo se odlučili za projekte koji su u fazi zrelosti. Dakle ono što može da se realizuje tokom ove godine bilo je isključivo predmet i samog uključivanja u proces realizacije. Sada smo takođe na ovim sastancima razgovarali na tu temu i negdje smo došli do toga da, kroz fiskalnu strategiju – koju ćemo kao dokument predstaviti Skupštini na kraju drugog kvartala – predviđeni su normativi i zakonski okviri. Sve izmjene koje su planirane u ovoj godini će biti potkrepljene i tu jasno definisane.



Glas Amerike: Crnogorski premijer najavljuje i novo povećanje plata u Crnoj Gori? Kada će se to dogoditi i da li ima novca za to?



Vuković:&nbsp;Mi smo negdje startovali sa programom Evropa sad 2 koji je predsjednik vlade, gospodin Spajić najavio u svom ekspozeu. Već u januaru se dogodila realizacija tog programa kroz prvi stub, a to je povećanje penzija najranjivije kategorije u Crnoj Gori koja je najteže podnijela dio inflacije. Drugi dio je da stvaramo ambijent kroz fiskalnu strategiju kakav smo stvorili kroz set zakona za uvećanje penzija kao prvi korak.



Kroz zakon o budžetu smo definisali vraćanje akciznog kalendara, uvođenje novih akciza na pića sa dodatkom šećera, sokove, bezalkoholna piva, igre na sreću – novi zakon koji je obezbijedio dodatne prihode. Upravo se u fazi fiskalne strategije će se ta odgovornost predstaviti parlamentu. I negdje taj program koji je najavljen, a to je olakšica u dijelu poreza i doprinosa kada govorimo o zaposlenima – gdje će stvoriti najkonkuretniju Crnu Goru u tom smislu kada govorimo o privrednicima i njihovim rashodima – biti potkrijepljen i novim izvorima prihoda.



Glas Amerike: Znači primjena programa Evropa sad 2 je počela?



Vuković:&nbsp;Povećanje penzija je dio programa, tako da možemo najaviti da je to početak programa Evropa sad 2.



Glas Amerike: A šta je još predviđeno tim programom?



Vuković:&nbsp;Kako je premijer rekao, u tom dijelu je to korigovanje kada je riječ o doprinosima, onima koji su na opterećenju poslodavca.



Glas Amerike: Govorimo o penzijskim doprinosima?



Vuković:&nbsp;Govorimo o čitavoj reformi penzionog sistema. Ministarka&nbsp;Naida Nišić&nbsp;radi set zakona. Kada govorimo o Fondu PIO, on nema ulogu fonda. On je prosto organ u dijelu javne administracije koji je evidencionog karaktera. Da bi smo imali pravi fond, mi moramo sprovesti reformu kako bi penzioni fond u pravom smislu te riječi obavljao svoju funkciju.



Glas Amerike: Šta podrazumijeva ta reforma?



Vuković:&nbsp;Ono što je bojazan i negdje što sam čuo u javnosti je: Pa ja neću imati penziju ili će se ona ukinuti. Ne naravno, imate slična rešenja u okruženju, recimo Sjeverna Makedonija to sprovodi unazad 15 godina, a to je da je prosto definisano kroz određene obrasce na koji način vi možete sa svojom bruto platom, odnosno sa svojim doprinosima i zaradom da upravljate kada govorimo o penziji, a gdje se država brine da to zaista bude uređeno kroz zakonski okvir.



Glas Amerike: Da li to znači ukidanje Fonda PIO onakav kakav je sada?



Vuković:&nbsp;To znači njegovu reformu, odnosno da će zaista dobiti svoju ulogu kao fond.



Glas Amerike: A da li je dio toga ukidanje penzijskih doprinosa?



Vuković:&nbsp;Ne govorim o ukidanju, već o korekciji. Desiće se korekcija, a na koji će se način to sprovesti, to je upravo fiskalna strategija koja će definisati sve korake i gdje ni u jednom trenutku neće biti ugrožena stabilnost javnih finansija.



Glas Amerike: U izvještaju Svjetske banke se upozorava da bi svako smanjenje doprinosa, poreza na rad bez odgovarajući kompenzatornih mjera moglo da utiče na javne finansije Crne Gore. Da li brinete da će vaš plan uticati na javne finansije i da li ste ovim povodom u kontaktu sa međunarodnim finansijskim institucijama i šta vam oni kažu na to?



Vuković:&nbsp;Svakako da je to bila tema. MMF nam je bio u gostima u februaru i imali smo dvije nedelje intenzivnih razgovora o svim izazovima u Crnoj Gori i rešenjima koja (vlada) želi da ponudi građanima. Podsjetiću, kada je bila realizacija programa Evropa sad 1, takođe je postojala određena skepsa da taj program neće uspjeti.



