Tunel-Foto-Screenprint-Tik-Tok-960x555

<html><head></head><body>O tome su iz optike obavijestili korisnike na društvenim mrežama, navodeći kako im je ukradeno više od 250 naočari za sunce.



“Vodite računa, čuvajte biznise i trgovine “, napisali su u Facebook objavi.



Iz Uprave policije, portalu Standard je nezvanično saopšteno da su upoznati sa slučajem, te da se radi na identifikaciji.
</body></html>

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:133:"Optika Mirković u Podgorici opljačkana je sinoć, tako što su pljačkaši prokopali tunel kroz susjedni lokal na Rimskom trgu.

";}

Opljačkana optika u Podgorici: Prokopali tunel pa ukrali 250 komada naočara

Standard

Čitamo kako je Radoman Čečović, osoba koja i dalje radi na mjestu koje bi trebalo da zauzima profesor jezika i književnosti u podgoričkoj gimnaziji, svoju učenicu izdvajao od ostalih učenika, ukazivao joj pažnju koju drugima nije, a zapravo osiguravao teren za ono što je planirao učiniti odmah nakon njezine mature – kad će skinuti svoju [&hellip;]

Prosvjetna omerta | Standard

Prosvjetna omerta

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

&#8220;Uprava policije nema saznanja da je ruski državljanin tog identiteta nastradao u Crnoj Gori&#8221;. Jedina raspoloživa policijska informacija, od 21. novembra, ukazuje da je tijelo četrdesetogodišnjeg ruskog državljanina nađeno na starom putu ka Rijeci Crnojevića, ali da nema naznake da se iza inicijala A.L. krije identitet bivšeg pukovnika FSB-a. Za razliku od crnogorskih institucija, ruski [&hellip;]

E TV: Da li je bivši pukovnik FSB Dmitrij Senin likvidiran u Budvi ili je napustio Crnu Goru? | Standard

E TV: Da li je bivši pukovnik FSB Dmitrij Senin likvidiran u Budvi ili je napustio Crnu Goru?

S. Kusovac

Prvi nastavak možete pročitati ovdje. Drugi nastavak možete pročitati ovdje. Milojko Spajić, tvorac „crnogorskog ekonomskog čuda“ u kojem plate i penzije, nasuprot poznatim postulatima ekonomije, mogu i treba da rastu i bez povećanja produktivnosti, stvaranja nove vrijednosti ili drugog povećanja prihoda, postao je premijer kada je dovoljno građana Crne Gore s pravom glasa pokazalo na [&hellip;]

Četiri godine vladavine „oslobodilaca“ – (3): Milojko Spajić – Sir Oliver iz našeg sokaka | Standard

Četiri godine vladavine „oslobodilaca“ – (3): Milojko Spajić – Sir Oliver iz našeg sokaka

https://secure.gravatar.com/avatar/43a14268d85c1bf05e755101ba65f315?s=96&d=mm&r=g

Podaci pokazuju da je prirodni priraštaj (razlika u broju živorođenih i umrlih) 1950. godine bio 8.222. dok je 2020. iznosio 3.772, a prošle godine je 681. U dokumentu se navodi da se u Crnoj Gori, od kako se vodi statistika živorođenih i umrlih po polu, rađa manje djevojčica nego dječaka. Tako i u 2023. godini, [&hellip;]

Prirodni priraštaj opada: 2020. bilo 3.772, prošle godine 681 | Standard

Prirodni priraštaj opada: 2020. bilo 3.772, prošle godine 681

On je kazao da će Vlada Crne Gore preko predstavnika Ministarstva pravde u Tužilačkom savjetu tražiti prikupljanje svih informacija, kao i eventualno postupanje nadležnog tužilaštva po ovom pitanju. „Sve ovo dodatno upućuje na beskompromisnu borbu za zaštitu naše djece koju sprovodimo kroz izmjene krivičnog zakonodavstva ali i opravdanost postojanja Registra za lica osuđena za krivična [&hellip;]

Spajić: Ispitati sve okolnosti slučaja u Gimnaziji „Slobodan Škerović” | Standard

Spajić: Ispitati sve okolnosti slučaja u Gimnaziji „Slobodan Škerović”

