viber_slika_2024-12-08_20-54-52-300_506x900

viber_slika_2024-_506x900

Prema nezvaničnim rezultatima iz štaba Demokrata, na osnovu 99,5 odsto obrađenog materijala, lista&nbsp;&#8220;Berane na prvom mjestu, PES-SNP&#8221;&nbsp;dobila je 33,41 odsto glasova, odnosno 13 mandata.



Po istim podacima, lista “Za budućnost Berana (ZBB) – NSD, DNP, UCG, PCG” dobila je 21,8 odsto glasova, odnosno 8 mandata, prenosi TVCG. 



Lista “Za Berane! I srcem i znanjem! dr Miro Nedić”&nbsp;dobila je 14,1 odsto glasova, odnosno 5 mandata.



Stranka pravde i pomirenja osvojila je 0,4 odsto, i 0 mandata.&nbsp;



Slobodna Crna Gora osvojila je 2,8 odsto, odnosno 0 mandata.



Grupa građana &#8220;Živimo za mladost &#8211; Milanko Šćekić&#8221; dobila je 0,6 odsto glasova, to jest 0 mandata.



Evropski savez dobio je 1,9 odsto glasova, odnosno 0 mandata.



Demokratska Crna Gora dobila je 12,5 odsto glasova, odnosno 4 mandata.



Bošnjačka stranka osvojila je 6,1 odsto, odnosno 2 mandata.



Građanski pokret &#8220;Zato što volim Berane&#8221; dobila je 6,3 odsto glasova, odnosno dva mandata.



Tok izbornog dana: 



20.00&nbsp;– Zatvorena je većina biračkih mjesta u Beranama, u kojima su danas održani vanredni lokalni izbori. Na dva biračka mjesta, iz tehničkih razloga, produženo je glasanje za 45 minuta, prenio je RTCG.



19.13 –&nbsp;Iz Demokratske Crne Gore saopšteno je da je biračko pravo do 19 sati iskoristilo 56,63 odsto birača.



Navode da je izlaznost na prethodnim lokalnim izborima održanim 2022. godine do 19 sati bila 59,90 odsto.



18.14 –&nbsp;Demokrate su saopštile da je biračko pravo do 18 sati iskoristilo 53,72 odsto birača.



“Izlaznost na prethodnim lokalnim izborima održanim 2022. godine, do 18 sati, bila je 53,81 odsto”, naveli su.



17. 13 –&nbsp; Demokrate navode da je biračko pravo na lokalnim izborima u Beranama do 17 sati iskoristilo 50,93 odsto birača.



“Izlaznost na prethodnim lokalnim izborima održanim 2022. godine, do 17 sati, bila je 51,10 odsto”, navode Demokrate.



15.20&nbsp;Na lokalnim izborima u Beranama do 15 sati glasalo je 41,58 odsto upisanih birača, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije (OIK).



Na prethodnim lokalnim izborima u Beranama 2022. godine, do 15 sati glasalo je 44,75 odsto birača.



Predsjednik beranskog OIK-a Admir Zejnilović kazao je agenciji MINA da nema prijavljenih nepravilnosti i da izborni dan protiče mirno.



15.18 –&nbsp;Biračko pravo na lokalnim izborima u Beranama do 15 sati iskoristilo je 42,15 odsto birača, saopšteno je iz Demokratske Crne Gore.



14:12 Evropski savez: Izlaznost do 14 sati 34,63%



Prema podacima sa biračkih mjesta liste “Evropski savez &#8211; SD, SDP, LP i građani &#8211; Da i tebi svane, Berane” izlaznost na izborima u Beranama do 14 sati iznosi 34,63%.



13.08 ZBB: Do 13 sati glasalo 31,04%



Koalicija Za budućnost Berana saopštila je da je do 13 časova glasalo 31,04 odsto birača.



-Obavještavamo Vas da je svoje biračko pravo na lokalnim izborima u Beranama do 13h iskoristilo 31,35% birača &#8211; saopštile su Demokrate.



12:54 OIK: Do 12 sati glasalo 22,9 odsto birača



Na lokalnim izborima u Beranama do 12 sati glasalo je 22,95 odsto upisanih birača, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije (OIK).



Na prethodnim lokalnim izborima u Beranama 2022. godine, do 12 sati glasalo je 27,1 odsto birača.



Predsjednik beranskog OIK-a Admir Zejnilović kazao je agenciji MINA da nema prijavljenih nepravilnosti i da izborni dan protiče mirno.



11.13 – Do 11 sati glasalo 15,55 odsto birača, saopštile su Demokrate.



Izlaznost na prethodnim lokalnim izborima održanim 2022. godine, do 11h, bila je 17,27 odsto.



10.27 –&nbsp;Do 10h biračko pravilo ostvarilo je 8,37 odsto birača, saopštile su Demokrate



09.29 – Do devet sati glasalo 2,51 odsto birača



Iz Opštinske izborne komisije (OIK) saopšteno je da je do devet sati glasalo 2,51 odsto upisanih birača.



Na prethodnim lokalnim izborima u Beranama 2022. godine do devet sati glasalo je 5,1 odsto birača.



08.40 –&nbsp;Većina biračkih mjesta za lokalne izbore u Beranama otvorena su jutros u sedam sati, a 45 minuta kasnije otvorena su i dva birališta na kojima se kasnilo.



Dva biračka mjesta, od ukupno 57, otvorena su kasnije zato što je morao biti uklonjen propagandni materijal u blizini birališta.



Predsjednik Opštinske izborne komisije&nbsp;Admir Zejnilović&nbsp;rekao je agenciji MINA da su biračka mjesta broj 43 i 46, otvorena u sedam sati i 45 minuta.



07:00 Otvorena biračka mjesta



06:55 Učestvuje deset izbornih lista



Prva na glasačkom listiću je koalicija Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, a nosilac njihove liste je&nbsp;Đole Lutovac.



Druga na glasačkom listiću je koalicija Za budućnost Berana, koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Ujedinjena i Prava Crna Gora, a na čelu njihove liste je&nbsp;Jelena Božović.



U izbornoj trci učestvuju lista Demokratske partije socijalista koju predvodi&nbsp;Miro Nedić, lista Stranke pravde i pomirenja koju predvodi&nbsp;Bilal Agović, zatim Slobodne Crne Gore na čelu sa&nbsp;Milovanom Živkovićem.



Šesta na glasačkom lisiću je lista grupe građana &#8220;Živimo za mladost –&nbsp;Milanko Šćekić&#8221;, a sedma lista Evropskog saveza koju predvodi&nbsp;Radoslav Golubović.



U izbornoj trci učestvuje i Demokratska Crna Gora, a njihovu listu predvodi&nbsp;Božo Premović.



