“Novinari dvije faktčekerske platforme su kroz istraživanje, koje je podržao CFI program za razvoj medija, analizirali najučestalije manipulativne narative o klimatskim promjenama u Crnoj Gori i Srbiji. Imajući u vidu da sa zemljama regiona dijelimo isto govorno područje, brojne dezinformacije o klimatskim promjenama su na taj način ostvarile i veću vidljivost, a samim tim i uticaj u kreiranju pogrešne percepcije kod određenog broja građana i građanki o ovoj temi”, kazala je izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović.

Kaže da su, uprkos postojanju naučnog konsenzusa o uzrocima klimatskih promjena, na pojedinim portalima, televizijskim emisijama, kao i na društvenim mrežama gotovo svakodnevno, mogli pročitati tvrdnje poput onih da je laž da su ljudi krivi za klimatske promjene, da je naš uticaj potpuno bezazlen i beznačajan, da postoje dokazi koji opovrgavaju naučna saznanja…

“Takođe, evidentno je i da su pojedini mediji i korisnici različitih društvenih mreža često plasirali dezinformacije o klimatskim promjenama koje su prevashodno imale za cilj da zaplaše javnost. Medijski tekstovi ove vrste gotovo uvijek su podrazumijevali i pompezne, zloslutne naslove, najčešće u obliku upozorenja, a uglavnom nijesu izostajali ni propratni vizuali prijetećeg karaktera”, istakla je ona.

Element zastrašivanja bio je prisutan, kaže, i u tekstovima koji sugerišu na postojanje posebno dizajniranog oružja uz pomoć kog se namjenski mijenjaju vremenski uslovi na određenoj teritoriji, a sve to na štetu naroda koji živi na tom području.

“Izazivači ovih vremenskih (ne)prilika često su u slučaju ovog narativa definisani kao “vladari svijeta”, a samo “oružje” nerijetko je precizirano kao “oružje Zapada”. U kontekstu manipulacije činjenicama o ugljen-dioksidu, nerijetko se kao izgovor upotrebljavala i informacija o naizgled „malom“ postotku CO2 u našoj atmosferi, uz sugestiju da su njegovi nivoi „isuviše niski“ da bi izazvali globalne klimatske promjene”, navodi Jovanović.

Dodatno, tvrdnje da su se prosječna temperatura, nivo mora ili leda i ranije mijenjali, te da su promjene koje se danas uočavaju znatno manje od onih u prošlosti, dio su narativa kojim se takođe pokušava relativizovati postojanje klimatskih promjena.

“Ovakvi narativi doprinose gubitku povjerenja u institucije koje su značajne za rješenje problema klimatskih promjena, pa je zbog toga od izuzetne važnosti suprotstaviti im se na adekvatan, naučno utemeljen način. Ono što je sigurno jeste to da dolazeće godine prijete novim klimatskim neizvjesnostima, koje će sa sobom neminovno donijeti i nove modifikovane dezinformacije, koje iz dana u dan izgledaju uvjerljivije, sofisticiranije i teže za prepoznati, ali njihovo suzbijanje i ograničavanje negativnog uticaja mora postati imperativ cijelog društva”, zaključila je Jovanović.