Međutim, on se negdje od svih zvaničnika, pa i partnera sa kojima razgovaramo, proglasio da zaista jeste postigao uspjeh. Postigao je uspjeh što smo smanjili sivo tržište rada, što smo pojačali samu potrošnju i uticali na taj ekonomski rast o kojem smo govorili na početku intervjua. Kako sam i naveo, sa svim izvorima prihoda koji će se definisati, može se desiti jedino korekcija kada govorimo o doprinosima, a to će definisati da smo vrlo odgovorni da neće biti rizika po javne finansije.



Glas Amerike: A o kakvoj korekciji je riječ?



Vuković:&nbsp;U toku je izrada strategije i to je nešto što je plan do kraja ove godine, a najavljeno je tokom niz prethodnih izlaganja i nešto s čim je upoznata javnost.



Glas Amerike: U međuvremenu, inflacija u Crnoj Gori i dalje raste, iako svakako manjim tempom od vrhunca, i uprkos ograničavanju cijena nekih proizvoda, cijene u prodavnicama su i dalje velike za prosječne građane. Da li planirate još neke mjere da suzbijete posljedice inflacije po džepove građana?



Vuković:&nbsp;Donijeli smo odluku u okviru vlade da izvršimo korekciju, da na taj način jednostavno reagujemo kada govorimo o inflaciji. Inflacija je u februaru bila na nivou 4,5 odsto i ona je u silazećem trendu. Neki faktori koji su uticali jeste da sada ti stranci koji su povećali potrošnju, odnosno koji su na neki način već postali rezidenti u Crnoj Gori, jednostavno više nemamo taj priliv pojačane potrošnje kao što se dogodilo u prethodnom periodu.



Tako da se na prirodan način, dodatno, inflacija suzbija, a priliv stranih državljana u Crnoj Gori je nešto što je dodatno pojačalo ekonomiju. Oni su prepoznali Crnu Goru kao svoje mjesto boravka, većina je otvorila firme i kroz tržište nekretnina ušla u kupovinu stanova i kuća gdje i žive. Tako da je njihov izbor da dugoročno ostanu.



Glas Amerike: A da li neki i odlaze?



Vuković:&nbsp;Mi imamo stalnu prisutnost i ukrajinskih, ruskih i turskih, njemačkih državljana. Sada ide i sezona i naša makroekonomska prognoza je da će turistička sezona biti negdje od 8 do 10 procenata uspješnija u odnosu na prethodnu godinu.



Glas Amerike: Samo da vas vratim na inflaciju, čini mi se da je u martu bio rast od 5,5 odsto. Kao što sam rekla cijene u prodavnicama su i dalje visoke. Da li očekujete da će se to zadržati u narednom periodu i šta se može učiniti da cijene budu na nivou prihvatljivom za građane?



Vuković:&nbsp;To je definitvno obaveza vlade i proces koji se mora pratiti i ne može izaći iz fokusa. U nekom socijalnom dijalogu sa privrednicima smo postigli to ograničavanje 500 artikala koji su od ključnog značaja i životne namirnice bez kojih stanovništvo ne može, a briga vlade je da taj proces prati i ograničava inflaciju kao faktor koji utiče na džepove građana.



Glas Amerike: Vaše ministarstvo se poslednjih dana pominje u kontekstu hapšenja direktorice Agencije za sprečavanje korupcije po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva koje je krivični predmet formiralo na osnovu nalaza budžetske inspekcije Ministarstva finansija. Iz opozicije kritikuju hapšenje i navode da bi trebalo istražiti desetine hiljada novozaposlenih u državnoj upravi, višemilionske, kako smatraju fiktivne ugovore u Rudniku uglja, malverzacije u Elektroprivredi. Da li je nešto od toga u nadležnosti ministarstva i da li se sprovodi bilo kakva kontrola?



Vuković:&nbsp;Kada je 44. administracija krenula sa radom, budžetska inspekcija je postojala već 11 godina u nekim formama i oblicima, ali definitivno ne na nivou zadatka koji treba da obavlja. Nikada nije bilo u fokusu da budžetska inspekcija zaista bude instrument koji je od izuzetnog značaja ukoliko zaista želite da kontrolišete i pravno regulišete još jedan od mehanizama, potrošnju budžetskih sredstava. Sa velikom pomoći državne sekretarke Jovane Nišević, mojim učešćem i podrškom, timom Ministarstva finansija, generalnom direktoricom Radmilom Ivanović i budžetskim inspektorima koji su nezavisni u svom radu i inspekcijskom nadzoru, napravili smo program svih budžetskih korisnika za koje namjeravamo da izvršimo kontrolu za ovu godinu.



