Ova pojava dolazi u kontekstu aktuelne epidemiološke situacije u zemljama u okruženju (Bosna i Hercegovina, Srbija, Rumunija i Albanija) u kojima su registrovane epidemije malih boginja sa preko 4.600 oboljelih i najmanje šest umrlih lica od kojih četvoro djece mlađe od jedne godine. Iz tog razloga, u posljednjem periodu je posebno naglašavana potreba za preduzimanjem preventivnih mjera kako bi se spriječilo širenje ove zarazne bolesti.

Morbili (male boginje) spadaju u grupu visoko kontagioznih virusnih osipnih groznica koje se manifestuju makulopapuloznom ospom po tijelu i najčešće se javljaju u formi manjih ili većih epidemija.

Uzročnik je virus malih boginja iz familije Paramyxoviridae. Izvor infekcije je oboljela osoba, a zaraznost traje četiri dana prije i četiri dana poslije izbijanja ospe. Činjenica da je osoba zarazna i prije pojave ospe otežava epidemiološku kontrolu širenja uzročnika bolesti.

Virus morbila se prenosi direktnim kontaktom sa nazofaringealnim sekretom zarazne osobe kao i vazdušno-kapljičnim putem – inhalacijom aerosola infektivnih kapljica koje prilikom kijanja, kašljanja ili govora zarazne osobe izbacuju u svoju okolinu. Virus može ostati u vazduhu i na površinama još oko dva sata pošto inficirana osoba napusti prostoriju, a indirektni prenos prilikom kontakta sa nazofaringealnim sekretima svježe kontaminiranim predmetima (u okviru dva sata) je moguć.

Male boginje su jedna od najzaraznijih bolesti, sa stopom sekundarnog javljanja većom od 90% među izloženim i osjetljivim pojedincima (devet od deset osjetljivih osoba oboli kada se nalazi u bliskom kontaktu sa oboljelim).

Najdjelotvorniji i najbezbjedniji način individualne i kolektivne zaštite protiv malih boginja je vakcinacija koja se sprovodi u dvije doze, prva doza se daje djeci sa navršenih 12 mjeseci starosti, a druga doza prilikom polaska u osnovnu školu.