Miličković: CITES bi mogao biti izgrađen na imanju u Piperima

Miličković: CITES bi mogao biti izgrađen na imanju u Piperima

Standard

17/02/2022

10:30

Više puta sam u usmenom razgovoru tokom svih tih godina od EPA dobio i ponudu, koju sam prihvatio da se kod mene na imanju koje se prostire na 150 000 kvadrata i koje je sagrađeno poštovanjem evropskih pravilnika za držanje divljih i egzotičnih životinja, uz ulaganje malih sredstava (10 000 eura) u jednom dijelu imanja sagraditi CITES-CENTAR koji bi riješio najveći državni problem, kad su u pitanju divlje životinje, o kojem se godinama priča, kazao je vlasnik Prihvatilišta za oporavak životinja u selu Blizna, u Piperima, Miljan Miličković.

“Obraćam Vam se kao neko ko već 17 godina, jedini fizički radi za dobrobit divljih životinja u Crnoj Gori. Napomenuo bih odmah u startu da od samog početaka sarađujem sa državnim institucijama i pomažem im u prihvatu kako ranjenih životinja, tako mladih i nejakih koje nisu sposobne da prežive u prirodi a drzavne inspekcije sa njima nemaju gdje, jer ne postoji državno prihvatilište”, saopštio je Miličković.

Miličković ističe da ima neophodne dozvole za državnje divljih životinja.

“Napomenuo bih odmah da sam u potpunosti legalan, kao i da imam dozvolu za držanje divljih životinja, saglasnost EPA za formiranje zoološkog vrta, kao i privremenu dozvolu za ZOOLOŠKI VRT, od Uprave za veterinarske poslove”, dodao je on.

Petnaest godina sam u kontaktu sa Agencijom za zaštitu životne sredine, navodi Miličković, i ista mi je davala podršku uz nagovještavanje njihovih planova da će uskoro izgraditi Cites centar i Prihvatilište za divlje životinje.

“Više puta sam u usmenom razgovoru tokom svih tih godina od EPA dobio i ponudu, koju sam prihvatio da se kod mene na imanju koje se prostire na 150 000 kvadrata i koje je sagrađeno poštovanjem evropskih pravilnika za držanje divljih i egzotičnih životinja, uz ulaganje malih sredstava (10 000 eura) u jednom dijelu imanja sagraditi CITES-CENTAR koji bi riješio najveći državni problem, kad su u pitanju divlje životinje, o kojem se godinama priča”, pojasnio je Miličković.

Povezani članci

Osvrnuo se i na najavljena ulaganja.

“Sad u medijima čitam, po mom mišljenju, vrlo skandalozne izjave te državne institucije koja priča o ulaganju od preko tri miliona evra koje bi se izdvojile sa državnog budžeta za izgradnju nečega što već postoji, samo što nije podržano od strane Agencije za zaštitu životne sredine iz njima znanih razloga”, naglasio je on.

Po mojim saznanjima za koje imam i dokaze, dodaje Miličković, na Agenciju za zaštitu životne sredine, “vrši se pritisak od strane pojedinaca”.

“Koji u cijeloj ovoj situaciji pokušavaju zaobići jedino registrovano mjesto, koje u potpunosti ispunjava uslove za prihvat i držanje životinja u vrlo humanim uslovima, najvjerovatnije zbog lične koristi pojedinaca. Kad kažem pojedinci, direktno mislim na Darka Saveljića zapošljenog državnog službenika EPA i njegovu nevladinu organizaciju NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica poznatiju kao CZIP, koji su već svoje loše aktivnosti u cilju “zaštite prirode”, pokazali u skandaloznom primjeru 2017. godine odvođenjem medvjeda iz Crne Gore, koji danas služe Grčkoj za prikazivanje turistima uz naplatu ulaznice”, poručio je Miličković.

Da nisu i institucije tada zakazale i istima izdale dozvolu za izvoz, a kasnije i za uvoz (koji se nikad nije desio), kaže Miličković, “danas bi zaštićene vrste medjeda ostale kod nas u Crnoj Gori, da budu nacionalno blago”.

“I pored mišljenja najvećih evropskih stručnjaka za mrke međede, međedi su odnijeti i poklonjeni državi Grčkoj, koja danas naplaćuje ulaz za posjetu istih. Novac koji je utrošen za slanja tih zaštićenih vrsta životinja, čiji je vlasnik država Crna Gora, trebao je da se uloži u izgradnju sličnog rezervata u nacionalnim parkovima Crne Gore i danas bi, pored toga što bi riješili problem zbrinjavanja tih zaštićenih vrsta životnja u Crnoj Gori, imali svjetski poznat rezervat za zaštićene vrste medvjeda koji bi našu državu promovisao u najboljem smislu”, ocijenio je Miličković.

Nakon te “afere”, u kojoj su u “zaštiti prirode” u potpunosti kiksali,  prema riječima Miličkovića, račun te nevladine organizacije je već u sledećoj prijavi “narastao sa 268.591,00 euea na 445.863,00 eura”.

“A plate članova te organizacije u toj godini su u prosjeku bile 1545,97eura, što možete da provjerite u njihovim bilansima na njihovom zvaničnom sajtu. Pored svega toga, danima unazad u medijima možete da vidite da direktor Agencije za zaštitu životne sredine, koji je djelimično nova ličnost u toj Upravi i vjerovatno da nije potpuno upoznat sa situacijom, šeta po emisijama sa članovima pomenute organizacije i obavještava javnost, da će zajedno sa njima da prepravlja pravilnike i zakone u Crnoj Gori. Moja obaveza je, da kao neko ko jedini u Crnoj Gori u ovoj djelatnosti ima dozvole i saglasnosti, da putem medija obavijestim gradjane i legalne držaoce životinja o tome”, zaključio je Miličković.

Izvor (naslovna fotografija):Miljan Miličković, Facebook

Ostavite komentar

Komentari (0)

X