Tu su se pored Agencije za sprečavanje korupcije našli Ministarstvo evropskih poslova, Ministarstvo odbrane, zdravlja. Napravili smo set budžetskih korisnika za koje ove godine želimo da izvršimo kontrolu. Svaki građanin, ukoliko to želi, može da da inicijativu da neko uđe u program pregleda budžetske inspekcije. Budžetska inspekcija ne vrši kontrolu organa, ona vrši kontrolu potrošnje budžetskih sredstava. Ono što je nastavak i obaveza Ministarstva finansija jeste da, ukoliko se nađu nepravilnosti i ukoliko je kroz nalaz definisana potrošnja mimo zakona – nalaz koji vrlo transparentno i javno ministarstvo objavljuje na svojoj stranici – jeste da to obavezno dalje proslijedi nadležnim ogranima odnosno državnom tužilaštvu. Dalji dio postupka je na njima i oni su u tom slučaju ovako odlučili.



Glas Amerike: Da li su tokom dosadašnje kontrole budžetske potrošnje u ministarstvima koje ste pomenuli otkrivene neke nepravilnosti?



Vuković:&nbsp;U Ministarstvu zdravlja, što se tiče dijela samog ministarstva nisu pronađene anomalije, a ministarstvima evropskih poslova i odbrane, u toku je kontrola.

Vuković: Planiramo reformu penzionog sistema, inspekcija kontroliše i ministarstva

To je za Pobjedu kazala građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić, komentarišući to što je crnogorska vlada, jedina u regionu, a među rijetkima u Evropi, koja još nije iskazala svoj stav o rezoluciji o Srebrenici o kojoj će se raspravljati 2. maja u Ujedinjenim nacijama.



Bajramspahić je i jedna od potpisnica apela, kojim se Vlada poziva da bude kosponzor pomenute rezolucije. U ovom trenutku kosponzori su Slovenija, Hrvatska,



Albanija i Sjeverna Makedonija, a i Kosovo je javno podržalo.



Bajramspahić i kolege, koje su uputile apel Vladi, ostali su bez odgovora. Isto je i sa pitanjima Pobjede, koja smo u ponedjeljak uputili Vladi i Ministarstvu vanjskih poslova.



Jedini glas iz Vlade koji se čuo bilo je obraćanje ministarke evropskih poslova Maide Gorčević koja je u petak, tokom premijerskog sata, kazala da Vlada tek treba da odluči o tom pitanju.



&#8220;Vjerujem da možete znati koji je moj stav i ne krijem ga. O pitanju kosponzorstva tek treba da se odluči, a ja ne mogu dati preuranjeni stav prije Vlade. Vlada je kolektivno tijelo, svi ministri treba da se izjasne o tom pitanju&#8221;, rekla je ona u parlamentu na pitanje poslanika DPS-a Ivana Vukovića da kaže kakav je stav Vlade o Rezoluciji o Srebrenici.



Komentarišući ćutanje crnogorskih vlasti na ovo pitanje, Bajramspahić kaže da je, bez obzira na konačan ishod i stav Vlade, gorak ukus već ostao, jer je, kako kaže, ovo pitanje tačka razdvajanja i lakmus papir koji precizno testira od kakvog je ko materijala.



&#8220;U današnjoj Crnoj Gori se skandira ,,nož, žica, Podgorica“ i samo to je dovoljan razlog za kosponzorisanje ove rezolucije, da ne spominjemo niz drugih nacionalističkih ispada&#8221;, kaže Bajramspahić.



Prema njenom mišljenju, odlično je što je Njemačka pokrenula pitanje rezolucije, jer su, kako navodi, time izbijeni svi relativizatorski spinovi negatora iz ruku.



&#8220;Zemlje širom svijeta podržavaju rezoluciju, a neko u Crnoj Gori pokušava da kaže da nije važno i da ima prečih stvari. Naravno, niko nije naivan da ne zna da je iza takvih spinova odbrana zločinaca&#8221;, ocijenila je Bajramspahić za Pobjedu.



Ona je podsjetila i na slučaj nekadašnjeg ministra pravde Vladimira Leposavića koji je razriješen zbog negiranja genocida. Danas, dvije godine kasnije, broj negatora na pozicijama je daleko veći i njihov uticaj na donošenje odluka snažniji, smatra Bajramspahić.



