Lakušić: „Plava zgrada“ mora biti srušena, odgovornost je na Opštini

Lakušić: „Plava zgrada“ mora biti srušena, odgovornost je na Opštini

Standard

27/01/2026

06:58

Sve činjenice i dokazi upućuju na to da ovaj objekat gubi stabilnost i predstavlja opasnost. Već sam uputio dopis onima za koje se očekuje da riješe problem a to jedino može Opština Herceg Novi. Bilo je za očekivati da oni to i ranije urade i prije našeg nalaza jer ja ne živim ovdje i nijesam mogao znati problematiku objekata. Kako je objekat pod zabranom upotrebe, Opštini sam proslijedio nalog i zapisnik i očekivao sam da nađe alternatvni smještaj ljudima, koji ne treba da trpe nepravedno štetu zbog gubitka imovine, što će vjerovatno doživjeti – rekao je Pobjedi glavni građevinski inspektor Novak Lakušić.

On je juče ponovo obišao „plavu zgradu“ u Herceg Novom. Prvi put to je uradio 24. januara po prijavi stanara te zgrade koja se nalazi u Ulici Orjenski bataljon. Tada je obavio nadzor nakon čega je donio rješenje da se objekat zapečati, dio zgrade sruši. Naredbu će sprovesti Zaštita prostora Crne Gore, a etažni vlasnici (32 stana) su dužni da prije toga napuste objekat i iz njega uklone stvari i opremu. Građevinska inspekcija je o utvrđenom stanju obavijestila Kabinet predsjednika opštine, kao i komunalnu inspekciju Herceg Novog, radi preduzimanja mjera i radnji iz svojih nadležnosti, posebno u dijelu ograničenja pristupa objektu i njegovoj okolini, kao i obezbjeđenja sprovođenja naređenih mjera.

DRAMATIČNI TRENUCI

Da razloga za brigu ima vidjeli smo odmah po dolasku do zgrade. Zid naspram zgrade ispucao, beton oko stepenica ,,utonuo“, pažnju skreću pukotine po zidovima, naročito su izražene pored stolarije… A nakon obilaska prostorija u prizemlju postavlja se pitanje kako zgrada uopšte stoji – zidovi su ispresijecani dugačkim i dubokim rascjepima….

Ipak, stanari su i juče boravili u zgradi. Nijesu im, kaže, prethodne dvije noći prve besane u trošnom objektu, uplašeni su ali nemaju kud.

Najstariji među njima, devedesetogodišnji Mate Kunić, koji u prizemlju živi od 1976. godine, svjedoči o dramatičnim trenucima. On je Pobjedi ispričao da se sve desilo u četvrtak oko 14.30 časova, kada je tokom ručka začuo pucketanje u stanu.

Mate Kunić (FOTO: I. Komnenić)

“Ustao sam od stola i vidio da je sve popucalo na ulaznim vratima, kao i u jednoj sobi pukotine po zidu”, kaže Kunić pokazujući rascjep na ulaznim vratima.

Međutim, on, kako kaže, „iako ima đe da ide, neće napuštati stan“.

“Odavde ne idem nikako. Rekao sam im, neću napustiti svoj stan prije 100. godine. Ovdje živim 56 godina, uselio sam se 1976. godine i ovdje ostajem. Desio se zemljotres 1979. godine i nijesam se ni tada uplašio, a kamoli sad. Nije me strah, boravim normalno, spavam ovdje. Ovo nije ništa spram onog zemljotresa. Da se nešto hoće dogoditi životinja sve prva osjeti, pobjegla bi. Evo ona se sada grije pored radijatora”, kaže Mate pokazujući kućnog ljubimca, mačku.

I stanar Predrag Mirković kaže da problem stabilnosti zgrade nastaje nakon zemljotresa 1979. godine i podsjeća da je u doba stare Jugoslaviji redovno obavljan nadzor i mjerenja klizanja zgrade. On je mišljenja da se podaci o stabilitetu zgrade nalaze negdje u nekom arhivu.

“Sve je sada kulminiralo jer godinama niko nije kontrolisao i nije bilo nadzora. Uzrok ne znamo što je, to treba da ustanove nadležne službe i ustanove. Po izjavama starijih ljudi, mještana koji su nekada živjeli ovdje, na istočnoj strani gdje je i došlo do klizanja zgrade, nekada je bio potok, trska, i kada je zgrada počela da se gradi nasipan je taj teren. Zgradu je radila firma iz Splita, jer je ovo bila vojna zgrada i sve vojne zgrade su građene po projektima iz Splita koji je tada bio građevinski centar za izgradnju svih vojnih zgrada. Nakon tog velikog zemljotresa godinama kasnije bilo je bezbroj manjih zemljotresa, što je vjerovatno dovelo do dodatne destabilizacije zgrade. Pojavljivale su se manje pukotine koje su se krpile i evo sve je kulminiralo sada kada imamo veliki problem”, kaže Mirković, konstatujući da ne zna što dalje.

“Da sam na mjestu inspekcije isto bih uradio, jer u pitanju su naši životi, zdravlje, imovina. Mislim da sve treba da bude ubrzano i da se vodi računa o stanarima jer imamo u zgradi petoro male djece, starih nepokretnih ljudi, bolesnih, kreditno zaduženih, a i onih koji su uložili značajan kapital u renoviranje stanova. A opet ako kažu da izađemo, gdje ću da idem”, pita se Mirković.

