873x400 (57)

<html><head></head><body>Mural se našao na zidu nezavisne&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/11866/pozoriste">pozorišne</a>&nbsp;produkcije “Grupa Grupa”, piše na fejsbuk profilu glumca Vladana Slavkovića, osnivača i direktora pozorišne produkcije “Grupa Grupa”.



<figure class="wp-block-embed-twitter wp-block-embed is-type-rich is-provider-twitter"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<blockquote class="twitter-tweet" data-width="550" data-dnt="true"><a href="https://twitter.com/hashtag/Kraljevo?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Kraljevo</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Heroj%C5%BEivota?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Herojživota</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Neboj%C5%A1aGlogovac?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#NebojšaGlogovac</a> Naš prostor. Naši zidovi. <a href="https://t.co/KBqmdtFoOY">pic.twitter.com/KBqmdtFoOY</a>— A.N.F.I.TEATAR 2020 (@ANFITEATAR) <a href="https://twitter.com/ANFITEATAR/status/1281961601369767937?ref_src=twsrc%5Etfw">July 11, 2020</a></blockquote><script async="" src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>
</div></figure>
</body></html>

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:92:"U čast preminulom glumcu Nebojši Glogovcu, u Kraljevu je osvanuo mural sa glumčevim likom";}

Osvanuo mural u Kraljevu: &#8220;Nebojša Glogovac, heroj života&#8221;

S Rastoder

Lazović je takođe naveo da nije zvao nikoga oko toga, te da se sa pozicije koju je tada pokrivao bavio operativnim radnjama praćenja i kontrolisanja Belivuka i Miljkovića. Bivši GST Milivoje Katnić kasno sinoć je bio kod tužioca i nije poznato kako se izjasnio niti šta je rekao, jer nije imao advokata po sosptvenoj želji. [&hellip;]

LAZOVIĆ nije mogao da odlučuje o skidanju zabrane ulaska u CG za Belivuka i Miljkovića; KATNIĆ: Iz Srbije OD CG POLICIJE tražili da ih prate, saslušaju i uzmu podatke | Standard

LAZOVIĆ nije mogao da odlučuje o skidanju zabrane ulaska u CG za Belivuka i Miljkovića; KATNIĆ: Iz Srbije OD CG POLICIJE tražili da ih prate, saslušaju i uzmu podatke

Comment

Naslovna

Standard

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/a335314b8fb22d853fc7b9eabfe5a4f0?s=96&d=mm&r=g

Milivoje Katnić, kako javlja Tv E, štrajkuje glađu i odbija da primi terapiju, nakon što mu je juče određeno zadržavanje od 72 sata. Podsjetimo, bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i Katnić juče rano ujutro uhapšeni su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, a osumnjičeni su za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebe službenog položaja.

Katnić štrajkuje glađu i odbija terapiju | Standard

Katnić štrajkuje glađu i odbija terapiju

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Komentarišući reakcije političara i političkih partija, kao i vrhovnog tužioca Markovića koji je kazao da hapšenje Katnića i Lazovića može ugroziti nezavisnost tužilaštva, kao i gdje je tu prezumpcija nevinosti za sve građane, Radončić je kazao da to sve može uticati na tužilaštvo i sudske organe i da je toga očigledno svjestan i Marković, a [&hellip;]

Radončić: Katniću je ugrožen život, pritvor može da ga ubije | Standard

Radončić: Katniću je ugrožen život, pritvor može da ga ubije

STANDARD: Kako ste spojili tradicionalno i moderno, u profesionalnom i privatnom životu? MURATOVIĆ: Kada govorimo o tradiciji često je miješamo sa nečim što nije tradicija. Moramo učiti o tradiciji i kulturnoj baštini jednoga naroda i svega onoga što je vezano za to njegovo istorijsko djelovanje. Moramo najmlađe, od osnovne škole, učiti šta je tradicija kojom [&hellip;]

SABINA MURATOVIĆ ZA STANDARD: Djecu treba da učimo da je različitost bogatstvo, a ne prepreka (VIDEO) | Standard

SABINA MURATOVIĆ ZA STANDARD: Djecu treba da učimo da je različitost bogatstvo, a ne prepreka (VIDEO)

&#8220;Podsjećanja radi, prema koalicionom sporazumu nastalom pri formiranju 44. Vlade politički konstituenti većine su dogovorili podjelu mjesta u odborima direktora po partijskom ključu. Dakle, bez ikakvog mog uticaja i bez ikakve ostavljene mogućnosti meni kao ministru da djelujem &#8220;post festum”.  Dogovor je napravljen. Korist ill štata su već počinjeni&#8221;, rekao je Mujović. U konkretnom slučaju [&hellip;]

Mujović: Ko je postavio Čađenovića za izvršnog direktora CEDIS-a, nije mu dobro mislio | Standard

Mujović: Ko je postavio Čađenovića za izvršnog direktora CEDIS-a, nije mu dobro mislio