Na čelu liste Bošnjačke stranke je&nbsp;Denis Adrović, a deseti na glasačkom listiću je Građanski pokret „Zato što volim Berane“, čiju listu predvodi&nbsp;Vesko Mujović.

Preliminarni rezultati izbora u BERANAMA: PES-SNP 13 mandata, ZBB 8, DPS 5, Demokrate 4 mandata&#8230;

Miro-Nedic-foto-rtcg

“Možda smo očekivali neki glas više, ali to je što je. Išli smo sami, na prošlim izborima bili smo u koaliciji. Biti DPS u Beranama je teško, borili smo se protiv čitavog državnog aparata. Ovdje smo 11 godina u opoziciji, a već četiri godine na državnom niovuu u opoziciji”, reako je Nedić.



Kako je izjavio, ovdje u Beranama, DPS ima najčvršće biračko tijelo.



“Čestitam pobjednicima izbora, ali naši Beranci su ostali na kursu devastacije našeg grada”, kazao je Nedić.

Nedić: DPS pokazala da je nesalomiva, borili smo se protiv čitavog državnog aparata

pres-snp-pes-beraneeeee-1

Najbitnije za sve građane Crne Gore je standard&#8221;, kazao je Spajić.



Poručio je da će sve ideje biti podržane iz centrale.



&#8220;I daćemo sve od sebe da Berane u naredne četiri godine, poslije godina zapuštenosti budu mjesto za primjer. Odavde sve kreće. Sve promjene su krenule iz Berana“, poručio je Spajić.



Kazao je da je koalicija PES-SNP imala kampanju sa mnogo projekata i dobrih ideja. Istakao je da će sve ideje biti podržane sa centrale, te da će Berane poslije godina zapuštenosti biti mjesto za primjer kako može da raste sjever Crne Gore.



“Odavde sve kreće. Sve promjene nabolje su krenule iz Berana i ova će. Tako da jedva čekamo januar kada se sve penzije povećavaju u Crnoj Gori za 50-60 eura”, kazao je Spajić.

Spajić: Daćemo sve od sebe da Berane budu mjesto za primjer

Capture

„Ljudi Berana vjeruju u nas jer izgradnja svih investicija koje su najavljene sa državnog nivoa donijeće Beranama renesansu“, kazao je on.



Rekao je da će za 4 godine Berane dobiti auto-put, a Crna Gora će postati dio Evropske unije.

Joković: PES i SNP ostvarile bolji rezultat od partija koje su zajedno vršile vlast

„Izborni dan je protekao u fer i demokratskoj atmosferi. To su standardi koje je postavila DPS. Podsjetiću na period kada je DPS bila državna vlast. Tada je današnja vlast radila sve da izborni dan protekne u što goroj atmosferi. Danas je pobijedila teza koju je postavio DPS, a to je da izborni dan protiče u fer atmosferi“, kazao je Jokić za TVCG.



On je rekao da ne može govoriti o rezultatima, ali da očekuje da će DPS nastaviti trend rasta i da će biti najjači politički subjekat.

Jokić: Izborni dan protekao u fer i demokratskoj atmosferi

Tom prilikom saopštio je da očekuje da ovi izbori donesu prijeko potrebne političke promjene u Beranama, kao i potvrdu rasta povjerenja građana u politiku Demokratske partije socijalista.



Prema njegovim riječima akumulirano je veliko nezadovoljstvo građana zbog uvođenja prinudne uprave, loše infrastrukture, nedostatka kapitalnih projekata, loše higijene grada, kao i niza drugih nagomilanih problema već deset godina.



Upravo zbog svega izrečenog je pozvao sve svoje sugrađanke i sugrađane da svojim glasom podrže listu “Za Berene! I srcem i znanjem!” kako bi zaustavili dalje urušavanje grada.



“Vrijeme je da krenemo sa promjenama, da i ovome gradu bude bolje. Da jednostavno maknemo sve što je do sada bilo loše i da zajedno kreiramo bolju budućnost za naše građane. Naši prioriteti se znaju – rješavanje pitanja autobuske stanice, izgradnja novog vrtića, izgradnja zatvorene mješovite pijace i poslovno-zanatskog centra, izgradnja Doma za starije osobe, rješavanje pitanja urednog i bezbjednog vodosnabdijevanja. Da mijenjamo grad nabolje, zaokružite 3”, zaključio je Nedić.

Nedić: Za Berane, i srcem i znanjem – kako bismo zaustavili dalje urušavanje grada

&#8220;Kao Cetinjanin uvijek sam bio na strani društva koje se nije bojalo suprotstaviti i koje se ispravljene kičme znalo pobuniti protiv svakog zla, a isto tako i pognute glave znalo ljudski i iskreno podnijeti stid umjesto onih koji to nijesu umjeli&#8221;, navodi on.



Slobodarsko Cetinje i slobodarska Crna Gora će, kaže, uvijek biti na strani pravde i solidarnosti.



&#8220;Neka bdije nad vama, kao štit, duh našeg Žarka Marinovića.



S vama smo, vazda. Živjela slobodna i slobodarska Srbija&#8221;, zaključio je Huter.

Huter: Nesalomiva i hrabra mladost Srbije čije slike gledamo proteklih neđelja uliva nadu i izaziva divljenje

vijecnica

Nakon svih izlaganja učesnika, Konferencija je usaglasila slijedeći završni tekst Konferencije:



Naše države nalaze se na raskrsnici: jedan put nam otvara demokratski svijet Zapada, drugi nacionalističke snage unutar i izvan naših država. To je sukob demokratije i napretka sa etničkim i klerikalnim nacionalizmom koji nas vodi u sukobe.



Evropska unija je za naše države otvorila vrata pristupnih pregovora ali mi sami moramo ispuniti uslove. Lakše i brže ćemo preći taj prag ako se držimo zajedno. Stabilnost Zapadnog Balkana je garancija stabilnosti Evrope.



Učesnici Konferencije usaglasili su sljedeće Zaključke:



Regionalna saradnja i povezivanje svih aktera civilnog društva u regionu od suštinskog su značaja za razvoj i unapređenje međudržavnih odnosa Crne Gore i Bosne i Hercegovine.



Odlučni smo u očuvanju multietničnosti naših društava, ravnopravnosti svih građana i naroda, njihovih vjeroispovijesti i svjetonazora.



Insistiramo na dubljem i snažnijem sveobuhvatnom ekonomsko-političkom povezivanju Bosne i Hercegovine i Crne Gore kao preduslovu jačanja kapaciteta građanskih društava i suštinske evropeizacije regiona. Posebno je važna saradnja u oblasti izgradnje infrastrukture.



Zalažemo se za svestrano povezivanje sa ciljem formiranja zajedničkih pluralnih, kreativnih kulturnih politika, uvažavajući kulturne identitete i specifičnosti svakog od naroda.



