Njegove poruke dolaze u trenutku kada se u Evropskom parlamentu otvoreno govori o glorifikaciji Mladića, dok se istovremeno pitanje odnosa prema takvim pojavama sve snažnije prelama i preko evropskog puta Crne Gore. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je u Evropskom parlamentu da glorifikaciji ratnih zločinaca, poricanju genocida i revizionizmu nema mjesta ni u Evropskoj uniji ni u zemljama kandidatima.

Štirove poruke posebno su značajne i jer dolaze od poslanika Evropske narodne partije u Evropskom parlamentu, političke grupacije čiji je pridruženi član i vladajući Pokret Evropa sad. Dok je i predsjednik EPP-a Manfred Veber javno osudio veličanje Ratka Mladića, PES je saopštio da neće podržati razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića, nakon njegovog javnog iskazivanja saučešća porodici Mladića.

U razgovoru za Standard Štir govori o reakcijama u Evropskom parlamentu, odnosu EPP-a prema veličanju ratnih zločinaca, evropskom putu Crne Gore, mogućim posljedicama političkih poteza Podgorice, ali i odnosima Crne Gore i Hrvatske.

NEMA KALKULACIJE, MORA POSTOJATI JASAN STAV

*Davor Ivo Stier, poslanik u Evropskom parlamentu (EP Plenary Session)*

STANDARD: U Evropskom parlamentu oštro se osuđuje odnos prema Ratku Mladiću i njegovo veličanje u Srbiji, dok istovremeno izostaje reakcija na slične slučajeve u Crnoj Gori, uključujući javno iskazivanje poštovanja i saučešća porodici Mladića od strane visokih državnih funkcionera. Vaš politički subjekt, kao i brojni poslanici Evropskog parlamenta, jasno su osudili takve postupke u Srbiji. Kako onda objašnjavate izostanak reakcije na potez predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, posebno imajući u vidu da je Crna Gora najnaprednija kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji?

ŠTIR: Juče je bila rasprava, naravno, o sahrani Ratka Mladića u Srbiji i vojnim počastima koje je država Srbija tom prilikom dala čovjeku koji je odgovoran za genocid i ratne zločine. Imali smo, međutim, na Odboru za vanjske poslove prošle sedmice raspravu o situaciji u Crnoj Gori i Albaniji, gdje je upravo spomenuto ponašanje predsjednika Skupštine Andrije Mandića, naravno, u kritičnom tonu zbog toga što je to učinio, ali i u kontekstu mogućih posljedica za dalji tok pregovora Crne Gore, jer vidimo da je sada pokrenuta procedura za njegovu smjenu. To je nešto o čemu sada mora odlučiti crnogorska politika, odnosno poslanici u Skupštini, ali je to bilo predmet rasprave Odbora za vanjske poslove.

Mislim da, što se tiče posljedica ove sahrane uz vojne počasti Ratku Mladiću, ne samo u Srbiji nego, kao što vidimo, i u susjednim zemljama, ozbiljnost te situacije još nije do kraja shvaćena i uočena u nekim državama članicama i u nekim glavnim gradovima. Utoliko ova rasprava sigurno pomaže da se podigne ta svijest. Ali vidjeli smo, s druge strane, vrlo otvoreno govoreći, kako je i francuski predsjednik Emanuel Makron svega par dana nakon sahrane primio predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je istovremeno evropska komesarka za proširenje Marta Kos zbog istog otkazala posjetu Beogradu. Dakle, jedna nekoherentnost koju sasvim sigurno Evropska unija mora popraviti i ne smije sebi to dalje priuštiti.

STANDARD: Kada već govorimo o sahrani u Beogradu, moramo napomenuti da su joj prisustvovali i pojedini poslanici, predsjednici opština i drugi funkcioneri iz Crne Gore. Imajući u vidu njihove visoke državne i političke funkcije, čini se da se njihovo prisustvo ne može posmatrati samo kao lični stav. Međutim, vladajući Pokret Evropa sad, koji je dio vaše političke grupacije Evropske narodne partije, saopštio je da neće podržati smjenu Andrije Mandića. Da li takav stav vidite kao dosljedan evropskoj politici, ne ulazeći u njihovo pravo da samostalno donesu takvu odluku?