&#8220;Vrijeme je pokazalo da ni Demokrate ni PES nijesu brana za retrogradne politike, već nijemi posmatrači. Ništa nijesu naučili od sunovrata Ure i na putu su da im se desi slično. Ako nastave ovako, krajnji domet njihovih partija biće da budu sateliti DF-a. Istini na volju, biće zadovoljnih i time, jer su razlike između njih na ključnim vrijednosnim pitanjima svakog dana sve bljeđe&#8221;, navela je Bajramspahić.



Rezolucija je, dodaje ona, lekcija za svijet i pravda za žrtve i treba vrlo malo humanosti da bi se to shvatilo.



Rezolucijom, koju su inicirale Njemačka i Ruanda, traži se da se 11. jul proglasi za međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Rezolucijom se osuđuje svako poricanje genocida i pozivaju sve članice UN da čuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, kako bi se spriječio revizionizam. Takođe se bezrezervno osuđuju svi akti glorifikovanja osuđenih i odgovornih za genocid u Srebrenici. Rezoluciju je sponzorisalo 17 zemalja, među kojima su Sjedinjene Države, ali i Albanija, Sjeverna Makedonija, Slovenija&#8230;

Iza Vladinih spinova stoji odbrana zločinaca

Kako je saopšteno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, u planinama snijeg, koji tokom jutra može padati i u nižim predjelima.



Poslijepodne, u većem dijelu zemlje, postepen prestanak padavina i djelimično razvedravanje.



Mjestimično će duvati umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni vjetar.



Jutarnja temperatura vazduha od minus jedan do 11, najviša dnevna od dva do 16 stepeni.

Danas pretežno oblačno, do 16 stepeni

&#8220;Žena je na licu mjesta preminula od zadobijenih povreda hladnim oružjem&#8221;, kazao je Krulj.



Osumnjičeni je sa višetrukim povredama kolima hitne pomoći prevezen na reanimaciju u Urgentni centar Kliničkog centra Vojvodine.



Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije nisu odgovorili na upit RSE.



Ovo je peti slučaj femicida u Srbiji od početka godine.



Tokom 2023. ubijeno je 28 žena, najčešće od strane partnera ili bliske osobe.



Nasilje nad ženama



Uprkos Istanbulskoj konvenciji i zakonskim okvirima rodno uslovljeno nasilje je i dalje sveprisutno u zemljama Zapadnog Balkana.



Srbija je 2016. godine donijela Zakon o sprječavanju nasilja u porodici, a 2021. usvojila Stategiju za sprječavanje i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja u porodici do 2025. godine.



Akcioni plan za ovu strategiju, međutim, do danas nije usvojen.

Novi Sad: Osumnjičeni za ubistvo žene pokušao samoubistvo

Navodi i da je Pokret Evropa sad (PES), koji je u Vladi vrlo opasan, ali i da su opozicija i nezavisni mediji, kako je rekao, kumovali tome da PES dobije proevropski brend. “A zapravo vidimo, zahvaljujući potezima ministra vanjskih poslova, samoga premijera i poslanika PES-a da oni sprovode najretrogradniju agendu Beograda i Andrije Mandića” rekao je Batrićević.



Govoreći o slučaju poznatom kao državni udar, kazao je da se radi se o jednom od najbitnijih slučajeva u istoriji crnogorskog pravosuđa, te da su posljednja hapšenja bivših članova bezbjednosnog sektora, posmatrajući iz ugla građanina, igra političke moći i raznih uticaja.



“Mi nedvosmisleno imamo podatke o tome koje su dale bezbjednostne službe prijateljske Crnoj Gori u tom trenutku da je ruska GRU, obaveštajna služba za spoljno djelovanje, planirala izvršavanje državnog udara u Crnoj Gori, naglu promjenu sistema i sprjčavanja ulaska Crne Gore u NATO. I druga stvar koja prati čitavu priču oko državnog udara. Ne zaboravite da je u samom startu Aleksandar Vučić bio taj koji je ponudio podatke, koje ima srpska obaveštajna služba. I onoga trena kad je djelovalo da taj čovjek zaista misli dobro Crnoj Gori, šef obaveštajne službe Rusije, Patrušev slijeće u Beograd, ima razgovor s Vučićem i nakon 24 časa Vučić apsolutno mijenja svoju poziciju i pretvara čitav taj slučaj u nešto potpuno teško i nedefinisano”, podsjetio je on.



Batrićević je, gostujući na Televiziji E najavio i treći Cetinjski forum, koji se održava od 22. do 24. Aprila, a čija je tema “Meka i oštra moć na Zapadnom Balkanu”. Na Forumu će učestvovati preko 60 regionalnih i evropskih stručnjaka.