Osuđujemo šovinističko i kleronacionalističko negiranje crnogorske kulture i nacije, nekažnjivo skrnavljenje nacionalnih i državnih simbola Crne Gore, diskriminaciju nacionalnih Crnogoraca, govornika crnogorskog jezika, poštovalaca i vjernika Crnogorske pravoslavne crkve.



Osuđujemo i odbacujemo usvojenu Deklaraciju tzv. srpskog sveta, i sve druge hegemonističke, jednonacionalne projekte.



Od političkih aktera Crne Gore i Bosne i Hercegovine zahtijevamo:



Da sve institucionalne kapacitete stave u funkciju ispunjavanja kriterija za euro-atlanske integracije i jasno i odlučno se distanciraju od svih politika koje opstruiraju euroatlanski put, kao i onih koji blokiraju rad državnih institucija Bosne i Hercegovine.



Da prihvate Berlinski proces kao istinski i siguran put ka evropeizaciji Zapadnog Balkana, učestvuju u definisanju njegovih preporuka i daju puni doprinos njihovoj impementaciji na državnim nivoima.



Snažno podržavamo odluke državnih organa Crne Gore kojma se prihvaćaju presude sudova UN-a, posebno zločin genocida nad Bošnjacima i drugi ratni zločini počinjeni na prostoru BiH u proteklom ratu.



Pozivamo Ured Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini da Rezoluciju Skupštine Vijeća Evrope broj 1513 iz 2006. godine i presude Evropskog suda za ljudska prava, stavi u fokus u kontekstu neophodnih ustavnih promjena u Bosni i Hrecegovini.



Bosni i Hercegovini kao suverenoj i nezavisnoj državi, članici UN-a, je potreban Ustav utemeljen na evropskim demokratskim stečevinama.



Institucijama Evropske unije preporučujemo:



Da nastave snažnu institucionalnu podršku u procesu pridruživanja svih država Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.



Da u okviru Berlinskog procesa i ostalih mehanizama regionalne saradnje koji se sprovode pod pokroviteljstvom EU, insistiraju na daljnjim koracima u procesu suočavanja s prošlošću, u cilju pune normalizacije odnosa među državama, kao i na regionalnoj ekonomskoj saradnji.



Da dio sredstava iz paketa finansijske podrške Zapadnom Balkanu usmjere na kreiranje i sprovođenje politika koje će doprinijeti obnovi jedinstvenog kulturnog prostora i zajedničkog kulturološkog identiteta, uvažavajući posebnosti svakog od naših naroda.

Crna Gora i BiH na raskrsnici: Jedan put nam otvara demokratski svijet Zapada, drugi nacionalističke snage unutar i izvan naših država

PES-1-1-1000x555

Istakao je da je to “ideja koja je veća od svakog pojedinca ili partije”, zbog čega je najavio da će nakon povratka iz zvanične posjete Briselu, gdje je boravio ove sedmice, pozvati premijera&nbsp;Milojka Spajića&nbsp;na dijalog. Spajića raduju Milatovićevi “konstruktivni signali” i tvrdi da je spreman za saradnju sa svim institucijama, pa i sa predsjednikom koji, kako je rekao, “nema nikakve veze sa evropskim integracijama”.



Na pitanje da prokomentariše tvrdnje da su zapadni partneri inicirali dijalog između njega i Milatovića zbog slabljenja centrističkog bloka u Crnoj Gori, Spajić je rekao da sa stranim partnerima nije razgovarao o tome: “Možda je Milatović, pa njega pitajte.”



Spajić i Milatović preuzeli su prošle godine ključne funkcije u državi, ali su početkom ove godine prekinuli saradnju nakon što je Milatović napustio PES. Od tada su u sukobu izjavama, ali i na političkom polju, što se vidi na lokalnim izborima u Crnoj Gori.



“Odnos između Spajića i Milatovića previše je urušen na ličnoj ravni da bi bio funkcionalan”, kaže politička analitičarka&nbsp;Nikoleta Đukanović&nbsp;za Dojče vele (DW).



“Očigledno je da ambasade zapadnih država imaju dovoljno uticaja da uspostave dijalog među njima, ali je očigledniji uticaj drugih država na članove Vlade, pa posredno i na premijera, što dodatno komplikuje njihov odnos”, dodala je Đukanović, aludirajući na uticaj Srbije na članove Vlade iz redova bivšeg Demokratskog fronta.



Upitna sudbina Spajićevog poziva na zajedništvo?



Prije nego što je Milatović najavio da će pozvati Spajića na razgovor, premijer je predstavio “Barometar 26” – platformu kojom bi se ključni politički akteri obavezali da im evropska budućnost Crne Gore bude “prioritet nad prioritetima”.



U dokumentu koji je usvojila Vlada navedeni su četiri “osnovna principa”, a potpisnici se obavezuju da promovišu “političku atmosferu dijaloga, saradnje i kompromisa”, da se “polarizujuća pitanja”, kao što su identitetske teme, rješavaju kroz radne grupe, te da promovišu regionalnu saradnju.



Spajić je o “Barometru 26” razgovarao s dijelom vladajuće većine – Pokretom Evropa sad, Demokratskom Crnom Gorom, Socijalističkom narodnom partijom, Albanskim forumom i Albanskom alijansom.



Predsjednik Milatović je rekao da pozdravlja dokument ako podrazumijeva “promjenu dosadašnjeg ponašanja određenih konstituenata vlasti”, ali je dodao da bi platformu prvo Vlada trebalo da potpiše sama sa sobom jer je “izvršna vlast najodgovornija za negativne trendove” kao što su “netransparentnost pri donošenju zakonskih rješenja, narušavanje odnosa sa Hrvatskom”.



Iz Vlade nije saopšteno da li će i kada platforma biti ponuđena partijama na potpis.



Šta kaže DPS?



Najjača opoziciona partija DPS nije prisustvovala konsultacijama, ocjenjujući da dio parlamentarne većine čine subjekti koji su “suštinski protiv evropskih vrijednosti”, a sa pozicija vlasti rade protiv članstva.



Platformu vide i kao pokušaj stabilizacije “delegitimisane Vlade Spajića”, kao i još jedan manevar kojim bi se šef parlamenta i lider Nove srpske demokratije&nbsp;Andrija Mandić&nbsp;predstavio kao evropski činilac na političkoj sceni Crne Gore.



S druge strane, urednica nedjeljnika Monitor&nbsp;Milena Perović&nbsp;ističe da je krajnje vrijeme da se političke klase u Crnoj Gori, bez obzira na razlike, okupe oko cilja koji podržava oko 80 odsto građana.



“Ako je većina u parlamentu ‘evropska’, ne vidim zašto se ne bi okupili oko bilo kog dokumenta koji poziva na evropsku budućnost, bez obzira na to što ga manjina krši. Tako bi se pokazalo da su političke klase spremne da podrede javni interes uskopartijskom”, naglašava Perović.