Oni su to kazali nakon što je završeno saslušanje Lazovića kod istražnog sudije. Piperović je novinarima nekoliko puta ponovio šta kao osnov za zahtjev za određivanje pritvora za Lazovića je naveo tužilac &#8221; osumnjičenom je lakše da se odrekne porodičnih veza, nego da se suoči sa dugotrajnom kaznom zatvora&#8221;. &#8220;Zamislite to. To je lični stav [&hellip;]

Piperović: Lazović u martu uputio pismo Novoviću da zna da mu se sprema "spektakularno hapšenje" | Standard

Piperović: Lazović u martu uputio pismo Novoviću da zna da mu se sprema &#8220;spektakularno hapšenje&#8221;

Na optužnici SDT-a su nekadašnji direktor Direktorata za plaćanje u Ministartsvu poljoprivrede Blagota Radulović, nekadašnji direktor Investiciono-razvojnog fonda Zoran Vukčević, bivši ministri poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović i Budimir Mugoša, kao i procjenitelj Milan Adžić. Specijalni tužilac Vukas Radonjić je ranije pojasnio da su Ivanović, Mugoša i Radulović osnovano sumnjivi da su učinili produženo [&hellip;]

Viši sud našao greške u aktu tužilaštva: Optužnica u predmetu Abu Dabi vraćena SDT-u na ispravku | Standard

Viši sud našao greške u aktu tužilaštva: Optužnica u predmetu Abu Dabi vraćena SDT-u na ispravku

Ovo se dešava dan nakon što je uhapšen i određeno mu je zadržavanje od 72 sata, a na teret mu se stavlja stvaranje kriminalne organizacije i dva krivična djela zloupotreba službenog položaja. Advokat Zoran Piperović je na licu mjesta kao i pripadnici policije. Lazović je juče uhapšen po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.

U toku pretres kuće Zorana Lazovića u podgoričkom naselju Zabjelo | Standard

U toku pretres kuće Zorana Lazovića u podgoričkom naselju Zabjelo

Profesor Vučinić u razgovoru za TV E, iznio je svoje mišljenje o nedavnom izboru sudija Ustavnog suda, ističući da je kvalitet u potpunosti zanemaren. Naglašavajući, da popunjavanje određenih pozicija ne mora nužno rezultirati novim kvalitetom i napretkom, već samo stvara osnovne pretpostavke za nastavak djelovanja.



“To što su popunjena određena mjesta je, ne mora da znači novi kvalitet i jedan kvalitativan korak naprijed. To znači da su stvoreni neki elementarni preduslovi da se nastavi djelovanje. Međutim, do puno kvaliteta ima puno toga da se prođe. Mislim da smo zanemarili pitanje, za Ustavni sud je, na kraju krajeva, neprihvatljivo da Ustavnom sudu ne bude sudija Vrhovnog suda, da ne bude sudija Apelacionog suda i da ne bude profesora prava, krvičnog, građanskog, međunarodnog, ustavnog. Pogledajte sastav Ustavnih sudova na prostorima bivše Jugoslavije, pa ćete vidjeti kakva je ta kvalitativna struktura. Dakle, mislim da je to zanemareno, a bez toga nema napretka”, kazao je Vučinić gostujući u emisiji Na kraju dana.



Vučinić je zaključio da parlamentarna većina u velikom dijelu podržava politiku koja je protiv fundamentalnih interesa većine građana.

Vučinić: Jasno je ko je glavni remetilac mira i bezbjednosti na Balkanu

Javni-poziv-podrska-za-mlade-poljoprivrednike

Cilj ovog poziva je, kako se navodi, da se podstakne unapređenje znanja i vještina mladih u poljoprivredi, što će doprinijeti razvoju seoskih područja i punoj valorizaciji svih potencijala u sektoru poljoprivrede.



“Pravo da se prijave imaju nezaposlena lica koja se nalaze na evidenciji ZZZCG – Biro rada Bar kao potencijalni preduzetnici/ce koji žele da razviju svoju biznis ideju i započnu samostalno poslovanje u poljoprivredi, a koji imaju prebivalište odnosno sjedište u opštini Bar”, pojašnjava se u saopštenju.



Naglašava se da ukupan iznos budžetskih sredstava opredijeljenih za raspodjelu po ovom pozivu iznosi 30.000 eura, dok najviši iznos dodijeljenih sredstava po odobrenom biznis planu iznosi 10.000 eura.



“Odobreni projekat se finansira u iznosu od 100 odsto opravdanih troškova iz biznis plana, a sredstva se mogu koristiti isključivo za finansiranje opravdanih troškova. U opravdane troškove ubrajaju se: troškovi nabavke opreme i mehanizacije, oformljivanje pčelinjih zajednica, kupovina domaćih životinja, sjemenskog i sadnog materijala za povrtarsku proizvodnju, izgradnja plastenika, adaptacija i dogradnja postojećih, odnosno izgradnja novih objekata, podizanje novih i revitalizacija postojećih višegodišnjih zasada voća, vinograda i maslina, podizanje novih zasada ljekovitog i aromatičnog bilja, te troškovi za dobijanje gotovih proizvoda koji se mogu plasirati na tržištu, a koji su dobijeni sopstvenom poljoprivrednom proizvodnjom”, stoji u saopštenju.