TV E: Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević prisustvovali su vojnoj vježbi Vojske Srbije. Osim njih, tu su bili predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorad Dodik, kao i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. Još nema objašnjenja zašto i u kom svojstvu su tamo bili Mandić i Knežević. Čini li vam se da takozvani &#8220;srpski svet&#8221;, ako se tako može reći, postaje sve radikalniji u Crnoj Gori?



Batrićević: Da, apsolutno sam saglasan sa tom ocjenom i smatram da ovo nije iznenađenje, zato što ovo nije prvi put da se u nekim važnim, simboličkim momentima, kada se demonstrira moć srpskog režima i Aleksandra Vučića, pojavljuju ljudi, epigoni iz regije, koji treba da pokažu kako je Srbija aktuelni upravitelj procesa na Zapadnom Balkanu.



Pazite, u takvim odnosima, naročito kad su vojne vježbe u pitanju, kad su u pitanju bezbjednosni forumi ili događaji međunarodnog karaktera, svaki detalj je važan. Onaj koji organizuje, tačno zna, zašto je ko tu. Imate dugu tradiciju vojnih vježbi u Sovjetskom Savezu. Odlično se znalo ko će da stoji u prvom redu, ko će da stoji u drugom redu, upravo zbog toga da bi se slala poruka neprijateljima i saveznicima. Ovdje se radi o tome da Aleksandar Vučić već 12 godina izigrava glavnog upravitelja Balkana. Mandić, Knežević, Dodik, Cvjanović, su samo njegove marionete. I srž problema se nalazi u Beogradu. Onoga trena, kad se bude ugrozio režim Aleksandra Vučića, taj negativan uticaj koji on ostvaruje na regiju će biti izuzetno manji.



TV E: Ovo je samo jedan od primjera kako se u Crnoj Gori širi srpski, a kroz njega i ruski uticaj. Koliko je to opasno, naročito ako govorimo o tome da su svi crnogorski političari deklarativno za što brže priključenje Crne Gore Evropskoj uniji?



Batrićević: Pitanje je ovdje same retorike i pitanje je svrhe. Zašto neko nešto priča? Posljednje četiri godine svjedočimo da je u Crnoj Gori evidentan pritisak dvije strane. S jedne strane NATO-a i EU, s druge Rusije i Srbije. I sad se mjeri čiji je uticaj snažniji.



Pragmatično Milojko Spajić, mnogo je bliži istoku, intimno, i on dolazi iz takvog pedigrea, odlučuje da pravi jedan specifičan amalgam, da prozapadnom retorikom zapravo izvršava agendu koja je u skladu sa onim što su interesi zvaničnog Beograda. Možemo nabrojati nekoliko segmenta, naročito u posljednjih mjesec dana, koji to pokazuju. Ako govorimo o unutrašnjoj politici, da je strateško partnerstvo Milojku Spajiću važnije sa Andrijom Mandićem nego sa bilo kojom drugom partijom, čak i sa onima sa kojima dijeli vlast. To nas dovodi do situacije da, taj potentni ruski uticaj u Crnoj Gori, koji se najviše ostvaruje preko srpskih organizacija, prije svega Crkve Srbije, zatim prosrpskih političkih partija, koje još nijesu priznale nezavisnu Crnu Goru, iako upravljuju njenim institucijama, svjedoči nam o tome da se Crna Gora nalazi u dubokom problemu, a naročito ako isti i taj premijer u sred Evropskog Parlamenta kaže kako u Crnoj Gori ne postoji ruski uticaj. I to je zabrinjavajuće, jer na taj način sve ono što su činjenice, a to je prije svega da mi zaista imamo partije koje su proruske, da imamo partije koje slave Vladimira Putina, to je u pitanju bivši DF, odnosno Koalicija za budućnost Crnoj Gore, da on kaže u Evropskom parlamentu kako nema megafona proruskih, a zna da sa takvima dijeli vlast.



Ne znam do kada će ovo moći ovako da funkcioniše i čudi me da opozicione stranke, konstantno čekaju “iskrcavanje saveznika” da se slobodno izrazim, da krenu u ozbiljnu političku akciju, da ugroze ovakvu vlast Milojka Spajića, jer vjerujte mi, ona će biti sve gora i gora. I sve će više ići na ruku bivšem Demokratskom frontu, odnosno Aleksandru Vučiću.



TV E: Šta Vam govore posljednja dešavanja u Pokretu Evropa sad? Poslanik Vasilije Čarapić bio je suzdržan prilikom glasanja za ulazak Kosova u Savjet Evrope. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji je do prije par mjeseci bio potpredsjednik PES-a prećutao je uvrede predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na račun ministarke evropskih poslova Maide Gorčević. Je li uticaj o kom govorite sve jači i dominantniji?



