Predsjednik notarske komore Branislav Vukićević, kazao je da je u rijetkost u Crnoj Gori da se prave predbračni ugovori.
“Predbračni ugovori još nisu zaživjeli u Crnoj Gori, rijetkost su. Najčešće su to stranci, ljudi koji stupaju u brak, a iz inostranstva su traže bračni ugovor”, rekao je Vukićević.
On je napomenuo da nema pravila da li je muškarac ili žena, bračni ugovor traži onaj koji ima imovinu.
“Oni koji imaju novac, imovinu on traži predbračni ugovor, da se ograde ukoliko dođe do razvoda“, rekao je predsjednik advokatske komore.
Prema njegovim riječima, oni koji sklope brak uz predbračni ugovor sve što kupe, dijele.
Advokatica Jovana Pavlović kaže da su predbračni ugovori rijetkost, te da to crnogorce baš i ne interesuje.
“Najčešće se odlučuju imućniji ljudi. Bračni drugovi tokom trajanja braka ili prije sklapanja mogu da zaključe taj bračni ugovor i da definišu to pitanje postojeće ili buduće imovine, obavezujuća je pisana forma. Mora biti zaključen i ovjerena od strane notara. Notar je dužan da prije potpisivanja pročita bračnim drugovima taj ugovora, kao i da iz upozori na činjenicu da za zaključenje tog ugovora isključuje sve režime zajedničke imovine. Ako je predmet ugovora neka nekretnina obavezujuće je da se upiše u katastar. Ako je neki od bračnih drugova lišen poslovne sposobnosti taj bračni ugovor u njegovo ime može da zaključi staratelj, uz prethodno pribavljenu saglasnost organa starateljstva i bračni drugovi ako žele da zaključe brak na primjer neka žena iz Crne Gore, muž joj iz Njemačke, oni ne smiju da uživaju pravo neke druge države, nego mora ugovoriti pravo Crne Gore”, objasnila je advokatica Pavlović.
Prema riječima psihološkinje Radmile Stupar – Đurišić želja za potpisivanjem predbračnog ugovora u najvećem broju slučajeva izlazi iz potrebe očuvanja bezbijednosti imetka ili potrebe zaštite dogovorenih načela životnog funkcionisanja u okviru bračne zajednice.
” U slučaju prestanka bračne zajednice parovi koji imaju predbračni ugovor koji reguliše pitanja podjele imovne, dogovor o staranju nad djecom, dogovor o finansiranju i slicno kroz sudski epilog razvoda braka prolaze brzo i lako. Savremen čovjek sve više vrijeme vrjednuje veoma visoko i sve više nije voljan da u slučaju prestanka ljubavi, podrške i razumijevanja provodi vrijeme u sudu dokazujući nešto što je moglo da se dogovori i prije stupanja u bračnu zajednicu”, kazala je Stupar – Đurišić..
Ona smatra da je potpisivanje predbračnog ugovora proisteklo iz jednog uvida u najčešće funkcionisanje partnerskog odnosa kada ljubav prestane i kada dođe do nepremostivih razlika.
“Predbračni ugovor najčešće sadrži podjelu imovine i bavi se ekonomskim pitanjima ali polako i briga o djeci i staranje nad njima kao i pravo na nošenje prezimena i nekih drugih obilježija porodice postaje nešto čime se bavi budući bračni par. Nekada je razvod bio tretiran običajima. Socijalna sredina je imala misljenja i stavove po koja se postupalo. Kako je došlo novo vrijeme, gdje zakon reguliše, sve sfere ljudskog funkcionisanja prirodno se javila potreba čovjeka da koristeći zakonska rješenja štiti ono sto smatra svojim i potpuno je prirodno da u sadašnjem vremenu koje obiluje prevarama i zloupotrebama ljudi pokušaju da korišćenjem zakonskih procedura pokušaju da se zaštite od moguće zluopotrebe njihove ljubavi, zaljubljenosti i vjere da su nasli cjeloživotnog partnera”, objasnila je psihološkinja.
Interesi
Ipak psihološkinja bi voljela da vjeruje da u Crnoj Gori stupanjem u brak ne pravimo poslovni angažman, već da se slavi ljubav, pa i da se osigura lijepo mjesto za rast potomaka. Ona je takođe napomenula da smo ugovorene brakove, koji su sklapani iz interesa imali u našoj prošlosti.
