U saopštenju podsjećaju da je u demokratskom društvu različito mišljenje ne samo dozvoljeno, već i poželjno. Zabrinjavajuće je kada vlast počne da izjednačava partiju sa institucijom i državom, jer to guši svaki prostor za kritički stav.
“Nijedna partija, pa ni Demokratska Crna Gora, ne smije biti iznad institucija niti prisvajati pravo da dijeli pravdu i određuje ko je „dostojan“ javnog učešća i na koji način”, ističe se u saopštenju.Kako nadalje navode, njihova koleginica Tea Gorjanc Prelević gotovo dvije decenije doprinosi izgradnji pravednijeg društva, bez kalkulacija i uz odvažno suprotstavljanje svakoj vlasti.
“Pripisivati njoj političku pristrasnost znači prikrivati nemoć i nedostatak argumenata onih koji je prizemno napadaju.
Posebno je nedopustivo da se jedna politička partija vlasti obračunava sa uglednom aktivistkinjom građanskog društva, i to anonimnim saopštenjima. Dok Tea Gorjanc Prelević sve svoje stavove potpisuje imenom i integritetom, Demokrate svoje napade skrivaju iza kolektivnog pečata, što najbolje govori o njihovoj “snazi””, navode predstavnici civilnog društva.
Ponavljaju da kao konstituent vlasti Demokrate imaju obavezu da pokažu više tolerancije i odgovornosti prema kritici.
“Nažalost, svjedočimo gotovo svakodnevnim njihovim obračunima sa svima koji se drznu da misle drugačije – od advokata do aktivista – dok se bezbjednosni sektor pokušava pretvoriti u poligon za političku promociju”, ukazuje se u saopštenju.
Napominju da advokat Veselin Radulović ima pravo da, u zakonskim okvirima, štiti pravo svojih klijenata, kao i da proaktivno pokuša, kroz postojeće zakonske mehanizme, uticati na ograničenja opasnog samovlašća u bezbjednosnom sektoru. Isto tako, kako dodaju, Akcija za ljudska prava (HRA) i Tea Gorjanc Prelević, kojima su ljudska prava decenijama u fokusu, mora imati slobodu da brani one za koje prepoznaje da su im prava ugrožena i da ne doživljavaju zbog toga prijetnje, pokušaje zastrašivanja i diskreditacije od partije koja vodi bezbjednosni sektor.
“Tamo gdje partija preuzima ulogu sudije, prestaje vladavina prava. Cenzura, presude bez suda i gušenje kritike otvaraju put autoritarnosti i podsjećaju na totalitarne modele. Demokrate bi javno trebalo da svima odgovore: da li je to vizija društva za koju se danas zalažu?
Naglašavamo da i druge partije vlasti snose odgovornost, jer njihovo ćutanje doprinosi veoma lošoj klimi za funkcionisanje civilnog društva.
Pozivamo sve društvene aktere, uključujući i Ombudsmana, da stanu u zaštitu slobode izražavanja, prava na odbranu i vladavine prava. U protivnom, svi postaju saučesnici urušavanja demokratskih temelja Crne Gore”, zaključuje se u saopštenje.
Saopštenje potpisuju:
dr Adnan Čirgić, Crnogorski PEN centar
Aida Perović, NVO PRIMA
Alek Barović, NVO Crnogorci Danilovgrad
Andro Martinović, Inicijativa za regionalnu saradnju Crne Gore (Igmanska inicijativa)
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Jovan Ulićević, Asocijacija SPEKTRA
Kristina Mihailović, Udruženje Roditelji
Maja Raičević, Centar za ženska prava (CžP)
Marina Vujačić, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)
dr Maja Kostić Mandić, Udruženje pravnika Crne Gore
dr Milan Marković, Crnogorsko filološko društvo
Milena Popović Samadžić, NVO Ipso Facto
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Miloš Vuković, Fidelity Consulting
Miodrag Vujović, Organizacija KOD
dr Nikoleta Tomović, Sociološki centar Crne Gore (SOCEN)
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG)
Slavica Striković, Ženska akcija
Vladimir Nikaljević, STEGA
Zenepa Lika, Društvo Dr Martin Schneider-Jacoby Assoc (MSJA)
Dr Zlatko Vujović, Centar za monitoring i istraživanja (CeMI)
Danijel Kalezić, građanski aktivista
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Dušan Pajević, građanski aktivista
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Milena Bešić, građanska aktivistkinja
Paula Petričević, građanska aktivistkinja
Preporučeno
Tamara Milaš, građanska aktivistkinja