Crnogorsku javnost uznemirila je vijest da je bivšu učenicu podgoričke Gimnazije seksualno uznemiravao profesor dok je pohađala tu školu. “Želim da jasno poručim – žrtva nije sama. Njena hrabrost da izađe u javnost, da podijeli svoju bol i pozove na odgovornost, zaslužuje poštovanje i podršku ne samo od mene kao ministarke, već od svakog člana [&hellip;]

Gorčević o slučaju u podgoričkoj Gimnaziji: Ovo je trenutak da svi zajedno jasno kažemo – nikada više | Standard

Gorčević o slučaju u podgoričkoj Gimnaziji: Ovo je trenutak da svi zajedno jasno kažemo – nikada više

S dolaskom stranaca 2022, vrtoglavo su porasle kirije, s čime se i danas podstanari suočavaju. U međuvremenu rasle su i plate i inflacija, dovodeći ih u sve teži položaj, ističu iz Udruženja podstanara. &#8220;I sada već, opet dodajem, u manjem obimu svjedočimo da se kirije povećavaju. Otprilike negdje u rasponu od 30 do 40 odsto. [&hellip;]

Kirije ponovo u porastu | Standard

Kirije ponovo u porastu

Kolege iz „bivšeg režima“, kako je rekao gostujući u „Slobodnoj zoni“ na Prvoj Televiziji, imaju veliki uticaj na njih „zbog starih dobrih vremena“. On je ocijenio i da postoji želja da Crna Gora ne ide „ovako brzim tempom naprijed“. &#8220;Po svim parametrima koje život znače Crna Gora će preteći Hrvatsku&#8221;, dodao je on poručujući da [&hellip;]

Mandić: Sve što Hrvatska šalje Crnoj Gori je rukopis iz Podgorice | Standard

Mandić: Sve što Hrvatska šalje Crnoj Gori je rukopis iz Podgorice

PES-1-1-1000x555

Istakao je da je to “ideja koja je veća od svakog pojedinca ili partije”, zbog čega je najavio da će nakon povratka iz zvanične posjete Briselu, gdje je boravio ove sedmice, pozvati premijera&nbsp;Milojka Spajića&nbsp;na dijalog. Spajića raduju Milatovićevi “konstruktivni signali” i tvrdi da je spreman za saradnju sa svim institucijama, pa i sa predsjednikom koji, kako je rekao, “nema nikakve veze sa evropskim integracijama”.



Na pitanje da prokomentariše tvrdnje da su zapadni partneri inicirali dijalog između njega i Milatovića zbog slabljenja centrističkog bloka u Crnoj Gori, Spajić je rekao da sa stranim partnerima nije razgovarao o tome: “Možda je Milatović, pa njega pitajte.”



Spajić i Milatović preuzeli su prošle godine ključne funkcije u državi, ali su početkom ove godine prekinuli saradnju nakon što je Milatović napustio PES. Od tada su u sukobu izjavama, ali i na političkom polju, što se vidi na lokalnim izborima u Crnoj Gori.



“Odnos između Spajića i Milatovića previše je urušen na ličnoj ravni da bi bio funkcionalan”, kaže politička analitičarka&nbsp;Nikoleta Đukanović&nbsp;za Dojče vele (DW).



“Očigledno je da ambasade zapadnih država imaju dovoljno uticaja da uspostave dijalog među njima, ali je očigledniji uticaj drugih država na članove Vlade, pa posredno i na premijera, što dodatno komplikuje njihov odnos”, dodala je Đukanović, aludirajući na uticaj Srbije na članove Vlade iz redova bivšeg Demokratskog fronta.



Upitna sudbina Spajićevog poziva na zajedništvo?



Prije nego što je Milatović najavio da će pozvati Spajića na razgovor, premijer je predstavio “Barometar 26” – platformu kojom bi se ključni politički akteri obavezali da im evropska budućnost Crne Gore bude “prioritet nad prioritetima”.



U dokumentu koji je usvojila Vlada navedeni su četiri “osnovna principa”, a potpisnici se obavezuju da promovišu “političku atmosferu dijaloga, saradnje i kompromisa”, da se “polarizujuća pitanja”, kao što su identitetske teme, rješavaju kroz radne grupe, te da promovišu regionalnu saradnju.