“Barometar 26” – platforma za jednokratnu upotrebu ili ozbiljan dokument?



Politička analitičarka Nikoleta Đukanović vidi platformu kao „dobro našminkan dokument” koji nema potencijal da riješi ključna pitanja u procesu pristupanja EU. To, kako kaže, mogu učiniti samo odgovorni političari i demokratske političke partije kojih u Crnoj Gori, “nažalost, nema”.



Ovakvim “moratorijumima”, dodaje Đukanović, partije kratkoročno mogu staviti po strani njima prioritetna, npr. identitetska pitanja ali “jedan dokument, poput Barometra, ne može rešiti njihove nesuglasice, a još manje evropeizovati partije i učiniti ih kredibilnim nosiocima evropskog procesa” , zaključuje Đukanović.



Spajićeva Vlada se nada da bi do kraja godine mogla zatvoriti četiri poglavlja u pregovorima sa EU. Međutim, to ostaje neizvjesno zbog stava Hrvatske koja je uputila seriju zahtjeva Crnoj Gori u non-pejperu poslatom ove sedmice. Evropski put Crne Gore tako ostaje trnovit, a “Barometar 26” još jedna u nizu platformi namenjenih pretežno domaćoj političkoj upotrebi.

DW: Može li EU “obnoviti” ljubav između Spajića i Milatovića?

Bastijančić je u razgovoru za Pobjedu ponovio da je neophodno da Ustav, zakoni i drugi opšti pravni akti budu posljedica racionalnog procesa čiji će rezultat biti primjerene, konzistentne i lako primjenjive norme, podjednako shvatljive svima čije se ponašanje i pravna ovlašćenja trebaju urediti, uključujući nosioce zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.



Osvrćući se na česte najave izmjena najvišeg pravnog akta od predstavnika parlamentrane većine, Bastijančić je decidirano objasnio kako i pod kojim uslovima se to jedino može uraditi, ali i ukazao na posljedice ukoliko se do izmjena Ustava bude išlo najavljenim načinima. On smatra da ako bi se krenulo u ustavnopravne razorne vratolomije mimo unaprijed poznate i jasno propisane ustavne procedure za promjenu korpusa ustavnog identiteta države, njene biti i damara, to bi bilo mimo svih pravila domaće i međunarodne ustavne struke i nauke, jedno, kako kaže, kvaziinstitucionalno, ali protivustavno djelovanje bez presedana zabilježenog u savremenoj evropskoj ustavnosti.



&#8220;Cijenim da bi to politički i pravno bilo suludo i nedopustivo, i da to na kraju ne može biti predato stvarnosti, ali me ne bi ni iznenadilo da se, u nekom trenutku, u jedan takav pravni i politički sunovrat zlonamjerno zakorači. Ako bi se to nekim slučajem i zbilo, građansko biće Crne Gore trajno bi bilo narušeno ili uništeno, a njena nezavisnost, suverenost i puni međunarodnopravni subjektivitet prije ili kasnije doveden u pitanje. Svakako, ukoliko neki politički subjekat, njegov lider i sljedbenici mu, misle da je moguće mijenjati identitetske odredbe najvišeg crnogorskog pravnog akta, ali isključivo uz dosljedno slijeđenje propisanog ustavnog revizionog postupka, neka se u tome i kuražno oprobaju, pa realnu podršku provjere u plenumu Skupštine i u biračkom tijelu, ali vezujući svoju političku i profesionalnu budućnost za sudbinu i uspjeh svog nauma, što bi bilo elementarno korektno i društveno odgovorno&#8221;, ocijenio je Bastijančić.



S druge strane, kako dodaje, sve u slučaju i da se zabasa u promjenu Ustava po strogo definisanom postupku i u pojedinim njegovim segmentima koji predstavljaju identitetsko znamenje građanske države, postavlja se pitanje – da li su nam uopšte potrebni ,,novi plebisciti“?



&#8220;Mislim da nijesu, naročito ne sada kada se prilično optimistično licitira relativno kratkim rokovima za ulazak naše države u EU. Nalazim da je zajednički uspjeh svih u Crnoj Gori ostvarivanje zahtjevnih evropskih integracionih ciljeva i osvajanje preostalih dionica dugotrajnog puta, bez obzira na to kojim jezikom govorimo, koje smo vjere, kakve karakterisike i posebnosti imamo i ispoljavamo, te kakvi su naši nacionalni sentimenti. ,,Otvaranje sezone“ pitanja, zahtjeva i rasprava o novim ustavnim promjenama i njihovo eventualno sprovođenje uz poštovanje mukotrpnih procedura, svakako da bi pomenute ciljeve učinilo daljim i mnogo kasnije dostižnim&#8221;, naveo je Bastijančić, uz podsjećanje da valja imati u vidu da stvarne promjene Ustava povodom i mimo identitetskih pitanja ne zavise samo od pukog pravnog postupka za promjenu Ustava, već i od brojnih i raznovrsnih, unutrašnjih i spoljašnjih političkih i socioloških faktora, kao i od osjetljivosti građana prema pojedinim pitanjima u određenim istorijskim momentima.



&#8220;U članu 10 stav 2 Ustava Crne Gore sasvim je jasno zapisano određenje da je svako obavezan da se pridržava Ustava i zakona, a u neposrednoj vezi sa tim jeste i član 11 stav 3, koji utvrđuje da je vlast ograničena Ustavom i zakonom. Odgovornost nosilaca javnih funkcija u tom smislu jeste i mora biti pod naročitom društvenom lupom, jer je njihovo djelanje dobar ili loš primjer građanima, zahvaljujući čijem povjerenju obnašaju svoje nadležnosti u određenom mandatu. Kada je riječ o samoj promjeni Ustava Crne Gore on se izričito o tome izjašnjava u članu 156 stav 1, dajući prednost amandmanima na Ustav. Ako se klasifikuje prema složenosti pravnog režima promjene, shodno formalnom kriterijumu klasične podjele ustava, čiji je utemeljivač britanski konstitucionalista Džems Brajs, crnogorski najviši pravni akt spada u čvste, krute ili rigidne ustave, za razliku od mekih ustava koji se mijenjaju po manje zahtjevnoj proceduri, istovjetno onoj u zakonodavnom postupku. Ovlašćeni predlagači za podnošenje prijedloga za promjenu Ustava Crne Gore su Predsjednik, Vlada ili najmanje 25 poslanika. Taj prijedlog može da se odnosi na donošenje novog ustava ili na izmjenu i dopunu pojedinih ustavnih odredbi, u kome se navode one čija se promjena traži i daje obrazloženje takvog prijedloga. Da bi prijedlog za promjenu ustava bio usvojen, neophodno je obezbijediti dvotrećinsku podršku ukupnog broja onih koji sjede u klupama Skupštine. Ukoliko takva podrška izostane i prijedlog ne bude usvojen, on može biti ponovljen nakon isteka jedne godine od dana kada je odbijen. Međutim, ako poslanici usvoje prijedlog, nadležno skupštinsko radno tijelo sačiniće nacrt akta o promjeni Ustava. Njega će razmatrati Skupština. Ako za njega glasa dvije trećine njenih članova, on je usvojen, i zatim se stavlja na javnu raspravu koja ne može trajati kraće od mjesec. Potom, nadležno skupštinsko radno tijelo utvrđuje prijedlog akta o promjeni Ustava i dostavlja ga Skupštini na razmatranje. Akt o promjeni Ustava konačno će biti usvojen ako za njega opet, drugi put glasa dvije trećine svih poslanika. Promjena Ustava ne može se vršiti za vrijeme ratnog i vanrednog stanja&#8221;, objasnio je Bastijančić.



