Oni su u pismu poručili da se okupljaju ispred sjedišta Delegacije EU kako bi skrenuli pažnju na ove pojave i podstaknuli je na principijelno reagovanje.

– Grupa slobodnih novinara i građana koji podržavaju pravo novinara na slobodan rad i ljudsko dostojanstvo protestovala je i prošle subote, ispred zgrade Delegacije EU u Podgorici. Vjerujemo da su naše poruke stigle i do Vas, iako nije bilo nikoga da ih primi, a objavio ih je samo dio crnogorskih glasilaž – navedeno je u pismu.

Nijesu, kako kažu, iznenađeni činjenicom da se, do danas, nije oglasila savjetnica za odnose sa medijima Nadežda Dramićanin, kojoj je dio poruka sa toga protesta upućen.

– Nijesmo iznenađeni s obzirom na to da ona, tokom gotovo pet godina rada u Delegaciji EU, komunicira sa veoma uskim krugom medijskih kuća i novinara. I to upravo sa onima koji su ignorisali protest ispred zgrade Delegacije EU, kao i sve prethodne – ističe se u pismu.

Smatraju da Delegacija EU nema pravo na selektivan tretman slučajeva ugrožavanja novinarskih sloboda i progona novinara.

– Zato smo iznenađeni Vašim nereagovanjem na sve češće i sve grublje slučajeve diskriminacije novinara u Javnom servisu Crne Gore. Tim prije što se, do ne tako davno, Delegacija EU kao i druge ambasade zapadnih država redovno i rezolutno oglašavala povodom ugrožavanja novinarskih sloboda – ističe se u pismu.

Kao, kako kažu, slobodni ljudi i novinari profesionalci koji se godinama i decenijama zalažu za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, razočarani su što sve teže prepoznaju stvarnu podršku briselske administracije uspostavljanju demokratskih vrijednosti u našoj zemlji, pa i u oblasti novinarstva.

– Zapanjeni smo da u vašim izvještajima nema ni konstatacije činjenice da je Crna Gora postala gotovo sasvim medijska kolonija, jer je ubjedljiva većina medijskih kuća u vlasništvu stranaca. Jednako nam je neobjašnjivo što se tek uzgred pominje kako je uređivačka politika u tim glasilima, gotovo bez izuzetka, latentno ili otvoreno proruska i probeogradska – naglašeno je u pismu.

Posebno je, ističu, teško shvatiti ocjene o većoj izbalansiranosti u izvještavanju RTCG, “imajući u vidu da je medijska kuća čiji je slogan „Javni servis evropske CG“ zapravo pod snažnim uticajem ključnih poluga ruskoga uticaja u našoj državi – Crkve Srbije /SPC i Demokratskog fronta, uz apsolutno nekritički odnos prema premijeru Abazoviću, njegovoj vladi i partiji koju predvodi”.

– Da ne podsjećamo kakve je kobne posljedice po mir i živote građana moglo imati objavljivanje dezinformacija sa protesta na Belvederu – naglašeno je u pismu.

Čak ni, kako navodi grupa građana i novinara, najnoviji slučajevi progona novinara zbog korišćenja ustavom garantovanog prava da govore jotovanom varijantom crnogorskog jezika, revanšističkog dezavuisanja uglednih novinara raspoređivanjem na neadekvatna, ponižavajuća radna mjesta, nijesu bili dovoljan razlog da se Delegacija EU oglasi.

– Možda biste reagovali, kad biste imali informaciju da ovakvi slučajevi nijesu rijetkost? Rijetkost su samo ljudi koji su imali hrabrost da javno progovore o progonu kojem su izloženi. Možda će Vam nešto značiti podatak da je u medijskoj kući sa oko 750 zaposlenih, novi menadžment podijelio preko 250 novih rješenja zaposlenima. A „pojačanja“ doveo uglavnom iz glasila poznatih po otvorenom promovisanju proputinovske i provučićevske politike. U namjeri da vam skrenemo pažnju na ove pojave i podstaknemo vas na principijelno reagovanje, okupili smo se i ove subote pred zgradom Delegacije EU. Do sada smo striktno vodili računa da broj okupljenih ne pređe 20, kako ne bismo sebi i policiji pravili proceduralne probleme. Jedini cilj bio nam je da javno pošaljemo poruke. Još ovoga puta pružamo Vam šansu da pokažete da ste naše poruke primili, a spremni smo da Vam ih u direktnom razgovoru i pojasnimo – zaključeno je u pismu Popi.

Potpisnici pisma:

Žarko Božović, novinar

Tanja Šuković, novinarka

Darko Šuković, novinar

Vesna Terić, novinarka

Srđan Čović, novinar

Nataša Baranin, novinarka

Snežana Rakonjac, novinarka

Vesna Banović, političke nauke

Mirka Dević, novinarka

Bojana Dabović, novinarka

Julijana Žugić, novinarka

Jadranka Prelević, novinarka

Časlav Vujotić, novinar

Tanja Pavićević, novinarka

Dragan Kankaraš, novinar

Rosanda Mučalica, novinarka

Aleksandra Radoman – Kovačević, ekspertkinja u razvojnim programima

Aleksandar Radoman, filolog, profesor na univerzitetu

Đorđe Šćepović, pisac

Jason Gold, fotograf

Komsa Prijić, građanska aktivistkinja

Seka Metđonaj, spisateljica

Dr Adnan Čirgić, filolog, profesor na univerzitetu

Dr Boban Batrićević, istoričar, profesor na univerzitetu

Dr Milan Marković, filolog, profesor na univerzitetu

Sava Kovačević, magistar, obrazovni ekspert i nastavnik

Jelena Šušanj, filološkinja

Dragan Bogojević, profesor na univerzitetu

Irena Delja, profesorica na univerzitetu

Stefan Todorović, filolog

Maja Bogojević, teoretičarka filma i filmska kritičarka

Dragan Kankaraš, diplomirani inženjer

Ana Pejović, spisateljica

Ivana Pajović, građanska aktivistkinja

Hajdana Huter, građanska aktivistkinja

Svetlana Pajović – Musić, građanska aktivistkinja

Alek Barivić, magistar političkih nauka

Zorka Raičević, turizmološkinja

Đirđe Raičević, građanski aktivista

Milica Raičević, magistarka solo pjevanja

Tanja Knežević – Perišić, novinarka

Tinka Đuranović, Portal Analitika