“Povećanjem broja predbračnih ugovora mislim da dokazujemo da se vraćamo korak unazad ili da ustvari potvrđujemo da nismo nigdje ni otišli. Onda je brak bio interes i ostao interes. Ranije je bio regulisan običajnim pravom, a sada u savremenom dobu regulisan je nekim drugim zakonima i predbračni ugovor je realna potreba svakog para koji sebe smatra odgovornom osobom. Ne dopada mi se ako je ovako. Ali kada vidim na sudu u kakvom svjetlu predstavljaju sebe i onoga sa kim su takoreći juče stvarali i imanje i potomstvo samo da bi ostavrili neki interes onda mi bude žao što ih neko nije savjetaovo da prije matičara odu kod advokata i oko nekih stvari se dogovore prije nego ljutnja preraste u bijes i zaslijepi. A da li imate šta da izgubite i mišljenje da nemate, ne znam možda i u tome ima razloga zašto nema mnogo predbračnih ugovora”, objasnila je Stupar – Đurišić.
Ona je istakla da bi joj najdraže bilo da vjeruje da se brakovi sklapaju iz ljubavi, te da se kao kod savremenih ljudi kada ljubav prestane na civilizovan način oko svega supružnici dogovore.
“Ovdje mislim na djecu jer njih smatram materijom od neprocjenjivog značaja i vrijednosti. Kada stupate u brak matičar Vas savjetuje ne dozvolite da zakon uređuje Vaš brak, uredite ga sami vođeni ljubavlju i razumijevanjem. Ja želim da vjerujem da je nemanje predbračnih ugovora upravo potvrda da brak i odnose u našoj Crnoj Gori uređujemo ljubavlju, a da samo ponekad neki ljudi zaborave koju ona ima snagu i prepuste se da ih vode mračne strane njihove povrijeđene ličnosti”, dodala je psihološkinja.
U odsustvu postojanja predbračnog ugovora, situacije koje su naročito problematične su:
- Jedan ili oba partnera su započeli veoma profitabilne profesije i ostvaruju visoke prihode (npr. sportisti);
- Jedan ili oba partnera imaju sopstvene firme ili uspješno posluju na drugi način;
- Jedan ili oba partnera imaju posebnu imovinu (kapital) od koje ostvaruju prihode, a to uključuje i njihov rad ili vrijeme;
- Partneri miješaju sopstvenu posebnu imovinu sa zajedničkom imovinom supružnika (na primjer, jedan supružnik proda stan koji je naslijedio i taj novac uloži u učešće za kredit, koji onda načelno otplaćuje drugi supružnik od svoje zarade);
- Partneri imaju dogovor da jedan od njih ne radi, jer drugi ostvaruje nesrazmerno visoke prihode.
- U svim drugim situacijama gdje je nesrazmjerna visina primanja jednog i drugog supružnika ili postoji potencijal za postojanje takve nesrazmjere u budućnosti.
PRIMJER PREDBRAČNOG UGOVORA
BRAČNI / PREDBRAČNI UGOVOR
Koji zaključuju dana __. __. ____. godine ugovorne strane :
_____ iz __, ul. __ broj __ JMBG __ l.k. ___ MUP __ (u daljem tekstu “suprug”/”budući suprug”)
_____ iz __, ul. __ broj __ JMBG __ l.k. ___ MUP __ (u daljem tekstu “supruga”/”buduća supruga”)
Član 1.
Ugovorne strane saglasno izjavljuju da su dana __ zaključili brak pred matičarom opštine __.
Ugovorne strane kao supružnici ovim Ugovorom regulišu svoje postojeće i buduće imovinske odnose.
Alternativa : Ugovorne strane saglasno izjavljuju da su dana nadležnom matičaru u opštini __ prijavili svoju namJeru da zaključe brak, da su podnijeli odgovarajući zahjtev i da je zaključenje braka zakazano za ___ godine.
Ugovorne strane kao budući supružnici (u daljem tekstu : supružnici) ovim Ugovorom regulišu svoje postojeće i buduće imovinske odnose.
Posebna imovina supružnika prije zaključenja braka
Član 2.
Suprug _____ ima u svojini, na dan zaključenja ovog Ugovora sljedeću nepokretnu i pokretnu imovinu:
LISTA NEPOKRETNE IMOVINE
Stan u __ ul. __ br. __ stan br. __ u površini od __ m2 upisan u listu nepokretnosti __ KO __
Porodična stambena zgrada u __ ul. __ br. __ u površini od __ m2 upisana u listu nepokretnosti __ KO __
Njiva u __ KO __ kat.parcela __ u površini od __ upisana u listu nepokretnosti __ KO __
Šuma u __ KO __ kat.parcela __ u površini od __ upisana u listu nepokretnosti __ KO __
LISTA POKRETNE IMOVINE
Putnički automobil marke _____ model _____ reg.br. ___
Teretno vozilo marke ___ model ___ reg.br. ___
Umjetnička slika slikara __, ime slike __ veličine __ x __ cm __
Supruga _____ ima u svojini, na dan zaključenja ovog Ugovora sljedeću nepokretnu i pokretnu imovinu:
LISTA NEPOKRETNE IMOVINE
Stan u __ ul. __ br. __ stan br. __ u površini od __ m2 upisan u listu nepokretnosti __ KO __
Porodična stambena zgrada u __ ul. __ br. __ u površini od __ m2 upisana u listu nepokretnosti __ KO __
Njiva u __ KO __ kat.parcela __ u površini od __ upisana u listu nepokretnosti __ KO __
Šuma u __ KO __ kat.parcela __ u površini od __ upisana u listu nepokretnosti __ KO ___
LISTA POKRETNE IMOVINE
Putnički automobil marke ___ model ___ reg.br. ___
Teretno vozilo marke ___ model ___ reg.br. ___
Umjetnička slika slikara __, ime slike __ veličine __ x __ cm
Svaki supružnik samostalno upravlja i raspolaže svojom posebnom imovinom i zadržava isključivo pravo svojine na toj imovini za vrijeme trajanja braka.
Član 3.
Imovina koju je supružnik stekao prije sklapanja braka predstavlja njegovu posebnu imovinu.
Imovina koju jedan od supružnika stekne u toku trajanja braka, nasleđem, poklonom ili drugim pravnim poslom kojim se pribavljaju isključivo prava, predstavlja njegovu posebnu imovinu.
Imovina koju je supružnik stekao u toku trajanja braka diobom zajedničke imovine odnosno nasleđem, poklonom ili drugim pravnim poslom kojim se pribavljaju isključivo prava predstavlja njegovu posebnu imovinu.
Ako je tokom trajanja zajedničkog života u braku došlo do neznatnog uvećanja vrijednosti posebne imovine jednog supružnika, drugi supružnik ima pravo na potraživanje u novcu srazmerno svom doprinosu.
Ako je tokom trajanja zajedničkog života u braku došlo do znatnog uvećanja vrijednosti posebne imovine jednog supružnika, drugi supružnik ima pravo na udio u toj imovini srazmerno svom doprinosu.
Član 4.
Supružnici su saglasni da međusobno koriste stvari koje čine nepokretnu i pokretnu imovinu navedenu u članu 2. ovog Ugovora u obimu koji je uobičajen za korišćenje te stvari.
U slučaju prestanka braka prestaje i međusobno pravo korišćenja pokretne i nepokretne imovine drugog supružnika.
Član 5.
Imovina koju su supružnici stekli radom ili korišćenjem prava intelektualne svojine u toku trajanja zajednice života u braku predstavlja njihovu zajedničku imovinu.
Na svu pokretnu i nepokretnu imovinu koju supružnici steknu u toku trajanja bračne zajednice različitim načinima sticanja ili radom (ostvareni prihodi, kupovina, vođenje poslova domaćinstva, staranje o djeci, staranje o imovini, igre na sreću kao i druge okolnosti od značaja za održavanje ili uvećanje vrijednosti zajedničke imovine) primjenjivaće se pravilo da svaki od supružnika ima pravo na 50% imovine uključujući i imovinu stečenu igrom na sreću osim ako supružnik koji je ostvario dobitak u igri na sreću ne dokaže da je u tu igru uložio posebnu imovinu.
Član 6.
Zajedničkom imovinom supružnici upravljaju i raspolažu zajednički i sporazumno s tim što se smatra da poslove redovnog upravljanja supružnik uvijek preduzima uz saglasnost drugog supružnika.
Supružnik ne može raspolagati svojim udjelom u zajedničkoj imovini niti ga može opteretiti pravnim poslom među živima.
Član 7.
Ako je poslije prestanka zajedničkog života u braku došlo do uvećanja vrijednosti zajedničke imovine, svaki supružnik ima pravo na potraživanje u novcu odnosno pravo na udio u uvećanoj vrijednosti srazmerno svom doprinosu.
Član 8.
Smatra se da su supružnici izvršili diobu zajedničke imovine ako su u javni registar prava na nepokretnostima upisana oba supružnika kao suvlasnici na opredijeljenim udjelima.
Smatra se da je upis izvršen na ime oba supružnika i kada je izvršen na ime samo jednog od njih, osim ako nakon upisa nije zaključen pismeni sporazum supružnika o diobi zajedničke imovine odnosno bračni ugovor, ili je o pravima supružnika na nepokretnosti odlučivao sud.
Dioba zajedničke imovine
Član 9.
Diobom zajedničke imovine se smatra se utvrđivanje suvlasničkog odnosno supoverilačkog udjela svakog supružnika u zajedničkoj imovini.