Dodaje se da je Javni poziv otvoren 30 dana od dana objavljivanja, a detaljnije informacije o sadržaju Javnog poziva, načinima podnošenja prijave, neophodnoj pratećoj dokumentaciji uz prijavni obrazac mogu se pronaći na zvaničnoj internet stranici Opštine Bar.



Obrazac za prijavu se može preuzeti i štampanoj formi u Građanskom birou Opštine Bar.



Dodatne informacije u vezi sa prijavljivanjem na Javni poziv svi građani mogu dobiti putem e-mail&nbsp;<a href="mailto:privreda@bar.me">privreda@bar.me</a>, putem telefona 030/301-470, 030/301-450, kao i dolaskom u kancelariju nadležnog Sekretarijata za privredu (br.116 i 126), svakog radnog dana od 08:30 do 14 časova.

Opština Bar: Raspisan Javni poziv za učešće u programu podrške za mlade poljoprivrednike

“Pritvor do 30 dana određen je obojici zbog opasnosti od bjekstva i zbog uticaja na svjedoke”, saopšteno je portalu Standard iz Višeg suda.



Advokati Lazovića su prethodno zatražili izuzeće sudije Šćepanovića ali je predsjednik Višeg suda taj zahtjev odbio.



Katnić i Lazović uhapšeni su prekjuče, a SDT sumnjiči Lazovića da je formirao kriminalnu krupu čiji su članovi navodno postali Katnić i ranije uhapšeni specijalni tužilac Saša Čađenović.



Osim toga, prema nezvaničnim informacijama, Lazović se tereti da je umiješan u slučaj “Belivuk” da je odobrio skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, a Katnića da mu je u tome pomogao.



“Čujem da ću da budem uhapšen specijalni tužioče, ja sam tu, niđe ne idem, nema potrebe da se pravi cirkus, samo kažite kad da dođem”, sadržaj je pisma koje je Glavnom specijalnom tužiocu 12. marta poslao Zoran Lazović.



To je sinoć saopštio branilac Zorana Lazovića, Zoran Piperović.



“Lazović je i prije i poslije toga, mogao da ode kod svjedoka, Bakovića i kaže im što da pričaju ako ga uhapse. Lazović to nije uradio. Fakat je da to nije uradio”, kazao je Piperović.

Katniću i Lazoviću pritvor do 30 dana

Lazović i Katnić privedeni su sinoć poslije 18 časova kod sudije za istragu. Branilac Lazovića, advokat Zoran Piperović, tražio je izuzeće sudije za istragu Gorana Šćepanovića, ali je predsjednik Višeg suda Boris Savić odbio taj zahtjev.



Piperović je sinoć kazao da je tužilaštvo frapantno ocijenilo „da je okrivljenom (Lazoviću) lakše da se odrekne porodičnih veza, nego da se suoči sa dugotrajnom kaznom zatvora“.



– Zamislite to. To je lični stav i zaključak tužioca; to je nezapamćeno da se kao zahtjev predloži – ukazao je Piperović.



ŠEF, ČLANOVI, ZADACI…



Kako je Pobjedi saopšteno iz tužilaštva, bivši pomoćnik direktora policije Zoran Lazović oformio je kriminalnu organizaciju 2020. godine, a za članove vrbovao sina Petra, tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Sašu Čađenovića, kao i još neka nepoznata lica, kako bi sarađivao sa kriminalnom organizacijom Kotoranina Radoja Zvicera radi sticanja nezakonite dobiti ili moći.



Prema ovoj tužilačkoj tezi, tadašnji pomoćnik direktora UP za organizovani kriminal izdavao je redovno naredbe glavnom specijalnom tužiocu, specijalnom tužiocu, kao i svom sinu, koji je bio ,,prikriveni agent“, pa su tako sarađivali sa – Zvicerom i drugim pripadnicima kavačkog klana?!



Kako tvrde u SDT-u, četvoročlana kriminalna grupa je imala cilj da štiti istaknute članove Zvicerove grupe i da &#8211; nepreduzimanjem krivičnog gonjenja istaknutih članova kavačkog klana &#8211; ,,izvrši neodređen broj krivičnih djela zluopotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža kazna“.



Svaki član kriminalne organizacije, ,,koja je djelovala na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline članova i gdje je postojao uticaj na političku vlast i sredstva javnog informisanja, imao je određeni zadatak i ulogu“.



Istražitelji su utvrdili da je djelovanje kriminalne organizacije planirano na duže vrijeme.



KOMUNIKACIJA I ZADACI



Prema aktu tužilaštva, Lazović je „komunicirao“ sa Zvicerom preko sina Petra.



Izvori iz istrage tvrde da o tome postoji dokaz – poruka koju je Petar poslao Zviceru preko Skaj aplikacije, sadržine: ,,evo z veli dok je on tu mogu vazda ući“.



I to je, na osnovu dokumenata u koje je Pobjeda imala uvid, jedina Skaj poruka koja je ,,prišivena“ Zoranu Lazoviću.



Zanimljivo, u SDT-u ističu da Lazović nije koristio Skaj aplikaciju, ali jeste njegov sin, te da je tako ostvarivana posredna komunikacija.



