Panel je, u ime organizatora, otvorio Vladimir Nikaljević, naglašavajući da je misija STEGE da kroz otvoreni dijalog i razmjenu mišljenja doprinese stvaranju Crne Gore kao sekularne, građanske i evropske države.
“Prosperitet je moguć samo kada država i društvo istovremeno jačaju, održavajući ravnotežu. Ako jedna strana prevagne, društvo klizi u autoritarnost ili haos. Crna Gora mora pronaći svoj uski koridor – put ka stabilnosti, slobodi i demokratiji. To podrazumijeva široko građansko učešće kroz djelovanje pojedinaca, udruženja, lokalnih inicijativa i neformalnih pokreta koji će vršiti pritisak za reforme i odgovornost vlasti”, istakao je Nikaljević, dodajući da STEGA želi da podstakne građane da aktivno učestvuju u kreiranju javnih politika i vraćanju institucija u puni kapacitet.
Prvi panelista bio je general u penziji Špiro Niković, koji je govorio na temu “Crna Gora između antifašizma i radikalnog istorijskog revizionizma”. Niković je naglasio da se Crna Gora, pet godina nakon 30. avgusta 2020, nalazi “tamo gdje je bila prije stotinu godina, po svim pitanjima”.
Špiro Niković
“U tom stanju vjerovatno ćemo još mnogo godina voditi borbu koja je neprestana, ali je u skladu sa hiljadugodišnjom tradicijom našeg naroda, sa našom slobodom, državnošću i vječnošću”, poručio je Niković, podsjećajući na period iz 1919. godine, kada su, prema njegovim riječima “naši preci bili žrtve sistema koji je srpska vlada, kao dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, autonomno sprovodila u Crnoj Gori i nad Crnom Gorom”.
Govoreći o ideološkom karakteru fašizma kao radikalnog nacionalizma, Niković je istakao da takvi pokreti ističu moć diktatora. Povezujući tadašnje i sadašnje društveno-političke okolnosti, ukazao je na sličnosti događaja i ličnosti koje, kako kaže, “do tančina kopiraju ono čime teže diktatori u zemljama u kojima batinaju mlade generacije”.
Niković je upozorio na rastući uticaj radikalnih ideologija i naglasio potrebu očuvanja vrijednosti na kojima počiva crnogorski identitet.
Profesor dr Branislav Radulović govorio je na temu “Sistem antisistema i etnofederalizacija umjesto sistema vladavine prava”.
Branislav Radulović
“Treći put u svojoj istoriji Crna Gora živi kleronacionalističku kontrarevoluciju. Bilo da je ona 1918. izvedena na bajonetima, 1988. kroz AB revoluciju ili sada pod populističkim sloganom ‘Ne damo svetinje’, pokazala je dvije istorijske konstante”, naglasio je Radulović. Prva konstanta, kaže on, jeste da je Crna Gora uvijek na udaru velikosrpskog hegemonog imperijalnog projekta. Druga je, međutim, unutrašnja slabost – nedostatak demokratskog kapaciteta za tranziciju vlasti.
“Bez obzira na to da li govorimo o dinastiji Petrović, socijalističkoj vlasti ili ovoj posljednjoj strukturi, svi su bili zreli za pad. Međutim, vlast nikada nije smijenjena liberalno-demokratskim snagama, već ‘udarom zdesna’, a u sve tri situacije pobijedili su populizam, nacionalizam i velikosrpska državna hegemonija. Rezultat je uvijek bio isti – ekonomsko propadanje, unutrašnji građanski sukobi i gubljenje civilizacijskog iskoraka”, rekao je Radulović.
Podsjetio je da je devedesetih iz Bara krenuo pokret emancipacije i izrazio nadu da je i ova tribina “neki novi početak”.
Docentkinja dr Nikoleta Đukanović govorila je o ulozi vjerskih institucija i njihovom uticaju na proces evropeizacije Crne Gore. Prema njenim riječima, jačanje klerikalnih tendencija predstavlja ozbiljan izazov za modernizaciju zemlje i usporava njen evropski put. Đukanović je istakla i problem nedostatka slobodnog građanina.
Nikoleta Đukanović
“Često čujemo da je jedina promjena u posljednjih pet godina to što građani sada imaju slobodu da iskažu svoje mišljenje, da glasaju i mijenjaju vlast. Ima tu istine, mnogi su se ohrabrili da govore ono što misle. Međutim, postoje i situacije u kojima ljudi gube posao zbog izražavanja stava, ili kritike društvenih pojava. Sistem je godinama unazad stvarao poslušnike i podanike, a ne građane koji imaju priliku i mogućnost da mijenjaju stvari”, stav je Đukanović.
O odnosu Crne Gore i Evropske unije govorila je dr Jovana Marović, koja je na pitanje “Crna Gora bliže ili dalje EU?” odgovorila da ne može dati precizan odgovor.
Jovana Marović
“Danas nemamo dovoljno informacija o procesu EU integracija. Ranije smo na sjednicama Vlade imali uvodne djelove posvećene tim pitanjima, sada nagađamo i čekamo izvještaje o sprovođenju programa pristupanja. I Vlada i EU komuniciraju neiskreno. Ne znam da li smo bliže ili dalje, ali znam da ova Vlada nije najiskrenija kada je riječ o članstvu u Uniji”, kazala je Marović, naglašavajući da je nužno razgovarati o ovim temama, bez obzira na to što “nemamo mnogo čime da se pohvalimo”.
