Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović najavio je da će formirati tim koji će „u bliskoj saradnji“ s Upravom za statistiku analizirati lične podatke građana s popisa stanovništva, iako po Zakonu o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova ni Ministarstvo unutrašnjih poslova, ni ministar, ni bilo kakav njegov tim, niti bilo koje drugo pravno ili fizičko lice nema pravo pristupa individualnim podacima popisa, niti MONSTAT te podatke smije dati.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je objavilo je u petak, 19. oktobra, kasno uveče na društvenim mrežama ministrovu izjavu u kojoj je on najavio više protivzakonitih aktivnosti koji se tiču ličnih podataka građana datih popisivačima.

U izjavi od osam rečenica, objavljenoj između 22:57 i 23:03 na Facebooku, Instagramu i mreži X (bivši Twitter) navodi se da je ministar rekao, između ostalog:

• Da će formirati „specijalizovani tim čiji će zadatak biti da u bliskoj saradnji sa MONSTAT-om pristupi analizi podataka dobijenih sprovedenim popisom, a od važnosti su za birački spisak Crne Gore“;
• Da „dobijanje rezultata popisa nakon 13 godina predstavlja ključni trenutak za temeljnu reviziju biračkog spiska“;
• Da je cilj „da se pristupi analizi dobijenih podataka, sa fokusom na popisane punoljetne državljane Crne Gore“;
• Te da će „svaki pojedinačni podatak o biraču“ biti „temeljno analiziran, a onda i provjeren“.

Nije saopšteno, a minimum profesionalnih uzusa nalaže da uvijek mora biti objavljeno, u kojoj je prilici, kome i zašto sve ovo ministar ispričao. I kada? Vazda je kad se nešto objavljuje u nedoba pitanje je li đe gori? Javnost je ostala uskraćena za saznanje o čemu je ovdje riječ? Je li osam rečenica rezultat nekog sastanka, razgovora s nekim ili analize nekog dokumenta ili događaja ili je prosto ministar doživio iznenadno prosvjetljenje u petak pred ponoć, pa je požurio da to podijeli s građanima.

Ministar u objavi navodi da će njegov tim „djelovati u skladu sa svim zakonskom procedurama“, ali polovična objava sadrži nekoliko najava kršenja zakona najavljenim uvidom u inače tajne podatke popisa stanovništva i to lične, odnosno kako se navodi pojedinačne podatke građana date na popisu.

Prvo: Ni Ministarstvo unutrašnjih poslova ni ministar ni njegov ili bilo čiji „specijalizovani tim“ nema pravo da slovo jedno pogleda u materijalu popisa stanovništva.

Članovi 28 i 29 Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u tome su izričiti:

„Podaci prikupljeni u popisu koji se direktno ili indirektno mogu dovesti u vezu sa licem na koje se odnose, statistički su povjerljivi i predstavljaju službenu tajnu.“ (Čl. 28, st. 1)

Individualni podaci i upitnici za popis prikupljeni popisom koriste se isključivo u statističke svrhe i iskazuju se u zbirnom (agregiranom) obliku što se vidno označava na popisnim upitnicima i obrascima.

Individualne podatke i upitnike za popis, sa identifikatorom, Uprava za statistiku ne može ustupati drugim fizičkim i pravnim licima. (Čl. 29, st. 1 i 2).

Drugo: Ministar u ponoćnoj objavi najavljuje da će njegov „specijalizovani tim“ „pristupiti analizi dobijenih podataka, sa fokusom na popisane punoljetne državljane Crne Gore“, te kako će „svaki pojedinačni podatak o biraču biti temeljno analiziran, a onda i provjeren“.

Niti „specijalzovani tim“ može do podataka, a pogotovo ne do pojedinačnih, dakle ličnih podataka građana, niti ti podaci, sve da nekako do njih i dođu, mogu proizvesti bilo kakvu obavezu ili narušiti ili proširiti pravo građana.

Pošto ministar najavljuje da namjerava da podatke popisa koristi kao „osnov upisa u birački spisak“ valja znati da Zakon u članu 29, stav 3 izričito to zabranjuje: „Podaci i upitnici za popis prikupljeni popisom ne mogu se koristiti u svrhu utvrđivanja obaveza građana, niti kao dokaz za ostvarivanje prava građana.“ Budući da je biračko pravo – pravo građana, ovo ne treba dalje pojašnjavati.

Treće: Ministar se u objavi poziva na navodni „snažan doprinos“ MUP-a „da MONSTAT nakon sprovedenog popisa postupak obrade podataka sprovede na nikada transparentniji i pouzdaniji način u istoriji sprovođenja popisa u Crnoj Gori“ te stoga navodi, „pa znamo da će nastavak naše saradnje biti na dalju korist javnog interesa.“

Ministarstvo unutrašnjih poslova nije Upravi za statistiku „dalo snažan doprinos“ jer je ministar tako htio, pa se sada može time hvaliti, nego je Ministarstvo unutrašnjih poslova činilo u vezi s popisom ono što je bilo dužno da čini odnosno oni na šta je obavezano članovima 17 i 21 Zakona.

Četvrto: Ministar navodi u ovoj najavi saradnje „specijalizovanog tima“ s MONSTAT-om da je „zajednički rad institucija ključan za unapređenje izbornog sistema.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je po Zakonu bilo dužno da sarađuje s Upravom za statistiku u sprovođenju popisa, ali obrnuta obaveza ne postoji. Štoviše, i Uprava za statistiku i lica zaposlena ili angažovana na poslovima popisa Zakonom su obavezana na čuvanje popisnih podataka kao službene tajne.

Uprava za statistiku dužna je da preduzme mjere administrativne, tehničke ili organizacione prirode radi zaštite podataka prikupljenih popisom, od neovlašćenog pristupa tim podacima, njihovog otkrivanja ili zloupotrebe. (Čl. 29, st. 5)

„Popisivači, instruktori, državni instruktori, kontrolori i druga lica koja vrše poslove u vezi sa popisom dužni su da“ … „čuvaju kao službenu tajnu sve podatke o popisanim licima do kojih dođu tokom obavljanja poslova koji su im povjereni, zbog čega potpisuju izjavu o poštovanju principa povjerljivosti u skladu sa zakonom“. (Čl. 24)

Peto: Zakon o biračkom spisku propisuje način vođenja biračkog spiska:

„Birački spisak se formira na osnovu podataka iz registra prebivališta, registra crnogorskih državljana, i matičnih registara rođenih i umrlih, za raspisane izbore, odnosno glasanje.“ (Čl. 6, st. 1)

Zakon ne prepoznaje popis stanovništva ni Upravu za statistiku kao izvor podataka za birački spisak, već izričito navodi da se on formira iz registara. Konačno, podaci popisa stanovništva i domaćinstava nijesu registri već statistički podaci.

Dakle, sve nadležnosti u vezi sa biračkim spiskom su u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Ako birački spisak nije ispravan – nije teško utvrditi ko je za to odgovoran.

Uprava za statistiku niti je ovlašćena niti smije dostavljati ni Ministarstvu unutrašnjih poslova niti bilo kome drugom podatke popisa.

Zakon o biračkom spisu nalaže organima koji, u okviru svoje nadležnosti, vode službene evidencije o građanima da Ministarstvu unutrašnjih poslova dostave podatke koji utiču na tačnost i ažurnost vođenja biračkog spiska. Međutim, podaci popisa stanovništva nijesu službene evidencije o građanima, već podaci prikupljeni u svrhu statistike odnosno popisa kako je striktno navedeno u Zakonu o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova.