Kroz izmjene članova 68 i 69 mijenja se sadašnji pravni okvir koji je privatnim kompanijama omogućava da uz vodnu saglasnost i koncesioni ugovor vade materijal iz korita. Prema novom rješenju, ubuduće će riječne nanose moći da eksploatiše isključivo privredno društvo čiji je osnivač Vlada sa udjelom od 100 odsto.

,,Eksploataciju riječnih nanosa može da vrši privredno društvo čiji je osnivač Vlada sa udjelol od 100 odsto u skladu sa ovim zakonom”, propisano je članom 69.

Istim članom predviđena je stroga obaveza tog društva da vodi urednu evidenciju o vrsti i količini izvađenog riječnog nanosa, te da te podatke redovno dostavlja nadležnom organu uprave, odnosno lokalnoj upravi, piše Pobjeda.

Moratorijum uveden 2017. godine

Podsjetimo, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja još je u aprilu 2017. godine zabranilo eksploataciju šljunka i pijeska iz riječnih korita i donijelo odluku da ne pokreće procedure za dodjelu koncesija sve dok se ne stvore neophodne pretpostavke za uvođenje reda u ovoj oblasti. Iz resornog ministarstva su tada podsjetili da su ugovori o eksploataciji na 25 lokacija u koritima Morače, Lima, Tare, Ibra, Grnčara i Gračanice istekli još 2016. godine.

Odluka o moratorijumu, kako je objašnjeno, bila je rezultat činjenice da je istekla važnost projekata regulacije tih vodotoka, koji predstavljaju zakonski uslov za dodjelu koncesija.

,,Odluka je i rezultat činjenice da je ukupni prihod od koncesionih naknada bio svega 25.000 eura. To je bila posljedica potrebe da regulacioni planovi i koncesioni akti obezbijede eksploataciju u svrhu regulacije vodotoka i garantuju obezbjeđenje javnog interesa, kao i revitalizacije stanja životne sredine u riječnim koritima, zaštite i očuvanja biodiverziteta, posebno ribljih staništa, ribljeg fonda i kvaliteta voda”, navedeno je iz Ministarstva.

Dodali su i da je detaljnom analizom utvrđeno da obustava eksploatacije ne može izazvati poremećaje na tržištu ili nestašicu građevinskog materijala, s obzirom na to da postoji stabilna ponuda kvalitetnog materijala iz kamenoloma. Saglasnost za eksploataciju od tada se mogla izdavati isključivo za interventne radove, poput uklanjanja uskih grla u koritima rijeka, čije bi odlaganje moglo prouzrokovati štetne posljedice.

Evropska direktiva o vodama

U obrazloženju novih izmjena i dopuna Zakona o vodama navodi se da je taj korak bio neophodan i radi potpunog usklađivanja sa Okvirnom direktivom o vodama Evropske unije.

Izmjenama se propisuje obavezna izrada strateške procjene uticaja na životnu sredinu za Strategiju i planove upravljanja vodama na vodnom području, ali i za planove upravljanja rizicima od poplava. Takođe, precizirano je da stručnu pripremu tih planova vrši nadležni organ uprave, dok se kroz dopune zakona definiše i rok od tri godine u kojem nove ili revidovane mjere iz ažuriranog programa moraju stupiti na snagu.

Kao sugestija za dalje unapređenje novog rješenja, preporučeno je da se u završnoj fazi primjene zakona obezbijedi dodatni mehanizam javne dostupnosti podataka o količinama izvađenog materijala i ekološkom uticaju. Time bi se, uz stopostotnu državnu kontrolu, garantovala i potpuna transparentnost prema građanima i nevladinom sektoru.

O Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o vodama poslanici će se izjasniti 24. avgusta, za kada je zakazana sjednica Skupštine Crne Gore.