Podsjetimo, premijer Spajić juče je saopštio da Vlada ima „ozbiljne bezbjednosne operativne informacije“ da će najavljeno zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja biti praćeno koordinisanim hibridnim djelovanjem, uz učešće zvaničnika najmanje dvije države iz regiona i očekivanu podršku pojedinih političkih aktera i dijela medijske scene u Crnoj Gori. Cilj tih aktivnosti, prema njegovim riječima, jeste destabilizacija države i pokušaj da se uspori njen evropski put.

„Znamo za ove namjere i svjesni smo njihovog cilja. Pokušaji destabilizacije neće promijeniti naš kurs niti zaustaviti evropski put Crne Gore, koji je veći od dnevnog interesa bilo koje političke strukture“, poručio je Spajić.

Spajić: Sprema se hibridni udar na Crnu Goru, uključeni zvaničnici dvije države regiona

OBRASCI KOJI NISU NOVI

Banović u razgovoru za Standard ističe da ono što je premijer opisao kao moguće koordinisano hibridno djelovanje odgovara obrascima koje DFC godinama registruje u Crnoj Gori.

“Međutim, takvo djelovanje nije ništa novo niti se može posmatrati kao izolovan incident. Crna Gora je različitim oblicima hibridnog uticaja izložena u kontinuitetu najmanje posljednjih deset godina, kroz kombinovanje političkog, medijskog i informacionog uticaja, dezinformacija i djelovanja domaćih aktera povezanih sa interesima spoljnih centara moći”, kazao je.

Kako objašnjava, hibridno djelovanje u Crnoj Gori već se manifestuje kroz kombinaciju političkih, informacionih, ekonomskih i medijskih instrumenata.

“To podrazumijeva pokretanje i forsiranje tema i inicijativa koje produbljuju postojeće društvene i identitetske podjele, širenje dezinformacija i manipulativnih narativa preko društvenih mreža i portala, kao i djelovanje političkih i drugih domaćih aktera koji takve poruke prenose u institucionalni i javni prostor. Važan segment predstavlja i ekonomski uticaj, uključujući ulazak kapitala povezanog sa spoljnim centrima moći u strateške djelove privatnog sektora, kao i preuzimanje ili uspostavljanje kontrole nad medijima, čime se dugoročno povećava mogućnost uticaja na javno mnjenje”, kazao je Banović.

Posebno su problematične, dodaje, političke i društvene inicijative koje otvaraju osjetljiva identitetska, istorijska ili bilateralna pitanja i na taj način dodatno narušavaju odnose Crne Gore sa susjednim državama.

“Takvo djelovanje ne mora biti centralizovano niti vidljivo kao jedna operacija; njegova snaga upravo je u istovremenom korišćenju više kanala koji se međusobno dopunjuju i pojačavaju”, naveo je on u razgovoru za Standard.

UPOZORENJE PRED ZAVRŠNICU EVROPSKIH INTEGRACIJA

Upitan da li DFC ima saznanja ili indicije o uticaju aktera iz država regiona na političke procese u Crnoj Gori uoči zatvaranja pregovaračkih poglavlja, Banović kaže da nije riječ o novom upozorenju.

“Na predstavljanju studije „Izbori pod lupom: Prijetnje izbornom procesu u Crnoj Gori“, u junu ove godine, iznijeli smo jasne zaključke i preporuke i naglasili da se može očekivati intenziviranje hibridnog djelovanja kako se Crna Gora bude približavala članstvu u Evropskoj uniji, posebno imajući u vidu da zemlja istovremeno ulazi u veoma važan izborni ciklus 2027. godine”, navodi on.

DFC, ističe Banović, već duže vrijeme registruje snažan uticaj aktera iz regiona na političke i društvene procese u Crnoj Gori, prije svega iz Srbije.

“Zbog toga aktuelne događaje ne posmatramo izolovano, već kao dio šireg i dugotrajnog procesa. Kako se približava završnica evropskih integracija, raste i motivacija aktera kojima takav spoljnopolitički pravac Crne Gore ne odgovara da kroz politički, medijski, ekonomski i informacioni uticaj pokušaju usporiti ili destabilizovati taj proces. Predstojeći izbori dodatno povećavaju prostor za takvo djelovanje”, rekao je.

DOKAZI, A NE POLITIČKE ETIKETE

O tome kako razlikovati stvarnu kampanju hibridnog uticaja od političkog narativa kojim se protivnici vlasti diskredituju, analitičar DFC kaže da je ključna razlika u dokazima.