On je dodao da ne sumnja da je svakome lako zaključiti koje ustavne odredbe je lakše, a koje neuporedivo teže i vraški komplikovanije mijenjati uz obavezan apel na narod da zauzme s tim u vezi svoj nepobitan stav, koristeći mehanizme neposredne demokratije.



&#8220;Bilo čemu od navedenog pristupati mimo procedure, svojevoljno, samoživo, neregularno, državnički nedostojanstveno i nepristojno – ne bi smjelo da dođe u obzir ni u obrisima nastanka&#8221;, kaže on.



Prema njegovim riječima, za promjenu suvih i suštinskih identitetskih članova Ustava Crne Gore neophodno je da se izjasni najmanje tri petine svih birača na državnom referendumu“.



&#8220;Konkretno, bez referendumske verifikacije kvalifikovanom većinom svih građana Crne Gore upisanih u birački spisak, nije i ne smije biti ostvarena ni pod kojim uslovima ustavna promjena članova 1, 2, 3, 4, 12, 13, 15, 45 i 157 koji se odnose na karater države, nosioca suverenosti, vršenje, uspostavljanje i priznavanje vlasti, njeno uređenje, teritoriju, državne simbole (grb, zastavu, himnu), crnogorsko državljanstvo, jezik i pismo, njen odnos sa drugim državama i međunarodnim organizacijama, te biračko pravo, kao i samog člana 157. koji predviđa referendumsku potvrdu kao uslov za promjenu svih navedenih članova Ustava. Dakle, ti mehanizmi su precizno utvrđeni Ustavom Crne Gore i oni ne mogu biti selektivno upotrijebljeni i ograničeni od strane države, odnosno njenih najvažniji političkih institucija&#8221;, navodi Bastijančić .



On ističe da su ustavne promjene moguće kada postoji nepobitno uporište sa ubjedljivim, svojom snagom dovoljnim razlozima, oko kojih postoji saglasje javnosti i konsenzus političkih elita i kada se ispune najvišim pravnim aktom striktno propisani, zaista strogi uslovi.



&#8220;Svaki ustav, tako i naš – Ustav Crne Gore, od trenutka stupanja na snagu potencijalno je, i pretpostavljeno moćan, ali ne i svemoćan i ne svevremen. Ne ni savršen. Autoritet njegovih normi i pravna vrhovna snaga mu se potvrđuju i štite ili neumitno čile i razgrađuju srazmjerno stepenu njegovog poštovanja i istinske primjene od strane svih aktera društvene zajednice, naročito nosilaca centralne političke moći, koji bi morali da se uzimaju kao najbolji uzori ustavnog djelovanja i dosljednog slijeđenja vladavine prava. A nerijetko je suprotno. Stoga, nije ni smotreno, ni opravdano prisustvo i njegovanje sklonosti ili bolje reći neracionalne prakse da se izigravanje i zaobilaženje istinske primjene i ostvarivanja Ustava opravdava manjkavostima, nedorečenošću i prevaziđenošću njegovih rješenja, bilo u cjelni ili parcijalno&#8221;, dodao je Bastijančić.



On ocjenjuje kao društveno opasno, a pravno i politički neoprostivo, pribjegavati donošenju zakona u najvišem zakonodavnom crnogorskom domu, koji grubo zadiru u vrijednosno jezgro i postulate ustavnog prava, jer se kako navodi, time nasrće na ustavni sistem i urušava ustavni poredak.



&#8220;Posljedica takvog postupanja ogleda se u činjenici da se Crna Gora u zvaničnim međunarodnim izvještajima i mišljenjima nedavno označavala (ili bi se i dalje mogla označavati) kao država „siromašne političke i pravne kulture“ (Venecijanska komisija), koja se još oporavlja od ustavne krize nastale 2022. godine (,,Freedom House“)&#8221;, naveo je Bastijančić.



Ovom prilikom on je podsjetio i na, kako je kazao, negativan prilog neustavnog zakonodavnog egzibicionizma parlamentarne većine 27. saziva Skupštine Crne Gore, kojim su, kako je dodao, privremeno flagrantno i neprimjereno derogirane i prepravljanje nadležnosti poglavara države, odnosno „retrogradno inoviran“ Zakon o Predsjedniku Crne Gore.



&#8220;Zato, nezavisno od toga da li neodrživo institucionalno, pravno i političko postupanje potiče od strane onih koji obnašaju i grčevito brane vlast ili od strane njima suprotstavljenih društvenih aktera, koji neumorno kidišu da se ista osvoji, rezultat je isti – svi u takvom ambijentu gubimo, uz dalekosežne posljedice po društvo u cjelini&#8221;, istakao je Bastijančić.



On ocjenjuje da se nije dovoljno naučilo iz lošeg primjera koji je na kratko unio gotovo opipljivo pravnopolitičko nedjelo u noviju istoriju crnogorskog zakonodavstva.



Na pitanje kako ocjenjuje najave predsjednika Skupštine Andrije Mandića koji je izjavio da Ustav treba dopuniti odredbama kojima se mijenja status srpskog jezika u Crnoj Gori, odnosno da će tražiti izmjene kroz podršku ustavotvorne skupštine da on bude uveden kao službeni jezik, Bastijančić kaže da je u pitanju paradoks. Takođe, sličnom je ocijenio i izjavu premijera Milojka Spajića koji je kazao da će se do ustavnih promjena doći kroz najširi konsenzus.



