Otvoreno pismo Damjanovića prenosimo u cjelosti:

,,Poštovani gospodine Spajiću,

Podržavam cilj da građani imaju veće plate i dostojanstveniji život. Međutim, iskustvo sa programima „Evropa sad 1″ i „Evropa sad 2″ pokazuje koliko je važno razlikovati rast iznosa na platnoj listi od stvarnog rasta kupovne moći.

Pažljivo sam pratio najavu „Euro modela” i Vaše gostovanje na RTCG, tokom kojeg ste ga predstavili javnosti.

Nakon tog nastupa ostala su mi brojna pitanja o načinu finansiranja programa i njegovim posljedicama po životni standard građana. Vjerujem da slične nedoumice imaju i mnogi drugi građani, zbog čega Vam upućujem ovo javno pismo i tražim konkretne odgovore na sledeća pitanja.

1. Koliko će „Euro model” koštati i iz kojih izvora će se finansirati?

Za svaku najavljenu mjeru objavite procijenjeni godišnji trošak u 2027. i 2028. godini, očekivane prihode za njeno finansiranje i ukupan neto efekat programa na budžet. Ako se povećanje neto zarada dijelom postiže smanjenjem poreza ili doprinosa, koliko će zbog toga biti manji javni prihodi i kako ćete nadoknaditi taj iznos? Očekivani rast potrošnje, zaposlenosti i naplate poreza prikažite kroz konkretne brojke i pretpostavke.

2. Koliko će građanima stvarno porasti kupovna moć?

Objavite procjenu rasta cijena hrane, električne energije, goriva, usluga i stanovanja, kao i očekivani rast zarada nakon uračunavanja inflacije. Građanima pokažite koliko će prosječno domaćinstvo moći više da kupi, umjesto da govorite samo o nominalnom iznosu plate.

3. Koliki dio povećane potrošnje će ostati u Crnoj Gori?

Crna Gora uvozi značajan dio robe koju građani kupuju. Koliki će dio dodatne potrošnje, prema procjeni Vlade, ostati u domaćoj ekonomiji, a koliki će se preliti na uvoz? Kakav uticaj očekujete na trgovinski deficit?

4. Kako će se „Euro model” odraziti na privatni sektor?

Na osnovu kojih podataka očekujete da će poslodavci, naročito mala preduzeća, moći dugoročno da finansiraju najavljeni rast zarada? Pozivam Vas da objavite procjenu troškova i efekata programa na turizam, trgovinu i proizvodnju, kao i procjenu rizika od povećanja cijena, smanjenja zaposlenosti i širenja sive ekonomije.

5. Kako će se finansirati penzije, zdravstvo i druge javne usluge?

Ako se mijenjaju doprinosi, objavite kako će te promjene uticati na finansiranje penzionog sistema, zdravstva i drugih javnih potreba. Pokažite i kako će država izmirivati te obaveze ako privredni rast ili naplata prihoda budu manji od očekivanih.

6. Zašto su se promijenile projekcije deficita za 2027. godinu?

Vlada je u Programu ekonomskih reformi 2026–2028. za 2027. godinu projektovala deficit od 2,7 odsto BDP-a, odnosno 244,8 miliona eura. Predstavljajući „Euro model”, najavili ste deficit od oko četiri do pet odsto BDP-a za istu godinu, a njegovo smanjenje na oko tri odsto u 2028. Šta je promijenilo raniju projekciju?

Objavite novu fiskalnu projekciju i prikažite, u eurima i procentnim poenima BDP-a, koliko svaka mjera doprinosi promjeni deficita. Na kojim konkretnim prihodima ili uštedama zasnivate najavljeno smanjenje u 2028? Koliki će, prema novoj projekciji, biti bruto javni dug na kraju 2027. i 2028. godine, u eurima i kao procenat BDP-a?

7. Na čemu zasnivate poređenje sa zaradama u drugim evropskim državama?

Poređenje sa Grčkom, Rumunijom, Mađarskom i Bugarskom nijesu dovoljno ubjedljivi argumenti iz razloga što recimo za 1.400€ u Bukureštu ili Sofiji možete da kupite vrijednost robe i usluga koja u Cirihu i Parizu iznosi i do 4.000€.

Nominalne plate imaju različitu vrijednost u zemljama sa različitim cijenama i troškovima života. Kada najavljujete prosječnu neto zaradu veću od 1.400 eura, pokažite koliko će ona vrijedjeti u Crnoj Gori i kakva su poređenja po kupovnoj moći i produktivnosti. Jasno razdvojite najavljenu prosječnu zaradu od minimalnih zarada za pojedina radna mjesta.

Takođe, navedite postoji li evropska zemlja koja je primijenila uporediv model i kakvi su bili njegovi rezultati?

8. Šta će Vlada uraditi ako se očekivanja ne ostvare?

Objavite osnovni, povoljniji i nepovoljniji scenario sprovođenja programa. Šta ćete uraditi ako poreski prihodi budu manji, inflacija veća ili zaposlenost niža od projektovane? Hoće li Vlada tada povećavati poreze, smanjivati druge rashode ili se dodatno zaduživati? Građani zaslužuju odgovor prije početka primjene programa.

9. Kako će se „Euro model” odraziti na penzionere?

Objavite koliko će pojedine grupe penzionera dobiti, kada će povećanje početi i koliko će ono vrijedjeti nakon očekivanog rasta cijena. Objasnite iz kojih će se prihoda povećanja trajno finansirati. Povećanje penzije na papiru neće poboljšati životni standard ako penzioner za nju može da kupi manje nego danas.

10. Šta će „Euro model” značiti za korisnike socijalnih davanja i dječjeg dodatka?

Dok najavljujete rast zarada, objasnite šta planirate za porodice koje žive od socijalnih davanja i za djecu koja primaju dječji dodatak. Hoće li ta primanja rasti ako porastu cijene hrane, stanovanja, struje i školskih potrepština? Ako hoće, koliko i iz kojih sredstava? Djeca i porodice sa najmanjim primanjima moraju biti obuhvaćeni procjenom efekata programa.

Gospodine Spajiću, veća plata na papiru nije mjerilo uspjeha ako je pojedu cijene, ako privreda ne može da je isplaćuje ili ako njen račun stigne građanima kroz nove poreze i zaduženja. Zato prije primjene „Euro modela” objavite precizne proračune. Građanima ne dugujete samo obećanje o većoj plati, već istinu o cijeni tog obećanja.

Na kraju nadam se da kao japanski student znate da rast plata koji svi želimo, prije svega se zasniva na produktivnosti da bi bio dugoročno održiv, i ne znači i rast životnog standarda građanina kao postulat”.