Uloga Katnića i Saše Čađenovića je, prema stavu tužilaštva, bila da daju naloge službenicima policije u tom periodu da – samo formalno – preduzimaju službene radnje prema organizatoru i pripadnicima kriminalne organizacije, kako bi se stvorio utisak da policija obavlja svoja ovlašćenja.



UKIDANJE ZABRANE



Zanimljiv je i mehanizam koji je Lazović, prema navodima specijalnog tužioca Miloša Šoškića, koristio da bi se ukinula zabrana ulaska za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.



Zoran Lazović je, kako navode izvori iz istrage 28. decembra 2020. godine u Podgorici, tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policije za Sektor kriminalističke policije Enisu Bakoviću lažno prikazao da je za potrebe operativnog rada neophodno ukinuti zabranu ulaska u Crnu Goru pripadnicima kriminalne organizacije iz Srbije Belivuku i Miljkoviću.



Potom je Baković navodno pozvao svog podređenog policijskog službenika Aleksandra Boškovića, saopštio mu to i istog dana oko 10 sati ukinuta im je zabrana.



Oni su u Crnu Goru ušli 17. januara 2021. godine, a izašli 29. januara 2021. Boravili su kod organizatora kriminalne organizacije Radoja Zvicera, ali i, kako tvrde iz tužilaštva, ostvarivali neposredne susrete sa Zoranom Lazovićem, pri čemu je on lažno prikazao javnosti da Uprava policije Crne Gore, pa i on kao starješina, navodno po zakonu rade svoj posao.



Kako je Pobjeda pisala još avgusta 2021. godine, Belivuk i Miljković, kao i Zvicer – koji tada nijesu bili na potjernicama ili potražnicama crnogorske policije – bili su privedeni 26. januara na informativni razgovor u Centar bezbjednosti Kotor, saslušavao ih je upravo Lazović sa još dvojicom inspektora.



Prema aktu tužilaštva, 28. januara 2021. godine na konferenciji za medije, nakon sprečavanja likvidacije Belivuka i Miljkovića na Aerodromu Tivat, Lazović je, između ostalog, izjavio: „Belivuka i Miljkovića držimo na oku 24 sata, Crnu Goru niko neće zastrašiti… Ako nijesu neprijatelji Crne Gore, nema potrebe da od bilo koga strahujemo“.



SLUČAJ ROGANOVIĆ



Zoran Lazović se tereti da je 3. decembra 2020. godine naložio Katniću da se, na zahtjev Radoja Zvicera, ne pokreće krivični postupak protiv pripadnika kavačke kriminalne organizacije Duška Roganovića, što je sve tražio Petar Lazović koji je bio infiltriran u kriminalnu organizaciju.



Tužilac Šoškić je Katniću stavio na teret i da je – nakon što su elektronski mediji u Crnoj Gori objavili informaciju da je Specijalno državno tužilaštvo arhiviralo predmet &#8211; obmanjivao javnost da je okrivljeni Petar Lazović bio na zadatku i da je kolateralna šteta u pokušaju da se naruši nezavisnost Crne Gore.



Tvrdi se da je Katnić kontrolisao odluku specijalnog tužioca Čađenovića i našao da nema razloga za pokretanje krivičnog postupka protiv Petra Lazovića.



Povodom ,,operacije Belivuk“, koja je izvedena u saradnji sa srpskom policijom i međunarodnim partnerima, Zoran Lazović saslušan je u oktobru 2021. godine u Specijalnom državnom tužilaštvu. Lazović je saslušan prije nego što je predmet objedinjen sa prijavom koju je podnio tadašnji državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Rade Milošević, koji je uhapšen 21. decembra 2022. godine zbog stvaranja kriminalne organizacije i šverca cigareta.



Lazovićev sin Petar je uhapšen 18. jula 2022. godine zbog sumnje da je kao službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost ,,počinio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, krijumčarenje, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i zloupotreba službenog položaja“.



Tada je saopšteno da je predmet protiv Petra Lazovića ponovo formiran u maju 2022. godine, po nalogu novog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, a po materijalu dobijenom iz Europola, koji je prethodno objavljen na portalu Libertas press.



Inspektori prebirali po ormarima Lazovića i satima – slikali odjeću



Pretres porodičnog stana nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića na Zabjelu juče je trajao duže od šest sati.



Inspektori su, kako saznajemo, prebirali po garderoberu Lazovića, ali nijesu izuzeli ništa značajno za istragu. Zanimljivo je da su mobilnim telefonima slikali mnogo komada garderobe, od odijela do majica…



Policija je u nedjelju satima pretresala Lazovićevu imovinu u Bijelom Polju, a osim njegove kuće, kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, pretresena je kuća i njegovog rođaka.



Baković saslušan u svojstvu svjedoka



Bivši pomoćnik direktora Uprave policije Enis Baković svjedočio je juče pred specijalnim tužiocem o predmetu u kojem se bivšem specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i nekadašnjem policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću na teret stavlja ,,slučaj ulaska“ u Crnu Goru Veljka Belivuka i njegove ekipe.