&#8220;Danas smo svjedoci sve češćih i glasnijih, olako saopštavanih ideja, od neozbiljnih do opasnih, sračunatih na promjenu najvišeg crnogorkog pravnog akta. Kao što je poznato, one dolaze ne samo sa strane određenih političkih subjekata, već i od prvaka institucija najvišeg ranga. Možemo čuti paradoksalne ideje o fomiranju ustavotvorne Skupštine CG, iako u Ustavu nema nigdje ni slova zapisanog o tome, a kamoli realnog ustavnopravnog bliže određenog osnova. U red jednako tako održivih ideja može se svrstati i ona da se ustavne promjene moraju sprovesti uz najširi politički konsenzus. Međutim, nema dileme – konsenzus ne može ni u kojem slučaju biti ni širi, ni uži, ni visok, ni niži. On postoji ili ne postoji. Riječju, ukolliko bi jedan poslanik od njih ukupno 81 bio protiv usavajanja nekog pravnog akta koji bi se našao na dnevnom redu sjednice crnogorskog parlamenta, a svih ostalih 80 bili za, ni tada ne bi postojao nikakav širi ili najširi konsenzus. Jednostavno ga nema. Dakle, ovog tipa volšebno gradiranje i nijansiranje je lišeno atributa ozbiljnosti&#8221;, objasnio je Bastijančić.



On ocjenjuje da je javno iskazivanje navedenih ideja „puka demonstracija grubog neznanja, neprimjerenog najvišim državim dužnosnicima ili opasno kreirana manipulacija da se polako i tiho stavi u izgled, odnosno nagovijesti javnosti scenarij budućeg postupanja osmišljenog na ključnim (van)državnim adresama.



&#8220;Opasno je kad se pravno tupi pojedinici naoštre, naprasno se naoružaju političkom osionošću i sve to crpe iz agresivnog legitimiteta prolaznih pozicija političke moći, zamišljajući da mogu doseći nedostižno, pa čak i pristupiti ustavnoj reviziji kako im i kada padne na pamet i politički interes nalaže. Međutim, valja se (pod)sjetiti da je istorija uvijek i nepogrešivo pokazala – notorno štetne ideje po budućnost generacija i stabilnost jedne države prije ili kasnije neminovno potroše njihove tvorce, ne ostavljajući im vremena da (p)ostanu svjesni posljedica vlastitih postupaka&#8221;, dodao je Bastijančić.



Interesantno je navesti kao činjenicu da je u toku gotovo 120 godina Crna Gora u različitim društveno- ekonomskim formacijama, državnim aranžmanima i uređenjima usvojila sedam ustava, i to (hronološki posmatrano):



Ustav za Knjaževinu Crnu Goru od 19. decembra 1905. godine je prvi crnogorski ustav. Nakon ovog, donijet je Ustav Narodne Republike Crne Gore od 31. decembra 1946. godine, zatim Ustavni zakon o osnovama društvenog i političkog uređenja Narodne Republike Crne Gore i republičkim organima vlasti, od 4. februara 1953. godine (iako ne po nazivu, po karakteru, značaju i materiji koji reguliše je ustav), potom Ustav Socijalističke Republike Crne Gore od 10. aprila 1963. godine, pa Ustav Socijalističke Republike Crne Gore od 25. februara 1974. godine, slijedi Ustav Republike Crne Gore od oktobra 1992. godine i posljednji, važeći Ustav Crne Gore od 19. oktobra 2007. godine.

Bastijančić o najavama promjene Ustava: Opasno je kad se pravno tupi pojedinci naoštre

Standard

Ovih dana u žižu javnosti došao je slučaj seksualnog uznemiravanja bivše učenice ove srednje škole, a nakon što je CIN Crna Gora 30. novembra objavio istraživanje na ovu temu. Bivša učenica Gimnazije „Slobodan Šekerović“ Sara Vujisić označila je profesora te prestižne podgoričke srednje škole Radomana Čečovića kao seksualnog predatora koji joj je prije tri godine, [&hellip;]

Iz Gimnazije tvrde da se vodi organizovana akcija protiv ustanove i direktorke lično | Standard

Iz Gimnazije tvrde da se vodi organizovana akcija protiv ustanove i direktorke lično

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Prema nezvaničnim rezultatima iz štaba Demokrata, na osnovu 99,5 odsto obrađenog materijala, lista&nbsp;&#8220;Berane na prvom mjestu, PES-SNP&#8221;&nbsp;dobila je 33,41 odsto glasova, odnosno 13 mandata. Po istim podacima, lista “Za budućnost Berana (ZBB) – NSD, DNP, UCG, PCG” dobila je 21,8 odsto glasova, odnosno 8 mandata, prenosi TVCG.  Lista “Za Berane! I srcem i znanjem! dr Miro Nedić”&nbsp;dobila [&hellip;]

Preliminarni rezultati izbora u BERANAMA: PES-SNP 13 mandata, ZBB 8, DPS 5, Demokrate 4 mandata... | Standard

Do nesreće je došlo u 14 sati i osam minuta.

U saobraćajnoj nesreći u mjestu Frutak poginula jedna osoba | Standard

U saobraćajnoj nesreći u mjestu Frutak poginula jedna osoba

MPNI će, poručuju, u domenu svojih nadležnosti, tražiti hitno utvrđivanje svih činjenica povodom slučaja u Gimnaziji “Slobodan Škerović” o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena. “Ne smijemo dozvoliti da ijedno dijete u obrazovno-vaspitnim ustanovama ili van njih bude izloženo bilo kakvom vidu ugrožavanja sigurnosti ili dostojanstva. Imperativ rada svih nas je da obezbijedimo da naša [&hellip;]

MPNI: Tražimo hitno utvrđivanje svih činjenica povodom slučaja u Gimnaziji “Slobodan Škerović” | Standard

MPNI: Tražimo hitno utvrđivanje svih činjenica povodom slučaja u Gimnaziji “Slobodan Škerović”

„Asada više nema“, oglasio se on na svojoj platformi Trut Sošal. „Njegov zaštitnik, Rusija, na čelu sa Vladimirom Putinom, više nije bila zainteresovana da ga štiti”, napisao je Tramp. Sirijske opozicione snage danas su zauzele Damask, dok je predsjednik Bašar al Asad navodno pobjegao iz prijestonice. Opozicioni borci su pozvali sirijske državljane da se vrate [&hellip;]

Asad pobjegao iz zemlje, jer Rusija više nije zainteresovana da ga štiti | Standard

Asad pobjegao iz zemlje, jer Rusija više nije zainteresovana da ga štiti

Prema njegovim riječima Savjet zahtijeva hitno i temeljno ispitivanje svih okolnosti ovog slučaja kako bi se utvrdila odgovornost i spriječilo ponavljanje sličnih situacija. Takođe, naglasio je da, apeluju na nadležno tužilaštvo da javnosti pruži jasan stav o eventualnom pokretanju istrage i preduzetim mjerama. Transparentnost, dodaje on, u ovom procesu je ključna za vraćanje povjerenja u [&hellip;]

Šćekić o slučaju u podgoričkoj Gimnaziji: Tužilaštvo da saopšti jasan stav o eventualnom pokretanju istrage | Standard

Šćekić o slučaju u podgoričkoj Gimnaziji: Tužilaštvo da saopšti jasan stav o eventualnom pokretanju istrage

