Velika Britanija je, podsjetimo, u utorak sankcionisala pet ruskih banaka i tri pojedinca. Britanski premijer Boris Džonson rekao je da se Rusija kreće prema “statusu parije (kaste nedodirljivih” i da se svijet mora pripremiti za iduću fazu Putinovog plana jer Kremlj priprema teren za invaziju na Ukrajinu većeg dometa.

Džonson je parlamentu kazao da će biti sankcionisano pet banaka – Rosija, IS Bank, GenBank, Promsvjazbank i Crnomorska banka, uz trojicu pojedinaca bliskih Putinu – Genadija Timčenka, Igora Rotenberga i Borisa Rotenberga.

“Ovo je prvi baraž onoga što smo spremni preduzeti. Bilo kakva imovina koju imaju u Britaniji biće zamrznuta, a pojedincima koji su povezani s njom bit će zabranjen ulazak u državu”, poručio je britanski premijer.

Dio britanskih predstavnika tražio je od Džonsona da bude još stroži prema ruskim finansijama. Neki su čak i tražili izopštenje ruskih oligarha iz Britanije, kao i ruskog novca s londonskog financijskog tržišta.

London je odavno na glasu kao omiljena destinacija za ruske oligarhe, odnosno njihov često ilegalno stečeni novac koji peru u londonskom Cityju i i kupovinom luksuznih nekretnina, dok njihova djeca studiraju na elitnim univerzitetima po Engleskoj.

“Banka Rosija podržavala je konsolidaciju Krima u Rusku Federaciju integrišući financijski sastav nakon aneksije tog poluostrva”, objavio je London.

Genadij Timčenko

69-godišnji Timčenko, koji je na Forbesovoj listi milijardera na 68. mjestu, bivši je sovjetski birokrata i blizak saveznik Putina, kao i braća Rotenberg. Britanska vlada je objavila da je Timčenko, jedan od osnivača švajcarske kompanije za izvoz ruske nafte Gunvor, bio veliki suvlasnik banke Rosija koja ima udio u National Media Grupi koja je podržavala destabilizaciju Ukrajine nakon ruske aneksije Krima 2014. godine.

Timčenko je sin sovjetskog vojnog oficira i Putinov prijatelj odavno, puno prije nego što je ovaj postao predsjednik Rusije, još od ranih devedesetih. Doduše, prema knjizi Putinovi ljudi autorke Catherine Belton, Putin i Timčenko ustvari se poznaju još od osamdesetih godina, kada su zajedno studirali na Institutu Crvene zastave, tadašnjoj višoj školi ruske tajne službe KGB-a. Timčenko je odbacio tu tvrdnju kao bajku.

Prema pisanju Guardiana, upoznali su se kada je Timčenko bio trgovac naftom iz Sankt Peterburga, a Putin političar u usponu. Putin je 1991. kao tadašnji šef gradskog Odbora za vanjske poslove dao Timčenku dozvolu za izvoz nafte.

Timčenko ima udio u raznim ruskim kompanijama, uključujući plinsku firmu Novatek i petrohemijsku kompaniju Sibur Holding, a uz to je predsjednik ruske nacionalne hokejaške lige KHL-a i je Hokejaškog kluba SKA Sankt Peterburg.

Jedan je od najmoćnijih ljudi u Rusiji, a kao Putinov blizak prijatlj već se našao na meti američkih sankcija nakon ilegalne aneksije Krima 2014. Američko ministarstvo financija tada je izjavlo da su “Timčenkove aktivnosti u energetskom sektoru direktno povezane s Putinom. Putin ulaže u Gunvor i možda ima pristup Gunvorovim fondovima.”

Moskovski politolog Stanislav Belkovsku je 2007. utvrdio da je Putin bio korisnik aktivnosti Gunvora – zapravo tajni suvlasnik – za što Gunvor kaže da je “smiješno”. Putin insistira na tome da je Timčenkov uspon postignut bez njegovog učestvovanja.

Svakako je zanimljivo da se Timčenko pojavio među ultrabogatašima u Pandorinim dokumentima koji su objavljeni prošle godine kao jedan od klijenata profesionalne tvrtke za računovodstvene i porezne usluge iz Monaka Moores Rowlanda.

Boris i Arkadij Rotenberg

“Boris Rotenberg je istaknuti ruski biznismen s bliskim vezama s ruskim predsjednikom”, objavila je Britanija, dodavši kako njegov brat ima i porodične veze s Putinom, pod čijom vladavinom su se obogatili.

Boris Rotenberg (65) i njegov brat Arkadij Rotenberg (70) Putinovi su prijatelji iz djetinjstva, a Arkadij mu je i sparing-partner u džudu, omiljenom sportu ruskog predsjednika. Igor Rotenberg (47) je Arkadijev sin.

Boris je pak glavni dioničar SMP banke koju je osnovao 2001. s bratom. Iste su godine postali partneri u energetskom gigantu Gazpromu. Njihova su djeca studirala na nekim od najprestižnijih britanskih sveučilišta i imaju britansko državljanstvo.

Prema podacima američkog ministarstva financija, Arkadij Rotenberg i njegov brat Boris već dugo učestvuju u Putinovim omiljenim projektima, zahvaljujući kojima su braća stekla impresivno bogatstvo – časopis Forbes procjenjuje da je Arkadij Rotenberg težak 2.5 milijardi dolara.