Advokat Bakovića, Stefan Jovanović, rekao je Pobjedi da je on saslušan u svojstvu svjedoka. Više informacija, dodao je, nije u mogućnosti da podijeli zbog tajnosti.



Nije jasno zašto SDT sada saslušava Bakovića jer je, prema informacijama Pobjede, on već nekoliko puta saslušavan o skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru tadašnjem šefu kriminalne organizacije iz Beograda Veljku Belivuku i njegovom prijatelju Marku Miljkoviću.



Baković je u Specijalnom državnom tužilaštvu dao iskaz pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem.



Katnić odbija terapiju i hranu



Kako je sinoć objavila TV E, Milivoje Katnić štrajkuje glađu i odbija da primi terapiju, nakon što mu je u nedjelju oko ponoći određeno zadržavanje do 72 sata.



Katnić je nakon hapšenja odbio i da angažuje advokata, pa mu je dodijeljen po službenoj dužnosti.

SDT: Lazović bio šef grupe, uposlio Katnića, Čađenovića, sina Petra i &#8211; radili za Zvicera

PV Informer je prenio da je na licu mjesta bilo nekoliko ekipa vatrogasaca sa tri vatrogasna vozila.



Brzom intervencijom požar je saniran.



Šteta je pričinjena na dijelu plafona dvije hotelske sobe, a voda koja je korišćena prilikom gašenja požara je prodrla i u hotelski restoran koji je na nižem spratu.

Požar zahvatio krov hotela Franca u Pljevljima

“Moramo da znamo da na stopu inflacije ne utiče samo cijene hrane i pića, već utiče sve ono što plaćamo, utiče sve ono što kupujemo, tako da ne možemo da posmatramo inflaciju isključivo shodno cijenama hrane i pića u marketima”, navodi Mulešković.



Podaci monstata pokazuju da su cijene proizvoda i usluga lične potrošnje u martu u odnosu na isti period prošle godine, u prosjeku bile više 5,5 odsto. Najviše su poskupjele komunalije, rekreacija i kultura.



Na godišnju stopu inflacije, kako navodi Monstat, najviše su uticale cijene hrane 1,53.



“Ono što jeste direktna posljedica ovakve stope inflacije jeste nedonošenje nikakvih odluka u cilju borbe protiv inflacije, jer od kad je počeo problem inflacije u Crnoj Gori mi se sa inflacijom borimo isključivo s akciznim mjerama, to je s mjerama prvo kroz akciju “Stop inflaciji”, sad limitirana cijena i te akcije ne daju rezultate, to je jasno iz prve dvije akcije, iz ove će biti jasno da te akcije daju rezultate isključivo u trenutku dok traju i isključivo na proizvode na koje se odnose”, kazao je Mulešković za TVCG.



Inflacija u Evropskoj uniji je znatno niža nego u Crnoj Gori i spušta se ispod tri odsto.

Kratkoročne mjere ne mogu zaustaviti inflaciju

Poslanici Pokreta ,,Evropa sad“ Vasilije Čarapić i Darko Dragović povukli su juče iz skupštinske procedure prijedlog izmjena Zakona o PIO, prema kojem bi sudije Ustavnog suda išle u penziju sa 67 godina, umjesto sa 65 kao što je sad propisano.



Prošle nedjelje je takođe, upućen, pa nakon Zakonodavnog odbora povučen prijedlog Nove srpske demokratije, kojim se tražilo da se izmijeni Zakon o Ustavnom sudu i time produži mandat sudijama do 67. godine. Na Zakonodavnom odboru je taj prijedlog ocijenjen kao neustavan, pa je Slaven Radunović saopštio da ga povlače.



Za razliku od prijedloga NSD-a, poslanici PES-a su tražili da se sudijska funkcija produži kroz Zakon o PIO. Ta dva poslanika su 10. aprila podnijela prijedlog da se doda član 197nj koji glasi:



– Izuzetno od člana 17 ovog zakona, osiguranik koji obavlja poslove sudije Ustavnog suda, stiče pravo na starosnu penziju ako ima navršenih 67 godina i 15 godina staža osiguranja – piše u prijedlogu.



Nakon par dana, odnosno sastanka sa glavnim pregovaračem Crne Gore sa Evropskom unijom Predragom Zenovićem i pregovaračem za temeljna poglavlja Bojanom Božovićem poslanici PES-a su povukli prijedlog.



– Glavni pregovarač je upoznao poslanike sa reformskim procesom u oblasti vladavine prava, koji, između ostalog, treba da reguliše uslove rada nosilaca pravosudnih funkcija, te da bi uslove za penziju sudija Ustavnog suda, uz široke konsultacije, trebalo regulisati u sklopu ove agende i dinamike – saopšteno je iz PES-a.



Čarapić i Dragović su se, kako je saopšteno, usaglasili da je to bolji pristup, pa su najavili povlačenje prijedloga kako bi otvorili put ka uspostavljanju dugoročnog i sistemskog rješenja.