Batrićević: Pa mislim da je Jakov Milatović, a to često i pišem, neozbiljna osoba, iako pokriva poziciju predsjednika Crne Gore i nažalost, on je bruka za tu poziciju, zato što je upravo on kumovao tome da Aleksandar Vučić može da se ponaša s Crnom Gorom kao s marionetom, jer je i sam imao prilike da mu se suprostavi u Beogradu kada je ovaj pokušao da vrijeđa i samu instituciju predsjednika, a on mu se dodvaravao sa pričom kako “ono ti savršeno znaš o vinima”, oduševljen njegovim poznavanjem prakse ispijanja i poznavanjem vina.



S druge strane, nakon razlaza u Pokretu Evropa sad i odlaska Jakova Milatovića, on sad luta, ne zna koja je ciljna grupa i ko su njegovi birači, to će uraditi onoga trenaka kada bude došao u poziciju da možda sam kreira neki politički subjekat. Toliko o Jakovu Milatoviću.



S druge strane, PES koji je u Vladi je vrlo opasan. Mislim da su i opozicija i opozicioni nezavisni mediji, kumovali tome da PES dobije taj proevropski brend, a zapravo vidimo, zahvaljujući potezima ministra vanjskih poslova, samoga premijera i poslanika PES-a koji se nalaze u nekim određenim tijelima, poput Čarapića, da oni sprovode najretrogradniju agendu Beograda i Andrije Mandića. Kako to možemo vidjeti &#8211; lako? Kažem, u posljednjih mjesec dana imamo nekolike katastrofalne političke odluke gospodina Spajića.



Prvo, najavio je liberalizaciju sticanja crnogorskog državljanstva, time bi se Crna Gora ugrozila etnički, uticala bi Srbija maksimalno, kao što utiče i danas na izborne rezultate zemalja u okruženju. I potencijalno, zamislite sada, da preko 100.000 ljudi iz Srbije dobije pravo glasa, a znamo odlično što Vučićev režim radi, zato što su njegovi izbori pod međunarodnom istragom, koliko bi potencijalni ulazak Crne Gore u EU bio problem za Uniju, budući da bi zemlja koja nikad neće biti u EU, niti u NATO – Srbija, imala mogućnost da utiče na same evropske izbore.



Drugo, pomenuli ste to glasanje u Savjetu Evrope, to je parodija što radi PES. Prvo, ministarka ide u Prištinu, obećava da će Crna Gora podržati ulazak Kosova u Savijet Evrope, da bi poslanik iz njihovih redova bio uzdržan sa nekim tako smiješnim obrazloženjem da će on slijediti italijanski model. Koji je italijanski model? Pitajte samo koji su to zastupnici koji su ponudili takav model kakav je on ponudio.



I treće, njegova ćutnja i ćutna cijelog PES-a na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici je sramotna jer se tu ne radi ni o kakvom političkom stavu, tu se radi o civilizacijskom stavu. To često ističem, ono što je Auschwitz za modernu Evropu, to treba da bude Srebrenica za sve zemlje bivše Jugoslavije, jer je to genocid koji se desio juče. I takva ćutnja na preko 60 organizacija i pojedinaca koji su to inicirali je sramotna. Zapamtite dobro što kažem, PES je gori u jednoj mjeri od Demokratskog Fronta i bojim se da Milojko Spajić isključivo služi kao šminker Andrije Mandića.



TV E: Posljednjih nekoliko dana obilježila su hapšenja nekadašnjih čelnih ljudi u bezbjednosnom sektoru. Može li se govoriti o tome da je riječ o sprječavanju donošenja konačne presude u slučaju terorizam u pokušaju, poznatijiem kao državni udar iz 2016. godine?



Batrićević: Ne dolazim iz oblasti iz koje bih mogao da vam dam konkretan odgovor, ali mogu da vam kažem nešto kao građanin. Radi se o jednom od najbitnijih slučajeva u istoriji crnogorskog pravosuđa i ovdje je u pitanju, koliko mi kao građani možemo da vidimo, igra političke moći i raznih uticaja. Da li iznutra, da li sa strane, to još ne znamo, jer su mnoge strane uključene u čitav ovaj slučaj.