Dioba zajedničke imovine može se vršiti za vrijeme trajanja braka i poslije njegovog prestanka.
Član 10.
Supružnici mogu zaključiti sporazum o diobi zajedničke imovine (sporazumna dioba).
Ako supružnici ne mogu da se sporazumiju o diobi zajedničke imovine, diobu zajedničke imovine vrši sud putem sudske diobe.
Pretpostavlja se da su udjeli supružnika u zajedničkoj imovini jednaki.
Veći udio jednog supružnika u sticanju zajedničke imovine zavisi od njegovih ostvarenih prihoda, vođenja poslova u domaćinstvu, staranja o djeci, staranja o imovini te drugih okolnosti od značaja za održavanje ili uvećanje vrijednosti zajedničke imovine.
Veći udio u sticanju zajedničke imovine utvrđuje se u istoj srazmjeri za sva prava i obaveze u trenutku prestanka zajednice života u braku.
Veći udio jednog supružnika u sticanju pojedinog prava iz zajedničke imovine može se utvrditi samo ako je to pravo ekonomski samostalno u odnosu na ostala prava iz zajedničke imovine, a supružnik je u sticanju tog prava učestvovao i prihodima od svoje posebne imovine.
Član 11.
Pravo na diobu zajedničke imovine imaju supružnici, nasljednici umrlog supružnika i povjerioci onog supružnika iz čije se posebne imovine nisu mogla namiriti njihova potraživanja.
Član 12.
Stvari za ličnu upotrebu jednog supružnika pripadaju mu u isključivu svojinu bez uračunavanja u njegov udio ako njihova vrijednost nije nesrazmjerno velika u odnosu na vrijednost zajedničke imovine i vrijednost stvari za ličnu upotrebu drugog supružnika.
Ako je vrijednost stvari iz stava 1. ovog člana nesrazmjerno velika, one pripadaju u isključivu svojinu supružniku sa uračunavanjem u njegov udio.
Član 13.
Stvari namijenjene djetetu pripadaju u isključivu svojinu supružniku koji vrši roditeljsko pravo bez uračunavanja u njegov udio.
Ako roditelji vrše roditeljsko pravo zajednički, nad stvarima namijenjenim djetetu imaju pravo zajedničke svojine.
Član 14.
Stvari za vršenje zanata ili zanimanja jednog supružnika pripadaju mu u isključivu svojinu sa uračunavanjem u njegov udio.
Član 15.
Predmeti domaćinstva na kojima jedan supružnik nakon prestanka zajednice života u braku ima državinu u trajanju od najmanje tri godine pripadaju mu u isključivu svojinu sa uračunavanjem u njegov udio.
Član 16.
Za sopstvene obaveze preuzete prije ili nakon sklapanja braka odgovara supružnik koji ih je preuzeo svojom posebnom imovinom, kao i svojim udjelom u zajedničkoj imovini.
Član 17.
Za obaveze preuzete radi podmirenja potreba zajedničkog života u braku, kao i za obaveze koje po zakonu terete oba supružnika, odgovaraju supružnici solidarno svojom zajedničkom i posebnom imovinom.
Supružnik koji je iz svoje posebne imovine podmirio zajedničku obavezu ima pravo na naknadu od drugog supružnika srazmjerno njegovom udjelu u zajedničkoj imovini.
Član 18.
Ovaj Ugovor se zaključuje na osnovu člana _ i člana _. Porodičnog zakona Crne Gore.
Ugovorne strane saglasno izjavljuju da su upoznate da se ovim Ugovorom isključuje zakonski režim zajedničke imovine i da ih je sudija na ovo upozorio.
Na sve što nije regulisano ovim Ugovorom primenjivaće se Porodični zakon, Zakon o obligacionim odnosima, Zakon o nasleđivanju i Zakon o osnovama svojinskopravnih odnosa.
Ovaj Ugovor stupa na snagu danom zaključenja braka u skladu sa propisima od kada ima punu pravnu snagu.
Alternativa za predbračni ugovor : Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisivanja u skladu sa propisima od kada ima punu pravnu snagu.
Član 19.
U slučaju spora nadležan je sud u __.
Ugovorne strane su poučene o važnosti ovog Ugovora i potvrđuju da im je ovaj Ugovor pročitan, da ga slobodnom voljom prihvataju i saglasno tome potpisuju.
Ugovor je sačinjen u __ (__) istovjetnih primjeraka od kojih svaka ugovorna strana zadržava po __ (__) primjerka a završen je zaključno sa ovom klauzulom.
Preporučeno
Piše: Kristina Perković
Video