Povodom 1. aprila – Međunarodnog dana borbe protiv alkoholizma, Institut za javno zdravlje Crne Gore, u saradnji sa NVO CAZAS i Medicinskim fakultetom, realizuje edukativne aktivnosti namijenjene studentima medicine, kao nastavak dugogodišnje saradnje usmjerene na podizanje svijesti o štetnim efektima alkohola i njegovim zdravstvenim i socio-ekonomskim posljedicama.

“Ovogodišnje aktivnosti fokusirane su na studente Medicinskog fakulteta kao važnu ciljnu grupu u promociji zdravih stilova života i prevenciji bolesti”, navodi IJZ.

U skladu s preporukama SZO, naglasak je na osnaživanju budućih zdravstvenih radnika da stručno ukazuju na rizike povezane s konzumacijom alkohola, uz unapređenje znanja i kompetencija već tokom obrazovanja.

U kontekstu poruke SZO povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja „Nauka u fokusu“, posebna pažnja usmjerena je na približavanje savremenih javnozdravstvenih saznanja studentima, kao i na razumijevanje šireg društvenog i komunikacijskog okvira upotrebe alkohola.

“U tom smislu, razmatraće se uticaj marketinga, društvenih normi i komercijalnih poruka na percepciju, obrasce ponašanja i trendove konzumacije, naročito među mladima”, dodaje IJZ.

Povezani članci

Društvo

Obuhvati vakcinama iz redovnog kalendara moraju biti veći

Društvo

Jedna osoba iz Plava oboljela od morbila, od početka godine u Crnoj Gori registrovano šest slučajeva

Društvo

Crna Gora nema podatke o prosječnom sadržaju olova u krvi kod stanovništva

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), konzumacija alkohola odgovorna je za približno 2,6 miliona smrtnih slučajeva godišnje.

“Većina smrtnih ishoda povezana je s nezaraznim bolestima, prvenstveno kardiovaskularnim i malignim oboljenjima, dok značajan udio čine i povrede i zarazne bolesti. Muškarci su u znatno većem riziku od štetnih posljedica alkohola u odnosu na žene”, dodaje IJZ.

Posebno zabrinjava uticaj alkohola na zdravlje mlađe populacije.

“Procjenjuje se da je u starosnoj grupi od 20 do 39 godina oko 13 odsto svih smrtnih slučajeva povezano sa konzumacijom alkohola, što ukazuje na njegov značajan doprinos preranoj smrtnosti u radno sposobnom i reproduktivnom periodu”, navodi IJZ.

Evropska regija SZO i dalje bilježi najviši nivo potrošnje alkohola po glavi stanovnika u svijetu.

“Efekti konzumacije alkohola ne pogađaju sve društvene grupe jednako i mogu dodatno produbiti postojeće zdravstvene nejednakosti. Osobe iz socioekonomski ugroženih grupa imaju veće stope hospitalizacija i smrtnosti povezanih s alkoholom, iako često konzumiraju slične ili manje količine alkohola u odnosu na populaciju višeg socioekonomskog statusa”, dodaje IJZ.

Alkohol doprinosi razvoju više od 200 različitih oboljenja, dok najmanje 30 njih ne bi postojalo bez njegove konzumacije.

“Toksični metaboliti alkohola oštećuju vitalne organe, uključujući mozak, jetru i srce, dovodeći do ozbiljnih funkcionalnih i organskih poremećaja. Njegova kancerogena uloga je jasno potvrđena, a procjenjuje se da je odgovoran za 4,4 odsto svih novodijagnostikovanih malignih bolesti”, ističe IJZ.

Pored fizičkih posljedica, konzumacija alkohola značajno utiče na mentalno zdravlje i socijalno funkcionisanje.

“Povezana je sa povećanim rizikom od depresije, anksioznosti i nasilja, kao i saobraćajnih nezgoda, smanjenom radnom produktivnošću i narušavanjem porodičnih i društvenih odnosa”,dodaje IJZ.

Savremene javnozdravstvene preporuke ukazuju da ne postoji bezbjedan nivo konzumacije alkohola, jer se rizik po zdravlje javlja već pri niskim nivoima unosa.

U cilju smanjenja njegove upotrebe, SZO je usvojila Globalni akcioni plan za period 2022–2030, kojim se predviđa smanjenje potrošnje kroz mjere kao što su povećanje cijena alkoholnih pića, ograničavanje dostupnosti i marketinga, unapređenje kontrole vožnje pod uticajem alkohola, kao i razvoj programa ranog otkrivanja i liječenja poremećaja upotrebe alkohola.

“Smanjenje upotrebe alkohola zahtijeva kontinuirano podizanje svijesti javnosti, jačanje zdravstvene pismenosti i sprovođenje efikasnih javnozdravstvenih politika. Sveobuhvatan i multisektorski pristup, koji uključuje zdravstveni sistem, obrazovne institucije, zakonodavne organe, lokalne zajednice i medije, ključan je za smanjenje zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih posljedica i unapređenje zdravlja stanovništva”, zaključuje IJZ.