Kaže da je zgrada počela da se gradi 1967. godine, a useljena je 1969. godine od kada i on živi u njoj. I ostali stanari su u strahu, jer ne znaju kuda da idu, a očekuju da bi se situacija mogla dodatno pogoršati ukoliko krenu najavljene kiše tokom februara.

INSPEKCIJSKI NADZOR

Inspektor Novak Lakušić je podsjetio da je 24. januara iako je bio neradni dan bez razmišljanja otišao na lice mjesta kako bi utvrdio okolnosti koje su stanari naveli, smatrajući ih ozbiljnim i zabrinjavajućim.

“Tokom inspekcijskog nadzora utvrđene su okolnosti koje opravdavaju zabrinutost stanara, posebno u dijelu zatečenih oštećenja na objektu poput pukotine koja predstavlja ozbiljno oštećenje posebno jer se nalazi u dijelu podzemne etaže objekta na pravcu klizne ravni. Konstatovan je i protok podzemne vode koja ovim tokom kroz pukotinu ima pravac ka temelju konstrukcije koju podriva, slabeći temeljno tlo i temeljnu konstrukciju čineći u tom dijelu nestabilnu konstrukciju koja vodi ka urušavanju ovog dijela objekta. Čim je utvrđena ova nestabilnost, samim tim ovaj objekat gubi u dijelu stabilnosti konstrukcije i kada je takva situacija, po svim pravilima struke upućuje na momentalno iseljenje i napuštanje objekata”, kazao je Lakušić.

Novak Lakušić (FOTO: I.Komnenić)

Naglašava da sve činjenice i dokazi upućuju na to da objekat gubi stabilnost i predstavlja opasnost zbog čega je, kaže i donio dvije upravne mjere.

“Kada zateknemo ovakve pukotine to se smatra opasnim, posebno kada se nalaze u podzemnim i prizemnim etažama.

Objekat je većih gabarita, spratnosti prizemlje i četiri sprata i to je ogromna težina i pritisak na postojeću konstrukciju, tako da naše ministarstvo i inspekcija ne može dozvoliti da iko dovede sebe u opasnost u tom dijelu”, zaključio je Lakušić.

Iz Opštine Herceg Novi, nakon što su upoznati sa nalazom i rješenjem inspekcije, saopštili su da će angažovati vještake koji će dati stručno mišljenje, na osnovu kojeg će biti definisani dalji koraci. U utorak bi na teren trebalo da izađe prof. dr Duško Lučić, nekadašnji dekan Građevinskog fakulteta i njegov tim.

“Naložio sam hitne mjere, zaštita prostora mora da uradi projekat uklanjanja objekta, radi ga po skraćenoj proceduri, kada bude završen mi treba da krenemo u izvršenje. Prije izvršenja objekat mora da se oslobodi ljudi. Očekujem da se Opština aktivno uključi, da nađe način da se stanarima obezbijedi smještaj jer mi nećemo ljude na silu iseljavati i tjerati. Drugi dio ove priče je da Opština pokušava da utvrdi opravdanost mog nalaza, u prevodu – analiziraju moje tvrdnje o stanju objekta, ako oni nađu druge dokaze i utvrde nešto drugačije, preuzimaju odgovornost. Mada i u ovom momentu odgovornost je već na Opštini Herceg Novi”, kazao je Lakušić.

Mačka „potvrdila“ da objekat nije bezbjedan

Zdravko Ponorac, jedan od prvih stanara zgrade od 1969. godine, tvrdi da prisustvo mačke pokazuje da tu ima vode i zračenja.

Zdravko Ponorac (FOTO: I. Komnenić)

“Mačke idu upravo tamo gdje ima vode i zračenja, mačka je pokazatelj da nije bezbjedno. Pas ide na zdrava mjesta, a mačke na bolesna mjesta. U ovoj zgradi postoji nešto što niko ne zna. Od kada sam uselio u ovoj zgradi se nije rodilo ni jedno dijete. Znači da zračenje i podzemne vode, radijacija i klizište sve utiče na naš život. Ovdje je pola ljudi samaca i bolesno od tumora, a ja sam jedan od njih. Mnogi će reći ovaj priča nebuloze, ali ovo je činjenica. Imao sam osam operacija, invalid sam, ozračen sam, zahvaljući životu u ovoj zgradi”, kaže Ponorac.

On dodaje da je sve bilo u redu do zemljotresa 1979. godine, kada su se morali iseliti.

“Bili smo godinu dana u šatorima, prikolicama i evo vraća nam se sve isto poslije 45 godina da se moramo iseljavati. Evidentno je da se nešto dešava, da se nešto pokrenulo jer u stanu osjećam neko cimanje, ljuljanje zgrade, pucanje pa čak mi padaju sudovi i slike. Ovaj kritični dio zgrade je na klizištu. Tu je nekada bio potok, mlin i našao sam sliku iz 800 i neke godine na kojoj se tačno vidi potok i vodenica sve do mora. I to je sve začepljeno i na tom terenu je sagrađena ova zgrada, kasnije je sagrađena zgrada pored koja nema upotrebnu dozvolu, potom zgrada prekoputa, tako da i to ima uticaja jer ovo ovdje sve klizi, a moja pretpostavka je da je ispod stvoreno jezero, što će siguran sam bušenjem ustanoviti. Ovo ne bi krenulo da nema vode”, tvrdi Ponorac.

Izvor: Pobjeda.me
Izvor (naslovna fotografija): I.Komnenić/Pobjeda

Ostavite komentar

Komentari (0)

X