Nizom simboličnih i prigodnih aktivnosti Hrvatska od ponoći obilježava istovremeni ulazak u šengenski prostor i eurozonu, što su bili strateški ciljevi Zagreba od ulaska u Evropsku uniju prije nepunih deset godina.

– Ostvarili smo ciljeve s uvjerenjem da će Šengen i europodručje biti korisni za hrvatske građane i hrvatsku ekonomiju – rekao je Plenković novinarima na Bregani.

On je istakao da je ovo dan za istoriju naglasivši da je Hrvatska prva zemlja koja je istovremeno ušla u Šengen i eurozonu. Premijer je poručio da će Hrvatska učiniti sve da i njoj susjedne zemlje krenu tim putem, posebno istakavši BiH.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da je „ovo dan za slavlje, istoriju, radosti, dan slavlja i ponosa za hrvatski narod“.

– Vjerujem da nema drugog mjesta u Evropi gdje bi mogao bolje da se obilježi novi početak i novo poglavlje od granice Slovenije i Hrvatske – naglasila je predsjednica EK.

Ukazavši da je Hrvatska najmlađa članica EU kojoj je to pošlo za rukom, ona je ocijenila da je ovo dan slavlja za sve građane Evrope.

– Prolazimo bez kontrola evropskim granicama, nema više kontrola pasoša, nema više redova – naglasila je i dodala da će se građani Hrvatske uvijek sjećati i kada su prvi put plaćali eurom.

Ona je naglasila da je euro jedno od najvažnijih kolektivnih postignuća koje je obilježje jedinstva, preko granica i bez barijera.

Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar čestitala je Hrvatskoj na ulasku u šengensku i eurozonu.

„Pozdravljam ovaj istorijski trenutak kad su Slovenija i Hrvatska ponovno bez granica i zaista se iskreno tome radujem“, rekla je slovenačka predsednica i dodala da otvorenost bez granica znači puno za građana obe države.

Premijer Hrvatske i predsjednica EK popodne će kafom u centru Zagreba, koju će platiti u eurima, simbolično obilježiti hrvatsko članstvo u šengensko i europodručje.

Hrvatska je od danas 27. članica najvećeg područja slobodnog kretanja u svijetu i 20. članica europodručja, monetarne unije članica EU, čime joj je zvanična i jedina valuta postaje euro.

Tim povodom, danas u Zagreb stižu brojne četitke iz Evropske unije, među kojima i od francuskog predsjednika Emanuela Makrona.

Simboličnim skidanjem table, podizanjem rampe i označenim zelenim svjetlom slobodnog prolaska na mjestu nekadašnje granične kontrole na Bregani, između Hrvatske i Slovenije, u ponoć je obilježen ulazak Hrvatske u najveće područje slobodnog kretanja u svijetu. Isto je bilo i na graničnom prelazu Goričan, s Mađarskom.

Od ponoći, 1. januara ukinuta su 73 kopnena granična prelaza i 12 graničnih prelaza na moru, dok će iz tehničkih razloga, kontrole na aerodromima biti ukinute od 26. marta.

U Zagrebu je u ponoć ispred central Hrvatske narodne banke obilježeno članstvo u eurozoni, odnosno prelazak na euro kao zvaničnu valutu.

Ulaskom Hrvatske u najveće područje bez granica na svijetu ukinute su granične kontrole na svim njenim granicama prema zemljama EU, dok su granice prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori postale spoljašnje granice EU.

Za državljane Srbije i drugih susjednih zemalja koje nisu u EU (BiH i Crna Gora) ulazak Hrvatske u Šengen ne donosi promjene u proceduri prelaska granice jer je Hrvatska i do sada primjenjivala stroga šengenska pravila, ali će biti izmjena kada je riječ o njihovom boravku u Hrvatskoj koji od 1. januara 2023. ne može biti duži od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

Ulaskom Hrvatske u eurozonu, hrvatska valuta kuna odlazi u prošlost, a mijenja je euro. Građani će, međutim, do 15. januara moći da plaćaju i u kunama, ali bi kusur trebalo da dobijaju u eurima.

Do kraja 2023. novčanice i kovanice kuna mogu da se zamijeniti za euro u poštama, poslovnim bankama i poslovnicama Fine, a potom od 2024. samo u Hrvatskoj narodnoj banci.