Na sastanku sa Zenovićem zaključeno je da se mora zaustaviti tradicija zloupotreba koja već duži niz godina prati upravo ovaj segment rada Ustavnog suda, te da Crna Gora ne smije da se nađe u još jednoj ustavnoj krizi, kao i da opozicija i parlamentarna većina ne treba da dozvole da Ustavni sud ponovo bude u blokadi.



<h2>Ne bi opet iste muke</h2>



Politički pritisci da se održi Ustavni sud su razumljivi, jer je do konačnog popunjavanja sedam sudija tog suda proteklo mnogo vremena, a posljednji sudija Faruk Rasulbegović je izabran tek u novembru prošle godine, kada su se političke partije djelimično usaglasile.



Skupština Crne Gore je u februaru prošle godine izabrala troje od četvoro nedostajućih sudija Ustavnog suda. Stvoren je kvorum, ali sa parnim brojem sudija. Time se otvorila mogućnost da glasanje bude neriješeno, kao u slučaju iz aprila prošle godine kada Ustavni sud nije donio odluku o inicijativi parlamentarne većine za ocjenu ustavnosti Ukaza o raspuštanju Skupštine, koji je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora donio predsjednik Milo Đukanović. Odluka o ocjeni ustavnosti izostala je nakon što je troje sudija glasalo da je riječ o pojedinačnom pravnom aktu, dok je troje bilo protiv.



Izbor troje sudija Snežane Armenko, Dragane Đuranović i Momirke Tešić u februaru prošle godine je podržalo više od dvije trećine poslanika vlasti i opozicije.



Prije nego su sudije izabrane, zvaničnici EU i SAD su tražili kompletiranje Ustavnog suda kako bi se deblokirale institucije, a zemlja nastavila put ka članstvu u EU i insistirali su da parlament izabere svo četvoro nedostajućih sudija – pa je konsenzus tada postignut. Iz EU su upozoravali da bi moglo doći do prekida pregovora o članstvu ukoliko Ustavni sud ne bude odblokiran.



Zbog svega toga, političke partije sada imaju namjeru da produže sudijama mandat, kako ponovo ne bi došli u situaciju mukotrpnih pregovora i preglasavanja, kao što je bio slučaj prethodne dvije godine.



Prema Ustavu i zakonima, mandat uskoro ističe aktuelnom predsjedniku Ustavnog suda Miloradu Gogiću i sudiji Budimiru Šćepanoviću, a sutkinjama Dragani Đuranović i Desanki Lopičić bi funkcije trebalo da prestanu do kraja godine.



<h2>Politička neozbiljnost</h2>



Pravni stručnjak Veselin Radulović je Pobjedi kazao da je predlaganje izmjena zakona da se sudijama Ustavnog suda funkcija omogući do 67. godine politička namjera kako bi se određene sudije sačuvale na tim pozicijama.



On je predlaganje izmjena zakona nazvao krajnje neozbiljnim ponašanjem političkih partija kojima se pokazuju njihove krajnje namjere.



Ustav Crne Gore definiše, pored toga da Ustavni sud ima sedam sudija koji se biraju na vrijeme od 12 godina, da se biraju iz reda istaknutih pravnika sa najmanje 40 godina života i 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci.



– Predsjedniku i sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran ako to sâm zatraži, kad ispuni uslove za starosnu penziju ili ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora – piše u Ustavu.



Zakon o PIO propisuje, u članu 17 na koji su se pozivali poslanici, da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja ili kada navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života i da se stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 40 godina staža osiguranja koji se računa u efektivnom trajanju, bez obzira na godine života.



Zakon o radu definiše da se po sili zakona mora ići u penziju sa 66 godina i najmanje 15 godina staža.



<figure class="wp-block-image"><img src="https://media.pobjeda.me/media/2024/04/15/1713214888-sudije-ustavnog-suda.jpeg" alt=""/></figure>



– Ono što je veoma važno u ovoj priči je – pod kojim uslovima prestaje funkcija sudijama, pa i onima Ustavnog suda i to je pitanje koje je ozbiljno i treba da se riješi na sistemski način, a prije svega pravično a ne pokušavati da se rješenja donose ad hominem zakonima koji će riješiti trenutnu situaciju kako bi neki sudija u bilo kojem sudu ostao na poziciji duže nego što mu propisi dozvoljavaju – kazao je Radulović.



On je naglasio da je ključni spor oko toga kada prestaje sudijska funkcija, odnosno kada se ispunjavaju uslovi za pravo na starosnu penziju, te činjenica da je postojalo i pogrešno tumačenje koje je Ustavni sud i ranije primjenjivao jer su cijenili situacije prema interesima pojedinih sudija koji su tada bili u Ustavnom sudu.



– Tada su te uslove cijenili prema Zakonu o radu i prema tome kada prestaje radni odnos prema sili zakona. A Ustavom je jasno propisano da sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija onda kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju – pojasnio je Radulović.



Radulović ističe da nema prostora za alternativna tumačenja osim ako se propis ne tumači ciljno ili apsurdno kako bi se nekom od sudija omogućilo da suprotno toj ustavnoj odredbi ostane na funkciji duže nego što treba. Ističe da je to zapravo suština cijele priče.