“O hibridnom djelovanju možemo govoriti kada postoje jasno utvrđeni obrasci koordinacije – istovremeno širenje istih ili veoma sličnih narativa kroz više medija, portala i naloga na društvenim mrežama, organizovano pojačavanje određenih poruka, veze između političkih, medijskih i ekonomskih aktera, kao i indikacije finansijske, organizacione ili komunikacione povezanosti sa spoljnim centrima uticaja. Važni su i kontinuitet takvog djelovanja, tajming u odnosu na važne političke procese i činjenica da različiti kanali djeluju u istom pravcu”, objasnio je.

S druge strane, sama činjenica da neko kritikuje Vladu ili određenu političku odluku ne može biti dokaz hibridnog djelovanja.

“Ukoliko se ovaj pojam koristi bez konkretnih činjenica i provjerljivih indikatora, postoji opasnost da postane politička etiketa za diskreditaciju protivnika. Takva zloupotreba dodatno je problematična jer može dovesti do relativizacije samog pojma i umanjivanja razumijevanja stvarne opasnosti koju hibridno djelovanje predstavlja. Zato je važno da institucije jasno razdvoje legitimno političko neslaganje od koordinisanog stranog uticaja i svoje tvrdnje potkrijepe činjenicama”, naveo je Banović.

„MORA POSTOJATI I ODGOVARAJUĆI INSTITUCIONALNI ODGOVOR“

Banović na pitanje koliko je problematično to što premijer govori o „ozbiljnim bezbjednosnim operativnim informacijama“, ali javnosti ne iznosi konkretne detalje koji bi potkrijepili te navode, kaže da ne sumnja u tačnost premijerovih navoda.

“Razumljivo da operativne informacije bezbjednosnih službi ne mogu uvijek biti dostupne javnosti, posebno ukoliko bi njihovo objavljivanje ugrozilo izvore, istrage ili aktivnosti institucija. Međutim, kada premijer javno iznese ovako ozbiljne i vrlo konkretne tvrdnje – da su u destabilizaciju Crne Gore uključeni zvaničnici najmanje dvije države regiona, uz podršku domaćih političkih aktera i dijela medijske scene – onda mora postojati i odgovarajući institucionalni odgovor. Problem, dakle, nije u tome što javnosti nijesu saopšteni operativni detalji, već u tome da iza ovakve izjave moraju uslijediti konkretni institucionalni koraci i, u mjeri u kojoj je to moguće, dovoljno informacija koje bi pokazale na čemu se takve tvrdnje zasnivaju”, naveo je.

U suprotnom, kako kaže, ostavlja se veliki prostor za političke interpretacije i spekulacije, ali i za zloupotrebu pojma hibridnog djelovanja.

“To može dodatno urušiti povjerenje javnosti u institucije i relativizovati stvarne hibridne prijetnje. Ako su informacije zaista toliko ozbiljne koliko je navedeno, onda pitanje hibridnog djelovanja mora biti tretirano kao pitanje nacionalne bezbjednosti, a ne samo kao tema političke komunikacije”, ističe Banović.

IZBORI KAO DODATNI PROSTOR ZA UTICAJ

Predstojeći izborni ciklus i visok stepen političke i društvene polarizacije, objašnjava Banović, stvaraju posebno pogodno okruženje za hibridno djelovanje.

“Iskustva iz Crne Gore, ali i drugih evropskih država, pokazuju da se intenzitet stranog uticaja često povećava upravo uoči izbora, kada je moguće postojeće podjele dodatno produbiti, nametati polarizujuće teme i kroz informacioni prostor uticati na stavove i ponašanje birača”, rekao je.

U slučaju Crne Gore, ističe, dodatnu važnost ima činjenica da se izborni ciklus poklapa sa završnom fazom evropskih integracija.

“Zbog toga naredni period neće biti važan samo u smislu toga ko će osvojiti vlast, već i u pogledu dugoročnog spoljnopolitičkog i geopolitičkog pravca zemlje. Upravo na to je DFC već upozoravao – približavanje članstvu u EU, uz istovremeno približavanje izbora, povećava motivaciju i prostor za djelovanje aktera koji imaju interes da uspore evropski put Crne Gore, prodube unutrašnje podjele ili oslabe povjerenje građana u demokratske institucije”, zaključio je Banović u razgovoru za Standard.