ŠTIR: Mi smo vrlo jasno poručili da nema mjesta u evropskoj porodici za one koji veličaju Ratka Mladića. To znači da su i oni koji ne samo direktno nego, na neki način, i indirektno pomažu tom veličanju ili relativizaciji zločina koje je on počinio takođe u sukobu sa onim što nazivamo evropskim vrijednostima. To je sasvim sigurno nešto što moramo, ne samo unutar političke grupacije nego i na institucijama Evropske unije, i te kako razmotriti.

Zašto? Jer cijela intencija, u krajnjoj liniji, procesa proširenja jeste da imamo stabilnost i mir na jugoistoku Evrope. Evropski projekat je mirovni projekat. Dakle, projekat koji pomiruje države i narode koji su se u prošlosti sukobljavali. Da bi došlo do tog pomirenja, naravno, ne možemo pristati na revizionizam, na umanjivanje ratnih zločina, a kamoli na njihovo veličanje. I zbog toga je to pitanje i te kako bitno.

STANDARD: Još jedna od aktuelnih tema jeste najava državnog vrha da se Crnoj Gori spremaju hibridni udari iz najmanje dvije države regiona, u susret zatvaranju dodatnih pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom i približavanju završetku tog procesa. Informaciju je objavio premijer Milojko Spajić na društvenoj mreži, ali javnosti nikada nije dao više detalja – nije saopštio o kojim je državama riječ, šta možemo da očekujemo niti šta država preduzima tim povodom. Kako gledate na takav odnos prema tako ozbiljnom problemu i da li u Evropskom parlamentu imate neka saznanja o tome?

ŠTIR: Ja ću vam odgovoriti ne špekulacijama, nego vlastitim iskustvom, jer sam bio u potpunosti uključen u pristupne pregovore Republike Hrvatske za članstvo u Evropskoj uniji. Prošli smo kroz vrlo različite situacije, od blokada naših pregovora od strane jedne države članice, susjedne države članice, do pokušaja čak i destabilizacije političke scene u Hrvatskoj.

Odgovor je uvijek isti – ako ste vi zaista odlučili da želite prihvatiti evropski projekat, evropsku politiku, evropsko usmjerenje, sve je zapravo u vašim rukama, samo se treba takve politike držati. Ali, naravno, to nije uvijek jednostavno. Nema tu kalkulacije. Nekada morate čvrsto stati na stranu evropskih vrijednosti i tu ćete jednostavno uspjeti.

Zato je toliko bitno i ovo što sam prije spomenuo. Oko nekih pitanja, kao što je veličanje čovjeka odgovornog za prvi genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, nema mjesta i ne smije biti kalkulacije. Morate imati jasan stav.

STANDARD: Pomenuli ste blokadu od strane susjedne države članice. Može li se nešto slično dogoditi i Crnoj Gori? Da li bi joj to mogla učiniti Hrvatska i u kojoj mjeri otvorena pitanja, poput broda Jadran i drugih pitanja koja su trenutno na stolu, a koja se odnose na poglavlje 31, mogu usporiti završetak pregovora? Šta Crna Gora može i treba da uradi u takvoj situaciji?

ŠTIR: Ja sam uvjeren da je uvijek dijalog najbolje rješenje. Ja sam lično učestvovao upravo sa Slovenijom u pronalasku takvog kanala dijaloga i riješili smo tada to pitanje. Nismo išli sa logikom: „Evo, sad ćemo mi stalno kukati da nam je teško“, nego smo rekli: „Idemo se suočiti sa ovom situacijom i pronaći rješenje.“ I to smo učinili u direktnim odnosima Zagreba i Ljubljane.

Vidim da odnosi postoje, dijalog postoji između Zagreba i Podgorice. Ja smatram da je to način na koji se treba i te kako ići dalje.

Što se tiče članstva u Evropskoj uniji, ja bih rekao samo sljedeće: ukoliko Crna Gora ima snage, a ja mislim da je mora imati, da odbije ove koncepte kao što je Srpski svet, da se jednostavno odupre takvim konceptima, da bude zaista u svakom pogledu suverena, nezavisna i proevropski orijentisana, ona će na tom evropskom putu uspjeti i moći će dobiti punopravno članstvo. To je, po mom mišljenju, ključni trenutak koji definiše buduće korake i dinamiku približavanja Crne Gore Evropskoj uniji.