Naime, njega su čak 45 minuta vatrogasne ekipe izvlačile iz vozila, koje su morale da sijeku da bi fudbaler mogao da izađe iz njega. Potom je prebačen u bolnicu, sa povredama obje noge i povratak na teren je neizvjestan. Nesreća se dogodila juče oko 12.50 u predgrađu Londona, a spasilačke ekipe stigle su desetak minuta [&hellip;]

Detalji saobraćajke fudbalera Vest Hema: Vatrogasci su sjekli auto da bi ga izvukli | Standard

Detalji saobraćajke fudbalera Vest Hema: Vatrogasci su sjekli auto da bi ga izvukli

&#8220;Kao Cetinjanin uvijek sam bio na strani društva koje se nije bojalo suprotstaviti i koje se ispravljene kičme znalo pobuniti protiv svakog zla, a isto tako i pognute glave znalo ljudski i iskreno podnijeti stid umjesto onih koji to nijesu umjeli&#8221;, navodi on. Slobodarsko Cetinje i slobodarska Crna Gora će, kaže, uvijek biti na strani [&hellip;]

Huter: Nesalomiva i hrabra mladost Srbije čije slike gledamo proteklih neđelja uliva nadu i izaziva divljenje | Standard

viber_image_2024-12-08_21-28-08-516

viber_image_2024-12-08_21-28-08-446

viber_image_2024-12-08_21-26-16-128

viber_image_2024-12-08_21-26-16-251

viber_image_2024-12-08_19-57-16-935

viber_image_2024-12-08_19-57-16-894

viber_image_2024-12-08_19-57-16-907

viber_image_2024-12-08_19-57-16-875

viber_image_2024-12-08_19-57-16-923

viber_image_2024-12-08_19-57-16-789

0-02-05-966a87335f8e92c9169cf7d6405055ec4dba0c7069a85cc7486421ce10ad9f42_18a824c3103c0fe0

MOVE TV predstavlja streaming platformu preko koje možete gledati live preko 250 kanala, uz mogućnost premotavanja do 7 dana unazad i pristupanja sadržaju bilo kad i bilo gdje. Uz najbolji kvalitet slike i personalizovanu ponudu, sadržaja za najmlađe, filmskog i sportskog sadržaja i još mnogo toga kompanija MTEL sa MOVE TV platformom podriže iskustvo gledanja televizijskog sadržaja na potpuno novi nivo.



Izvršni direktor Zoran Milovanović istakao je da su ključ uspjeha kompanije M:tel posvećen rad ozbiljnog tima zaposlenih, jasna vizija i kontinuirano osluškivanje potreba korisnika.



<figure class="wp-block-video"><video controls src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/0-02-05-966a87335f8e92c9169cf7d6405055ec4dba0c7069a85cc7486421ce10ad9f42_18a824c3103c0fe0.mp4"></video></figure>



&#8220;M:tel je 2015. godine započeo sa razvojem kablovske infrastrukture i ubrzo postao lider u ovoj oblasti. Danas možemo da se pohvalimo da pokrivamo 41 odsto televizijskih korisnika u Crnoj Gori, što je nešto više od 110.000 domaćinstava. Naša kablovska infrastruktura omogućava da se čak 90 odsto domaćinstava priključi na naše usluge, što Crnu Goru svrstava među zemlje sa najkvalitetnijom infrastrukturom u svijetu&#8221;, rekao je Milovanović.



Pristunima se predstavio ,,najnoviji radnik” Viktor koji je kreacija vještačke inteligencije. On je istakao da M:tel ostaje lider u Crnoj Gori kada je riječ o broju korisnika mobilne telefonije, kablovskih usluga i interneta, potvrđujući time dominaciju kompanije na domaćem tržištu.



Posebnu pažnju izazvalo je prisustvo glumaca filma ,,Volje Sinovljeva”, Igora Benčine, Miodraga Radonjića … dok je Aljoša Ćeranić bio zadužen za produkciju kao izvršni producent.



Predstavljanjem Move aplikacije, M:tel još jednom potvrđuje svoju posvećenost inovacijama i pružanju korisnicima najmodernijih rješenja u digitalnom svijetu.



Na kraju održana specijalna projekcija filma „Volja sinovljeva“ iz produkcije Telekoma Srbija.



<figure class="wp-container-2 wp-block-gallery-1 wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped">
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="900" data-id="789719" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-28-08-516-1200x900.jpg" alt="" class="wp-image-789719" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-28-08-516-1200x900.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-28-08-516-300x225.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-28-08-516-768x576.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-28-08-516-1536x1152.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-28-08-516-696x522.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-28-08-516-1068x801.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-28-08-516.jpg 1600w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="900" data-id="789720" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-28-08-446-1200x900.jpg" alt="" class="wp-image-789720" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-28-08-446-1200x900.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-28-08-446-300x225.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-28-08-446-768x576.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-28-08-446-1536x1152.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-28-08-446-696x522.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-28-08-446-1068x801.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-28-08-446.jpg 1600w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="900" data-id="789721" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-26-16-128-1200x900.jpg" alt="" class="wp-image-789721" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-26-16-128-1200x900.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-26-16-128-300x225.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-26-16-128-768x576.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-26-16-128-1536x1152.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-26-16-128-696x522.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-26-16-128-1068x801.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-26-16-128.jpg 1600w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="900" data-id="789722" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-26-16-251-1200x900.jpg" alt="" class="wp-image-789722" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-26-16-251-1200x900.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-26-16-251-300x225.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-26-16-251-768x576.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-26-16-251-1536x1152.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-26-16-251-696x522.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-26-16-251-1068x801.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_21-26-16-251.jpg 1600w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="900" data-id="789727" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-923-1200x900.jpg" alt="" class="wp-image-789727" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-923-1200x900.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-923-300x225.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-923-768x576.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-923-1536x1152.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-923-696x522.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-923-1068x801.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-923.jpg 1600w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="900" data-id="789723" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-935-1200x900.jpg" alt="" class="wp-image-789723" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-935-1200x900.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-935-300x225.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-935-768x576.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-935-1536x1152.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-935-696x522.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-935-1068x801.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-935.jpg 1600w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="900" data-id="789724" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-894-1200x900.jpg" alt="" class="wp-image-789724" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-894-1200x900.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-894-300x225.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-894-768x576.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-894-1536x1152.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-894-696x522.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-894-1068x801.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-894.jpg 1600w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="900" data-id="789725" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-907-1200x900.jpg" alt="" class="wp-image-789725" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-907-1200x900.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-907-300x225.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-907-768x576.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-907-1536x1152.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-907-696x522.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-907-1068x801.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-907.jpg 1600w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="900" data-id="789728" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-789-1200x900.jpg" alt="" class="wp-image-789728" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-789-1200x900.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-789-300x225.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-789-768x576.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-789-1536x1152.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-789-696x522.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-789-1068x801.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-789.jpg 1600w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="900" data-id="789726" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-875-1200x900.jpg" alt="" class="wp-image-789726" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-875-1200x900.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-875-300x225.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-875-768x576.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-875-1536x1152.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-875-696x522.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-875-1068x801.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/viber_image_2024-12-08_19-57-16-875.jpg 1600w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>
</figure>

FOTO/VIDEO MTEL predstavio MOVE TV platformu &#8211; novo iskustvo u digitalnom svijetu

U prvom zvaničnom televizijskom intervjuu od izbora i samo šest nedjelja prije inauguracije Tramp je ponovo signalizirao da će se podrška SAD Ukrajini smanjiti, rekavši da će “vjerovatno” srezati pomoć Kijevu za odbijanje ruske invaziju.