Ali ono što vidimo jeste da samo Tužilaštvo ne daje dovoljno informacija javnosti, te time pomaže stvaranju i krijanju raznih scenarija u vezi ovog slučaja. Tako da s toga aspekta je vrlo teško dati odgovor. Ali, ono o što mogu da vam kažem jeste da je državni udar takođe jedan od najvažnijih događaja koji se desio u Crnoj Gori u njenoj savremenoj istoriji. Mi nedvosmisleno imamo podatke o tome koje su dale bezbjednostne službe prijateljske Crnoj Gori u tom trenutku da je ruska GRU, obaveštajna služba za spoljno djelovanje, planirala izvršavanje državnog udara u Crnoj Gori, naglu promjenu sistema i sprjčavanja ulaska Crne Gore u NATO.



Ono što možemo adresirati da je kao loše odradila tadašnja crnogorska vlast, a što mi je sugerisano od nekoliko prijatelja Crne Gore iz međunarodne zajednice, i iz Vašingtona, i iz Brisela, i iz Berlina, jeste to što poslije ulaska Crne Gore u NATO 2017. godine, nije dovoljno uradila da internacionalizuje sami problem državnog udara, te time otvorila prostor da neprijatelji Crne Gore, prije svega Aleksandar Vučić i oni koji su trebali za njegove potrebe da izvrše udar u Crnoj Gori, a time i za ruski uticaj, su zapravo omogućili da se cijeli taj ozbiljan slučaj, utemeljen slučaj relativizuje. To je jedna stvar.



I druga stvar koja prati čitavu priču oko državnog udara, ne zaboravite da je u samom startu Aleksandar Vučić bio taj koji je ponudio podatke, koje ima srpska obaveštajna služba. I onoga trena kad je djelovalo da taj čovjek zaista misli dobro Crnoj Gori, šef obaveštajne službe Rusije, Patrušev slijeće u Beograd, ima razgovor s Vučićem i nakon 24 časa Vučić apsolutno mijenja svoju poziciju i pretvara čitav taj slučaj u nešto potpuno teško i ne definisano.



Ali, ono što je važno kad se govori o tom državnom udaru jeste da su sve, međunarodne agencije, svi važniji mediji i Guardian i Washington Post, i Warsaw Institute for Security, svi su oni problematizovali učešće GRU-a u Crnoj Gori i to je hipoteka koja stoji na leđima Andrije Mandića, Milana Kneževića. I o tome treba da se zapita Milojko Spajić kad kaže da nema ruskih megafona u Crnoj Gori, a itekako zna da ih ima, itekako to ne smije nikako da bude dovedeno sa bilo kojim slučajem u Crnoj Gori, jer bi to bilo klasično “silovanje prava” i na neki način aboliranje ljudi koji su za potrebe Rusije željeli da izvrše državni udar u Crnoj Gori.



TV E: Da se osvrnemo i na Fakultet za crnogorski jezik, koji je često meta brojnih političkih partija. Zašto vas napadaju?



Batrićević: Mislim da nas napadaju isključivo zbog toga što dobro radimo svoj posao. A što to znači? To znači da mi sve ono što su statutarna načela Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, što je okvir zakona o visokom obrazovanju zapravo sprovodimo, školujemo generacije i generacije vaspitavane da kritički misle, da kritički promišljaju, da ne prihvataju narative i stereotipe koje im nudi bilo koja vlast. Mislim da je to jedna stvar.



Druga, zato što je Fakultet za crnogorski jezik i književnost jedina institucija koja je ostala netaknuta tim “oslobođenjem iz 2020. godine”, već je naprotiv, još više ojačala zato što je nastavila da brani pravo na crnogorski identitet, na crnogorski jezik i pravo na zaštitu crnogorske kulture. Kao takvi, ovakoj vlasti definitivno ne možemo odgovarati i zbog toga trpimo svakodnevne prijetnje, svakodnevne udare, ali što oni više udaraju, Fakultet je jači što pokazuju i aktivnosti koje Fakultet ima već deset godina.



TV E: Kad smo već kod aktivnosti, Fakultet za crnogorski jezik i književnost od 22. do 24. Aprila organizuje Cetinjski forum. Ovogodišnja tema je meka i oštra moć na Zapadnom Balkanu, a najavljeno je učešće značajnih svjetskih i regionalnih imena. Zašto je važno govoriti o mekoj i oštroj moći na Zapadnom Balkanu?