– Vidimo da su sada odustali od ovog prijedloga, ali ja lično mislim da političari neće odustati od toga da neke svoje, uslovno rečeno, sačuvaju i da će to pokušati kroz primjenu zakona o radu ili nekog drugog propisa – kazao je Radulović.



<h2>Nepotreban eksperiment</h2>



Poslanik Boris Mugoša je juče ponovio da je neophodno da se sprovede ozbiljna rasprava koja će da okupi sve relevantne aktere i da rezultira donošenjem sistemskog rješenja, a ne da se rješava navedena problematika na predloženi nedopustiv način za državu koja istinski želi da bude prva sljedeća članica EU.



– Umjesto ovog nepotrebnog i problematičnog eksperimenta, pozivam sve parlamentarne partije da u najkraćem mogućem roku završimo započeti proces izbora sedmog sudije Ustavnog suda – kazao je on.



Na najavljene prijedloge za izmjene zakona prošle sedmice je reagovalo i 16 NVO. Istakli su da pitanje prestanka sudijskih funkcija treba principijelno otvoriti za sve i riješiti ga za ubuduće, na način koji ne dovodi u pitanje integritet Ustavnog suda.



Naveli su šest razloga, od kojih se jedan tiče i ogoljavanja namjere da se sudijama produži mandat. Kao argument su naveli da je postupak izbora sudije Ustavnog suda koji bi zamijenio odlazećeg predsjednika regularno započet, da se šest osoba kandidovalo za tu poziciju, ali i da nema prepreka da se to mjesto blagovremeno popuni.



– Međutim, tačno je i da je nadležni Ustavni odbor, pod vođstvom Simonide Kordić (NSD), u posljednjih mjesec dana propustio da utvrdi da li prijavljeni kandidati ispunjavaju uslove i da ih pozove na intervju, vjerovatno zbog pomenutog plana da se izmjenom zakona aktuelnom predsjedniku produži mandat. Takođe, još uvijek nije raspisan konkurs za sudiju koji bi zamijenio Šćepanovića, koji 31. maja puni 65 godina i ispunjava uslove za odlazak u penziju, odnosno prestanak funkcije. Ovo je još jedan pokazatelj da postoji u najmanju ruku očekivanje Ustavnog suda, ako ne i dogovor, da im izvršna vlast izađe u susret i svima omogući produžetak mandata. Međutim, ako bi se ovaj konkurs odmah raspisao, moguće je blagovremeno obezbijediti popunjavanje i te sudijske pozicije – navode iz civilnog sektora.



<h2>Ustav i principi važe samo „za druge“</h2>



Radulović podsjeća da je svojevremeno predsjednik Ustavnog suda bio Dragoljub Drašković, kada se vodila čuvena polemika u Ustavnom sudu da li je njemu prestala funkcija.



-Tada je aktuelni predsjednik Ustavnog suda Milorad Gogić bojkotovao rad toga suda smatrajući da je Draškoviću prestala funkcija upravo prema Zakonu o PIO. A sada, kada se ta odredba primjenjuje na njega, on ima drugi stav. To je u njegovom ličnom interesu, mada mi je to iskreno nerazumljivo, jer ne znam vrijedi li ostati na funkciji još jednu godinu pa toliko gaziti po Ustavu i biti neprincipijelan – rekao je Radulović i dodao da svako bira i postupa u struci onako kako misli da treba.



Na pitanje Pobjede da li se na ovaj način sudijama Ustavnog suda daje neka moć samoodržanja, te šta nam to govori o toj instituciji, jer smo na političare navikli da kratkoročnim akcijama štite svoje interese, Radulović je kazao da nam to govori ono što smo znali i ranije.



– Većina sudija, neću reći svi, nego jedan dio sudija tog suda je pod političkom kontrolom i političkim diktatom došao na tu funkciju. Vidjeli smo i u praksi neke čudne primjere da je nedavno Ustavni sud ukinuo odredbu Zakona o PIO koja je propisivala uslove za odlazak u penziju&#8230; vidjeli smo da su dvije sutkinje tog suda profesionalno izdvojile mišljenje i ukazale na stavove Evropskog suda za ljudska prava. Većina je donijela odluku kako je donijela i sada trpimo posljedice te odluke iz političkih motiva i razloga – decidan je Radulović.



On je kazao da nam to govori i da u Ustavnom sudu nemamo većinu sudija koji su spremni da poštuju isključivo Ustav već osluškuju šta su politički interesi.



– Zbog toga jeste i ovolika borba političkih partija da se određene sudije prvo izaberu, pa onda i sačuvaju na pozicijama – poručio je on.

Političari sve rade samo da ne biraju nove sudije

Čarapić juče nije odgovarao na pozive Pobjede i na pitanje kada se očekuje početak razgovora na ovu temu, dok su iz opozicije rekli da nijesu dobili poziv sa preciznim detaljima za sastanak.



<h2>SA VLADE NA ODBOR</h2>



Iako se očekivalo da premijer Milojko Spajić inicira politički dijalog, on je, nakon upozorenja iz ambasada Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije da u Šavniku treba stvoriti uslove da se završi izborni proces koji traje od oktobra 2022. godine, ipak odlučio da prepusti parlamentu traženje modela za izlazak iz bezakonja u kojem funkcioniše ova opština.