A upravo se Arkadij Rotenberg prošle godine, kad je sada zatvoreni ruski opozicionar Aleksej Navaljni optužio Putina da posjeduje tajnu palatu vrijednu 1.4 milijarde dolara na obali Crnog mora, javio i potvrdio da je on pravi vlasnik palate, služeći tako kao alibi svom prijatelju.

Rotenberg tvrdi da je pravi vlasnik “Putinove palate”

“Prije nekoliko godina uspio sam se dogovoriti s kreditorima i postao sam korisnik te građevine”, tvrdio je tada Rotenberg u intervjuu objavljenom na proputinovskom kanalu Mash na društvenoj mreži Telegram. Dodao je da zgradu namjerava pretvoriti u hotel.

“Uspio sam sklopiti dogovor s kreditorima prije nekoliko godina i postao sam korisnik ovog posjeda”, izjavio je Rotenberg.

Rotenberg, koji je rođen 1951. u Sankt Peterburgu, tadašnjem Lenjingradu, završio je studije fizičkog vaspitanja, sporta i zdravlja te postao trener džuda. Putina je, doduše, upoznao još ranije, kao dječak, kad su obojica upisali isti klub za sambo, sovjetsku borilačku vještinu. Rotenberg i Putin su zajedno trenirali džudo devedesetih, a kad je Putin postao zamjenik gradonačelnika Sankt Peterburga istih godina, Rotenberg je od oligarha Genadija Timčenka osigurao finansije za osnivanje vlastitog profesionalnog džudo-kluba. Arkadij i Boris Rotenberg u to su se vrijeme bavili i trgovanjem naftnim proizvodima.

Kad je Putin postao predsjednik Rusije 2000., nakon ostavke Borisa Jeljcina, osnovao je Rospirtprom, državno preduyeće koje je kontrolisalo 30 odsto ruskog tržišta vodke – i stavio Rotenberga na čelo.

Braća Rotenberg, međutim, nisu stala tu, već su 2001. osnovala banku SMP koja je uskoro počela poslovati i s ruskim državnim plinskim gigantom Gazpromom, i to po vrlo profitabilnim uslovima za Rotenbergovu banku. Rotenbergov biznis nastavio je cvjetati: energetsko-građevinsku kompaniju SGM osnovao je 2008. tako što je kupio pet kompanija od Gazproma za 348 miliona dolara. Već iduće godine SGM je imao preko dvije milijarde dolara prihoda.

Ruski oligarsi od početka godine izgubili trećinu bogatstva

Ruski oligarsi, koji svoje bogatstvo uglavnom duguju Putinovom režimu, od početka godine već su izgubili ukupno 32 milijarde dolara svog bogatstva, piše britanski Telegraph – a sankcije koje stupaju na snagu znače da je to vjerojatno tek početak njihovih gubitaka. Preciznije, 23 ruska milijardera imala su na kraju 2021. ukupno neto bogatstvo od 375 milijardi dolara, a ono je do sada palo na 342 milijarde dolara.

Timčenko je zasad najveći gubitnik – izgubio je čak trećinu svog bogatstva od početka godine. Trenutno se nalazi na 68. mjestu na Forbesovoj ljestvici. Iako je po Forbesu težak 23.7 milijardi dolara, Bloomberg procjenjuje da mu je bogatstvo u međuvremenu palo na oko 16 milijardi dolara.

Upadljivo je da na popisu osoba i banaka pod novim sankcijama nema tri najveće ruske banke – Sberbanka, VTB-a i Gazprombanka – koje su daleko više integrisane u globalni finansijski sastav i prisutne na stranim tržištima, pa tako i hrvatskom, i koje bi međunarodne sankcije teže pogodile.

Učinak sankcija protiv Rusije koje su SAD, EU i UK zasad donijeli vjerojatno će biti minimalan, piše britanska agencija Reuters, ali dodaje da zapadne vlade čuvaju u rezervi puno veće pakete sankcija za slučaj eskalacije krize – drugim riječima, za trenutak kada prava, totalna invazija počne, što bi se, prema posljednjim procjenama američkih obavještajnih službi, “vrlo vjerojatno” moglo dogoditi u idućih 48 sati.

Evropska unija je pak, među ostalim, svojim paketom sankcija obuhvatila 351 predstavnika ruske Dume te 27 fizičkih i pravnih osoba koje su doprinijele ugrožavanju ukrajinske teritorijalnog integriteta, suverenosti i nezavisnosti, među kojima su i ruske banke koje su finansirale ruske vojne i druge operacije na tim teritorijama.

“Ovo je jasan odgovor na (rusko) kršenja međunarodnog prava. Sankcije su direktno usmjerene na pojedince i kompanije uključene u te radnje. Na meti su banke koje finansiraju ruski vojni aparat i doprinose destabilizaciji Ukrajine. Takođe, zabranjujemo trgovinu između dvije odcijepljene regije i EU – kao što smo to učinili nakon ilegalne aneksije Krima 2014. I konačno, ograničavamo sposobnost ruske vlade da prikupi kapital na finansijskim tržištima EU. Maksimalno ćemo otežati Kremlju provođenje agresivne politike”, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Lejen.