Zahtjev za izuzeće uslijedio je nakon odluke vijeća Višeg suda da optužnicu SDT-a vrati na ispravku, uz ocjenu da u postojećem obliku ne sadrži dovoljno konkretizovane činjenice koje bi omogućile njeno potvrđivanje.

JOVANOVIĆ: ZAHTJEV TUŽILAŠTVA DOŽIVLJAVAM KAO TAKTIKU

Advokat odbrane Stefan Jovanović kazao je za portal Standard da zahtjev SDT-a za izuzeće vijeća Višeg suda smatra legitimnim pravom tužilaštva, ali da ga lično doživljava kao taktiku i strategiju usljed činjenice da, kako tvrdi, optužni akt nema budućnost.

„Oni su tražili njihovo izuzeće, što je neuobičajeno. Recimo, da je odbrana tražila izuzeće vijeća, to bi se tumačilo kao opstrukcija postupka“, kazao je Jovanović.

On je istakao da tužilaštvo ima pravo da traži izuzeće i da razumije zbog čega su se odlučili na takav potez.

„Tužilaštvo ima pravo da traži izuzeće i ja negdje razumijem zašto su tražili. Po mom sudu, to je neka taktika kojoj su pribjegli zato što je izvjesno da ovaj optužni akt nema budućnost, odnosno da će se ovaj postupak obustaviti. Cijenim da su upravo iz tog razloga krenuli u tom smjeru“, naveo je Jovanović.

Prema njegovim riječima, odluku o zahtjevu donijeće predsjednica Apelacionog suda, nakon čega će biti poznato kako će se postupak dalje odvijati.

„Predsjednica Apelacionog suda treba da odluči o njihovom zahtjevu i da onda vidimo 10. avgusta šta ćemo dalje, ko će biti i hoće li biti isto ili neko drugo vijeće“, rekao je Jovanović.

Advokat je ponovio da je zahtjev tužilaštva zakonski legitiman, ali da on smatra da se radi o potezu koji je uslijedio zbog situacije u kojoj se nalazi optužni akt.

„Opet kažem, kao jedan od branilaca, tužilaštvo ima pravo na takav zahtjev. To je potpuno legitimno sa njihove strane, ali ja lično doživljavam takav zahtjev kao jednu taktiku, odnosno strategiju na koju su oni prinuđeni usljed činjenice da je jasno da ovaj optužni akt ne treba da bude potvrđen“, kazao je Jovanović.

On je dodao da za takav stav, kako navodi, uporište nalazi u ranijoj odluci vijeća Višeg suda.

„Pravo za takav stav mi daje ukidno rješenje ovog vijeća koje je ukazalo da optužnica trpi nedostatke koji jednostavno ne mogu biti ispravljeni“, zaključio je Jovanović.

SDT DOVELO U PITANJE POSTUPANJE VIJEĆA

Sagovornici portala Standard, koji su prisustvovali ročištu, navode da je tokom sjednice došlo do rasprave između tužilaštva i sudskog vijeća kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kojem su bili i sudije Boris Savić i Vesna Kovačević.

Tužioci su iznijeli primjedbe na račun odluke vijeća, ukazujući na navodnu pristrasnost.

Umjesto razmatranja ispravljenog optužnog akta tužilac Jovan Vukotić tražio je izuzeće Radovića, Savića i Kovačević jer je “izrazio sumnju u njihovu nepristrasnost objašnjavajući da je “nesporno da su članovi istog ovog vijeća potvrđivali slične optužnice i nijesu imali dileme koje imaju sada”.

Dodao je da postoji sumnja u objektivnost vijeća.

Sutkinja Vesna Kovačević, kako je preneseno tokom rasprave, kazala je da zna kako radi svoj posao i da nema potrebu nikome da se pravda.

Prema saznanjima Standarda, tužioci su imali namjeru da kontrola optužnice bude odložena za septembar, međutim taj predlog nije prihvaćen. Ročište je pomjereno za 10. avgust, odnosno za deset dana, kada bi trebalo da bude odlučeno o daljem postupanju sa optužnicom.

Podsjećamo, vijeće Višeg suda u Podgorici vratilo je optužnicu SDT-u na ispravku, ocjenjujući da pojedini ključni djelovi nijesu dovoljno precizno obrazloženi.

SVI DETALJI: Šta je Višem sudu bilo sporno u optužnici SDT-a kojom su targetirani mediji

Sud je posebno problematizovao navode tužilaštva o navodnom uticaju Aleksandra Mijajlovića na uređivačku politiku više crnogorskih medija, navodeći da samo navođenje medija i tvrdnja da je postojao uticaj nijesu dovoljni bez konkretnog opisa načina djelovanja, vremena izvršenja radnji, uloga okrivljenih i aktivnosti kojima je taj uticaj navodno ostvaren.

Spornim je ocijenjen i dio optužnice koji se odnosi na stvaranje kriminalne organizacije. Viši sud je naveo da SDT nije dovoljno opisao konkretne organizatorske radnje, odnosno na koji način su navodni članovi vrbovani, kakve su im uloge određivane i kako je organizacija funkcionisala u praksi.

Sud je ukazao i na probleme u dijelu optužbe za zloupotrebu službenog položaja, navodeći da pribavljanje policijskih i drugih službenih podataka samo po sebi ne predstavlja automatski korist u smislu krivičnog djela, ukoliko se ne objasni zbog čega upravo takvi podaci predstavljaju korist koju zakon prepoznaje. Više sudsko vijeće ocijenilo je da optužnica u sadašnjem obliku ima ozbiljne činjenične i pravne nedostatke, zbog čega je, primjenom odredbi Zakonika o krivičnom postupku, vraćena SDT-u radi otklanjanja uočenih nepravilnosti.