Video
Kako navode, posebno zabrinjava činjenica da se na novoj listi ne nalaze ptice, odnosno da je izostavljena čitava jedna velika biodiverzitetska grupa koja obuhvata više stotina vrsta, za čiju zaštitu postoje jasne međunarodne i evropske obaveze Crne Gore, uključujući one koje proizlaze iz evropske legislative u oblasti zaštite ptica.
“Ovakav propust teško je nazvati običnom greškom. Od institucije čija je osnovna nadležnost zaštita prirode očekuje se upravo suprotno, da prilikom donošenja podzakonskih akata obezbijedi potpunu i stručnu zaštitu vrsta, kao i međusobnu usklađenost propisa koje sama donosi ili na koje daje saglasnost”, piše u saopštenju.
Dodaju da, posebno je problematično to što se nova lista zaštićenih vrsta nalazi u direktnoj pravnoj koliziji sa drugim podzakonskim aktom – pravilnikom o lovnim sezonama, na koji je isto Ministarstvo ekologije prethodno dalo saglasnost.
“Na taj način imamo situaciju u kojoj jedan podzakonski akt određenu vrstu tretira kao lovnu, dok je drugi akt istog državnog sistema tretira kao zaštićenu vrstu. To nije samo pitanje zaštite prirode. To je pitanje pravne sigurnosti i primjene prava”, stoji u saopštenju.
U praksi se, kako dodaju, postavlja potpuno legitimno pitanje: šta u takvoj situaciji treba da primijene inspekcija, policija, tužilaštvo i drugi nadležni organi? Kako postupati prema licu koje je odstrijelilo vrstu koja je prema jednom propisu lovna, a prema drugom zaštićena? Država ne smije dovesti svoje institucije i građane u situaciju u kojoj dva važeća podzakonska akta proizvode međusobno suprotne pravne posljedice.
“Umjesto da se otvori prostor za stručnu raspravu i preispitivanje odluka, ponovo smo dobili propis koji proizvodi nove pravne probleme. Zaštita prirode ne smije biti predmet improvizacije, niti se propisi koji direktno utiču na stanje biodiverziteta mogu donositi bez uključivanja relevantne stručne javnosti”, naznačeno je u saopštenju.
Kako poručuju, s obzirom na ozbiljnost nastale situacije, CZIP je već pripremio naredne korake.
“U saradnji sa poslanicima Skupštine Crne Gore biće pokrenuta inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti oba podzakonska akta, sa ciljem da se utvrdi njihova međusobna usklađenost i zakonitost njihovog donošenja”, ističe se u saopštenju.
Dodaju da, cilj ove inicijative nije da se osporava potreba za zaštitom vrsta niti napredak koji nova lista u pojedinim segmentima predstavlja, već da se oba propisa stave u funkciju jedinstvenog, jasnog i zakonitog sistema zaštite prirode i lovstva, bez međusobno suprotstavljenih odredbi.
“Očekujemo da se otvori ozbiljan i civilizovan stručni dijalog između nadležnih ministarstava, poslanika, naučne i stručne javnosti, nevladinih organizacija i drugih relevantnih aktera jer Crna Gora ne može istovremeno imati jednu vrstu koja je po jednom propisu lovna, a po drugom zaštićena. Takav sistem nije zaštita prirode. To je pravna nesigurnost”, naglašava se u saopštenju.
Na problem smo ukazivali prije donošenja liste
Kako navode, u nastojanju da povedemo civilizovani dijalog i smanjimo nastale tenzije, u prethodnom periodu inicirali smo sastanak sa predstavnicima Ministarstva ekologije, pozivajući ih da okupimo kolege iz Ministarstva poljoprivrede, Agencije za zaštitu životne sredine, Lovačkog saveza, Univerziteta Crne Gore, relevantne stručnjake, upravo sa ciljem da se kroz stručan i institucionalni dijalog pronađe rješenje za neusaglašenost propisa.
Dodaju da, na njihovu inicijativu, međutim, iz Kabineta ministra ekologije do danas nije stigao odgovor.
Preporučeno
“Umjesto dijaloga i usaglašavanja, donešena je lista bez ptica. I upravo se njenim donošenjem potvrdilo ono čega smo se pribojavali, da su dva podzakonska akta istog sistema ostala međusobno neusaglašena. I upravo zbog toga očekujemo od resornih ministarstava da preuzmu odgovornost, otvore dijalog i isprave nastalu koliziju, prije nego što posljedice ovakvog postupanja budu prebačene na inspektore, policiju, tužilaštvo, lovce i građane”, zaključuje se u saopštenju.