&#8221; Spreman sam da pokušam da pomognem u pronalaženju rješenja, ali želimo da taj proces bude što inkluzivniji i da se obavlja u Skupštini jer je to najbolji i najzdraviji način&#8221;, istakao je Spajić na posljednjoj konferenciji za medije.



Iz opozicione Demokratske partije socijalista ponavljaju da su spremni da sjednu za sto, ali sa čvrstim stavom da razgovora i kompromisa nema ukoliko predsjednik Vlade ne povuče nezakonitu odluku o prinudnoj upravi.



Ta stranka je i zaprijetila izlaskom iz Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu ukoliko se Vlada ogluši o njihov zahtjev.



Kako su rekli za Pobjedu iz te partije, još nijesu obaviješteni o datumu najavljenog dijaloga.



&#8221; Od prethodne sedmice, kada je upućena inicijativa za pokretanje dijaloga, nemamo poziv sa preciznim detaljima oko sastanka – dogovora. Mi smo ponovili stav – prvo da se odluka o prinudnoj upravi povuče, pa možemo sjesti o svemu da pričamo. Međutim, od tada, nije bilo više nikakve inicijative, makar nama upućene. Ostaje da vidimo šta će biti, a mi ne odstupamo od izrečenih stavova po pitanju Šavnika&#8221;, kazali su iz DPS-a.



<h2>BEZAKONJE</h2>



Od oktobra 2022. godine propalo je devet pokušaja izlaska na biračka mjesta u zgradi Opštine i selu Kruševice jer članovi biračkih odbora iz koalicije „Za budućnost Šavnika“ nijesu dozvoljavali pojedinim građanima da glasaju zato što, kako su tvrdili, ne žive u toj opštini.



Posljednji takav prekid glasanja desio se u decembru iste godine i već 15 mjeseci vlada kriza koja je ishodovala, prvobitno, nezakonitim uvođenjem prinudne uprave, a zatim i većinskom podrškom lokalnih odbornika za skraćenje već isteklog mandata šavničkom parlamentu. Vlada je, zatim, povukla odluku o formiranju odbora povjerenika „kako ne bi došlo do objavljivanja dva pravna akta koja na različite načine uređuju isto pitanje“.



Na ove nezakonitosti uslijedila je odluka predsjednika Jakova Milatovića da ne raspiše izbore, već zatraži da se okončaju započeti.



Isti potez je povukao samo nekoliko dana kasnije nakon što je Vlada napravila pravni manevar, aktivirala povučenu odluku i zvanično uvela prinudnu upravu u opštini na sjeveru.



Milatović je ponovo konstatovao da novi izbori u tom gradu ne mogu biti raspisani jer bi to, kako je ocijenio, značilo narušavanje pravnog poretka.



U oba slučaja Milatović se pozvao na Zakon o lokalnoj samoupravi kojim je propisano da mandat Skupštine opštine traje četiri godine i da joj on može prestati prije isteka vremena na koje je izabrana, raspuštanjem ili skraćenjem mandata.



S obzirom na to da je mandat SO Šavnik prestao 2022. godine, te da od tada traje izborni ciklus u tom gradu, ocjena pravnog tima predsjednika države je da je zakonski nemoguće raspisati nove izbore, već da treba stvoriti uslove da se postojeći okončaju.



<h2>USTAVNI SUD</h2>



Iz Centra za demokratsku tranziciju su ocijenili da političke partije treba da, kroz proceduru, pokrenu pred Ustavnim sudom pitanje zakonitosti kompletnog izbornog procesa u Šavniku. Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica rekao je juče Vijestima da je poništenje izbora u Šavniku neophodan uslov da ishod političkog dijaloga bude održiv i prihvatljiv.



Međutim, bivši predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković nedavno je pojasnio za Pobjedu zbog čega nema utemeljenja stav da Ustavni sud Crne Gore može poništiti ranije raspisane lokalne izbore.



&#8221; Da bi Ustavni sud poništio cio izborni postupak ili djelove tog postupka, neophodno je da bude utvrđena nepravilnost koja je imala bitan uticaj na rezultat (član 102 Zakona o Ustavnom sudu). Budući da Ustavni sud nije odlučivao o izborima u Šavniku, to nije ni mogla biti utvrđena nepravilnost u izbornom postupku, niti se može govoriti o uticaju te nepravilnosti na izborni rezultat. Osim toga, izbornog rezultata na koji bi ta nepravilnost uticala, sve i da je utvrđena, nema, jer lokalni izbori nijesu okončani. To znači da nije ispunjen nijedan od dva kumulativna uslova za poništenje izbornog postupka ili njegovog dijela &#8220;, objasnio je Drašković.



Pravo glasanja na biračkom mjestu u zgradi Opštine Šavnik imaju 483 birača, a u selu Kruševice 58 birača.

Osvanuo mural u Kraljevu: “Nebojša Glogovac, heroj života”

Osvanuo mural u Kraljevu: “Nebojša Glogovac, heroj života”