On je takođe rekao da će “vrlo brzo” razmotriti pomilovanja za pristalice zatvorene zbog napada na američki Kapitol poslije njegovog poraza na izborima 2020. od Džoa Bajdena.



Intervju za televiziju NBC snimljen je u petak, ali je emitovan u nedjelju, posle Trampovih sastanaka sa predsjednicima Francuske i Ukrajine tokom vikenda.



Tramp je ponovio prijetnju da će napustiti NATO, kamen temeljac bezbjednosti u Evropi od Drugog svjetskog rata, rekavši da američki saveznici ne plaćaju dovoljno za odbranu.



“Ako plaćaju svoje račune i ako mislim da se prema nama ponašaju pošteno, odgovor je apsolutno da bih ostao u NATO-u”, rekao je Tramp.



Ali, dodao je on, “apsolutno” postoji mogućnost i izlaska SAD iz NATO-a.



Tramp je takođe naglasio da će njegova predizborna obećanja o ogromnim carinama, uključujući glavnim američkim trgovinskim partnerima Kanadi, Meksiku i Kini, biti sprovedena.



“Mi subvencionišemo Meksiko i mi subvencionišemo Kanadu i subvencionišemo mnoge zemlje širom svijeta”, rekao je on.



Obećavajući da su “ispravno korišćene” carine “veoma moćno oruđe”, Tramp je dodao da će ih koristiti ne samo ekonomski, “već i za dobijanje drugih stvari van ekonomije”.



On je obećao da će, prvog dana na funkciji u januaru, uvesti carine od 25 odsto na svu robu iz Meksika i Kanade, osim ako te zemlje na zadovoljavajući način ne zaustave ilegalnu imigraciju i protok droga kao što je fentanil u SAD. Takođe je zaprijetio carinama Kini kako bi ta zemlja obuzdala proizvodnju fentanila.



Na pitanje da li će Amerikanci vidjeti veće cijene kao rezultat carina, Tramp je rekao da ne može ništa da garantuje.



On je takođe rekao da će nastaviti sa masovnom deportacijom imigranata bez dokumenata, za šta ekonomisti kažu da može da omete privredu.



“Mislim da to morate da uradite, a to je teško – veoma teško da se uradi “, rekao je on.



Takođe je rekao da će pokušati da okonča “smiješno” ustavom zaštićeno pravo na američko državljanstvo za svakoga rođenog u zemlji.



Ipak, ponudio je mogućnost da se nekim migrantima bez dokumenata – ključnom izvoru radne snage za veći dio američke privrede – dozvoli da ostanu.



Tramp je rekao da ću “raditi sa demokratama” na takozvanim “sanjarima” – ljudima koji su odrasli u SAD pošto su kao mala djeca ušli u zemlju ilegalno.



Međutim, Tramp je sugerisao da bi čak i građani SAD mogli da budu deportovani ako imaju članove porodice koji su u zemlji ilegalno, što je pravno sumnjiv potez.



“Jedini način da ne razbijete porodicu je da ih držite na okupu i morate ih sve vratiti nazad”, rekao je on.



Tramp je ponovo odbio da prizna da je izgubio izbore 2020. i rekao da bi članovi Kongresa koji su vodili istragu protiv njega zbog pobune njegovih pristalica 6. januara 2021. “trebalo da odu u zatvor”.



Naveo je da on lično neće narediti organima za sprovođenje zakona da krivično gone njegove političke neprijatelje, ali je rekao da zvaničnici mogu sami da donesu odluku o tome.

Tramp hvali carine i masovne deportacije, prijeti izlaskom iz NATO-a

Aleksandar-Nisavic-foto-gradski

Kako Nišavić navodi, voda u Podgorici od nove godine biće skuplja za fizička, a jeftinija za pravna lica.



„U prethodnih pet godina imali smo konstantno smanjenje cijene za pravna lica koja se u narednoj godini izjednačava sa cijenom za fizička lica. Samim tim, došli smo sa cijene od 1,5 eura po kubiku na cijenu od 52 centa za pravna lica. Tako da je u pitanju značajan pad prihoda po tom osnovu, kako u našem preduzeću, tako i u ostalim vodovodima u Crnoj Gori“, objašnjava Nišavić.



Komentarišući izjavu premijera Spajića da od 1. januara neće doći do povećanja cijene vode gdje god je njegova partija na vlasti i da direktori koji nijesu u stanju da riješe probleme, podnesu ostavke, Nišavić odgovara.



„Mislim da nije premijer ni u obavezi da poznaje sve procedure, sve metodologije i sva podzakonska akta u resorima kojima rukovodi, zaista je previše dokumenata, ali svakako je ovo oblast u kojoj se mora djelovati. Na porast cijena naše preduzeće nije imalo uticaja. Radimo shodno Zakonu o komunalnim djelatnostima, shodno svim procedurama i metodologiji i menadžmenti vodovodnih društava nisu bili u mogućnosti da reaguju“, kazao je on.



Nišavić objašnjava da je Vodovod, u skladu sa zakonskim procedurama, u drugom kvartalu tekuće godine predao dokumentaciju Regulatornoj agenciji koja shodno utvrđenoj metodologiji povrđuje dobijenu cijenu vode. Navodi da je nakon njihove saglasnosti, Odbor direktora usvojio cijene i proslijedio ih Sekretarijatu za komunalne poslove, koji ih je zatim uputio gradonačelnici i Skupštini Glavnog grada na razmatranje. Kako je Skupština, počevši od 14. avgust imala rok od 90 dana da odluči, a to nije uradila, predložene cijene, koje su veće u odnosu na prethodni period se smatraju usvojenim, ističe Nišavić.



„Naša je obaveza, shodno pravilima Regulatorne agencije i shodno zakonu, da primjenjujemo cijene koje smo dobili od njih kao cijene koje će se primjenjivati u narednoj godini“, navodi on.



Ukoliko Vlada procijeni da su građani oštećeni najavljenim poskupljenjem vode, ima mogućnost i mehanizme da reaguje putem subvencija, poručuje Nišavić.