Batrićević: I to je jedan od razloga zašto Fakultet često biva napadan, zato što Fakultet svojim aktivnostima nadilazi svoje primarne djelatnosti, a to znači da on unapriđuje visokoškolsko obrazovanje i otvara teme koje su u skladu sa najsavremenijim dokumentima važnijih međunarodnih organizacija. Napomenuću da je u jednoj od posljednjih NATO strategija borbe protiv malignog uticaja nedemokratskih režima, apostrofirano obrazovanje. I upravo vođeni tom idejom odlučili smo da taj Cetinjski forum, ovaj put treći, koji već postaje izuzetno značajna adresa kada je u pitanju regionalno i evropsko okupljanje na teme koje se tiču diplomatije, bezbjednosti, demokratije, pomirenja i obrazovanja, odlučili smo se da uz pomoć naših partnera, prije svega Katedre za politikologiju Univerziteta u Sarajevu, Akademije za demokratski razvoj iz Novog Sada, Crnogorskog PEN centra i uz podršku, koja je vrlo značajna West Balkan Funda, da odradimo taj treći Cetinjski forum, koji je već postao prepoznat međunarodno. Ove godine, će imati zadatak da odgovori koji su to mehanizmi meke i oštre moći koji se koriste u Crnoj Gori i regiji Zapadni Balkan, kako bi se zaustavile evropske integracije regije i kako bi se ostvarili maliigni uticaji nedemokratskih režima, prije svega ruskog, koji se na Zapadnom Balkanu najčešće ostvaruje preko srpskog uticaja.



Broj ljudi je impozantan, to je oko 60 učesnika sa preko devet panela. Tu imamo profesore, aktiviste, novinare, bivše ministre, bivše političare, ljude iz think tankova koji dolaze iz SAD, iz brojnih zemalja EU i zemalja regiona. Nadam se da će ovaj forum biti izuzetno uspješan, baš zato što imena koja se pojavljuju, na Forumu su ostvareni profesionalci koji su već u svojim karijerama imali iskustva borbe protiv nedemokratskih režima i koji će pomoći Crnoj Gori i regiji u osmišljavanju boljih platformi kako da se zaštite ova društva, demokratizuju i prije svega budu spremna da uđu u Europsku uniju. A samim tim benefite će imati cjelokupno društvo, prije svega mislim na obrazovanje i visoko obrazovanje.



TV E: Tema jednog od panela biće sloboda govora. Gdje se Crna Gora nalazi kada je riječ o slobodi govora? I sami ste se, zbog slobodne riječi, našli pred sudskim organima upravo zbog slobode govora. Gjde je sloboda riječi u Crnoj Gori i vjeruje li da do konkretnih pomaka može doći?



Batrićević: Mislim da ne može, sa ovakvim vlastima definitivno ne može. I ove vlasti pokazuju autoritarne tendencije, zato što žele da cenzurišu mišljenja i čim neka vlast to pokazuje, to znači da je ona i na jedan način i uplašena od kritičkih tonova.



Crna Gora je, želim da kažem ova normalna, evropska, jer pitali ste me gdje je, reći ću ta je, uz Dinka Gruhojnića. Zašto to kažem? Zato što je u ostalom i taj panel posvećen samom Dinku Gruhojniću i on će biti učestnik toga panela uz svoje kolege iz Srbije, kako bi prezentovali crnogorskim vlastima, s čim se građanski aktivisti, naši prijatelji, ostvareni srpski sručnjaci, s čim se oni su sočavaju kada krenu da diraju u ono što se smatra “svetom kravom” u Srbiji, a to je Srpska praoslavna crkva i “sveti” Aleksandar Vučić. Tako da se nadam da će uz taj online streaming svi oni koji budu zainteresovani da prate forum, ukoliko ne budu mogli da dođu na Cetinje, zapravo imati priliku da direktno u realnom vremenu prate sva dešavanja i kažem, drago mi je da ste naglasili baš taj panel jer je to jedan od najboljih panela cijelog foruma.

Batričević: PES-a sprovodi najretrogradniju agendu Beograda i Andrije Mandića

Kako je saopšteno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, u planinama snijeg, koji tokom jutra može padati i u nižim predjelima.



Poslijepodne, u većem dijelu zemlje, postepen prestanak padavina i djelimično razvedravanje.



Mjestimično će duvati umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni vjetar.



Jutarnja temperatura vazduha od minus jedan do 11, najviša dnevna od dva do 16 stepeni.

Sjutra pretežno oblačno, do 16 stepeni

MORSKO-DOBRO-721x450-1-750x375.jpg

Podsjećamo, danas je na hitnoj telefonskoj sjednici Vlade smjenjen predsjednik Upravnog odbora Javnog preduzeda za upravijanje morskim dobrom Blažo Rađenović.



Vlada je ujedno imenovala nova četiri člana Upravnog odbora Javnog preduzeda za upravijanje morskim dobrom  i to su Nenad Kordić, Nikola Čepić, Špiro Vulović i Izet Draga.

Zvezdana Janović predsjednica Upravnog odbora javnog preduzeća za upravljanjem morskim dobro

Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak doputovao je u Prištinu, gdje će u naredna dva dana imati sastanke sa najvišim predstavnicima Kosova.