Na temu “Ekonomija u rukama populista” govorio je mr Miloš Vuković, ističući da Crna Gora danas živi u državi “u kojoj je populizam postao ekonomska strategija”. Umjesto reformi, kaže Vuković, građani dobijaju lažna obećanja.
“Sjetite se obećanja – ‘paf paf ašov na autoputu’, robne rezerve, 600 eura prosječna penzija, 700 eura minimalna plata, 20.000 stanova na Veljem Brdu, 500 miliona za Pljevlja, milijarda iz Japana… Obećanja se nižu i sve su radikalnija, a stvarnost je potpuno drugačija”, ukazuje Vuković.
On je istakao da se rast plata i penzija finansira iz duga, da su uvedeni novi nameti i povećan PDV, dok su budžeti za zdravstvo i MUP smanjeni.
“Ekonomska politika mora prestati da se vodi kratkoročnim populizmom. Bez strukturnih reformi i restrikcije svih vidova potrošnje nema stabilnog rasta”, zaključio je.
O položaju kulture govorili su mr Ivan Jovović i mr Alek Barlović, dok je o medijima govorio novinar Sabrija Vulić.
Jovović je u izlaganju “Kultura u vremenu nekulture” upozorio na otvorenu negaciju crnogorske kulture posljednjih godina, posebno kroz napade na crnogorski jezik i identitet.
mr Ivan Jovović
„Kada u kontinuitetu i agresivno negirate osnovne atribute postojanja jednoj naciji, a da za takva postupanja niko ne odgovara, kao što je slučaj sa ustavnom kategorijom – crnogorskim jezikom, onda je to svojevrsni pokušaj kulturocida koji je bio medijski i politički stimulisan uoči i tokom Popisa stanovništva 2023. godine, kada su pravljene projekcije o drastičnom padu nacionalnih Crnogoraca, što se, ipak, nije dogodilo. U takvim društveno-političkim okolnostima u kojima živimo, sasvim je postalo politički prihvatljivo novoj vlasti, nezavisno od personalnih rješenja, da najviše državne nagrade, poput Trinaestojulske, dodijele onima koji ne svojim djelom (koga inače nemaju), već odnosom prema Crnoj Gori i crnogorskom narodu, naročito tekovinama ’21. maja’ izražavaju iskonsku mržnju nazivajući državu u pežorativnom smislu Montenegro, a sebe samoproglašavaju nasljednicima neke Njegoševe Crne Gore, pri čemu im ne smetaju pozamašne apanaže koje im dodjeljuje upravo taj Montenegro. Jedno je sigurno, da Petar II Petrović Njegoš, ni kao svjetovni ni kao crkveni poglavar, ne bi dozvolio da se u okrilju njegove crkve postavljaju spomenici osvjedočenim ratnim zločincima”, kazao je Jovović dodajući da, uz apsolutno prihvatanje njenog građanskog uređenja, Crna Gora ne može postojati bez Crnogoraca “ili tamo gdje bi oni bili građani drugog reda”.
Alek Barlović je u izlaganju “’Svetom’ protiv svijeta” podsjetio na obećanja od 30. avgusta 2020. – o pomirenju, pravdi i slobodi.
“Čuli smo obećanja, priče o Švajcarskoj i Singapuru. Međutim, nakon pet godina nema ništa od obećanja. Mnogima od nas je bilo jasno da ta priča o slobodi, pomirenju, napretku… nije moguća, jer se sloboda i pomirenje ne mogu graditi sa kleronacionalističkim snagama koje su suprotnost društvu kakvom težimo”, kazao je Barlović.
Vulić je govorio o temi “Mediji u raljama politike”, upozorivši na duboku polarizaciju crnogorskog društva i njene posljedice po medijsku scenu.
“Ta polarizacija se ogleda i u medijskom pejzažu Crne Gore gdje, po mišljenju medijskih eksperata, ne postoji nijedan potpuno nepristrasni medij. Od 2020. do 2025. godine, medijska scena u Crnoj Gori bila je snažno oblikovana političkim turbulencijama, promjenama vlasti i rastućom polarizacijom. Ključni trendovi u tom periodu su bili politička tranzicija i medijska instrumentalizacija. Smjena dugogodišnje vladavine DPS-a dovela je do promjene odnosa prema medijima ali ne nužno do veće slobode. Nove političke strukture često koriste medije kao alat za legitimizaciju vlastitih narativa dok su kritički mediji izloženi pritiscima. Mediji se sve više svrstavaju u političke blokove što je dovelo do gubitka povjerenja javnosti u objektivnost izvještavanja. Prema mišljenju medijskih eksperata, dominira percepcija da su pojedini mediji direktno povezani sa partijama ili interesnim grupama”, navodi Vulić dodajući da zabrinjava činjenica da se glas NVO ne čuje kad je u pitanju nesloboda medija.
Preporučeno
Asocijacija STEGA je osnovana 2024. godine potpisivanjem Deklaracije o izradi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru. Serija tribina, među kojima je i ova, ima za cilj otvaranje prostora za dijalog i razmjenu stavova o ključnim društvenim pitanjima.
Panel diskusiju je moderirala Ivana Brajušković.
Video