Spajić je o “Barometru 26” razgovarao s dijelom vladajuće većine – Pokretom Evropa sad, Demokratskom Crnom Gorom, Socijalističkom narodnom partijom, Albanskim forumom i Albanskom alijansom.



Predsjednik Milatović je rekao da pozdravlja dokument ako podrazumijeva “promjenu dosadašnjeg ponašanja određenih konstituenata vlasti”, ali je dodao da bi platformu prvo Vlada trebalo da potpiše sama sa sobom jer je “izvršna vlast najodgovornija za negativne trendove” kao što su “netransparentnost pri donošenju zakonskih rješenja, narušavanje odnosa sa Hrvatskom”.



Iz Vlade nije saopšteno da li će i kada platforma biti ponuđena partijama na potpis.



Šta kaže DPS?



Najjača opoziciona partija DPS nije prisustvovala konsultacijama, ocjenjujući da dio parlamentarne većine čine subjekti koji su “suštinski protiv evropskih vrijednosti”, a sa pozicija vlasti rade protiv članstva.



Platformu vide i kao pokušaj stabilizacije “delegitimisane Vlade Spajića”, kao i još jedan manevar kojim bi se šef parlamenta i lider Nove srpske demokratije&nbsp;Andrija Mandić&nbsp;predstavio kao evropski činilac na političkoj sceni Crne Gore.



S druge strane, urednica nedjeljnika Monitor&nbsp;Milena Perović&nbsp;ističe da je krajnje vrijeme da se političke klase u Crnoj Gori, bez obzira na razlike, okupe oko cilja koji podržava oko 80 odsto građana.



“Ako je većina u parlamentu ‘evropska’, ne vidim zašto se ne bi okupili oko bilo kog dokumenta koji poziva na evropsku budućnost, bez obzira na to što ga manjina krši. Tako bi se pokazalo da su političke klase spremne da podrede javni interes uskopartijskom”, naglašava Perović.



“Barometar 26” – platforma za jednokratnu upotrebu ili ozbiljan dokument?



Politička analitičarka Nikoleta Đukanović vidi platformu kao „dobro našminkan dokument” koji nema potencijal da riješi ključna pitanja u procesu pristupanja EU. To, kako kaže, mogu učiniti samo odgovorni političari i demokratske političke partije kojih u Crnoj Gori, “nažalost, nema”.



Ovakvim “moratorijumima”, dodaje Đukanović, partije kratkoročno mogu staviti po strani njima prioritetna, npr. identitetska pitanja ali “jedan dokument, poput Barometra, ne može rešiti njihove nesuglasice, a još manje evropeizovati partije i učiniti ih kredibilnim nosiocima evropskog procesa” , zaključuje Đukanović.



Spajićeva Vlada se nada da bi do kraja godine mogla zatvoriti četiri poglavlja u pregovorima sa EU. Međutim, to ostaje neizvjesno zbog stava Hrvatske koja je uputila seriju zahtjeva Crnoj Gori u non-pejperu poslatom ove sedmice. Evropski put Crne Gore tako ostaje trnovit, a “Barometar 26” još jedna u nizu platformi namenjenih pretežno domaćoj političkoj upotrebi.

DW: Može li EU “obnoviti” ljubav između Spajića i Milatovića?

10.27 – Do 10h biračko pravilo ostvarilo je 8,37 odsto birača, saopštile su Demokrate



09.29 – Do devet sati glasalo 2,51 odsto birača



Iz Opštinske izborne komisije (OIK) saopšteno je da je do devet sati glasalo 2,51 odsto upisanih birača.



Na prethodnim lokalnim izborima u Beranama 2022. godine do devet sati glasalo je 5,1 odsto birača.



08.40 – Većina biračkih mjesta za lokalne izbore u Beranama otvorena su jutros u sedam sati, a 45 minuta kasnije otvorena su i dva birališta na kojima se kasnilo.



Dva biračka mjesta, od ukupno 57, otvorena su kasnije zato što je morao biti uklonjen propagandni materijal u blizini birališta.



Predsjednik Opštinske izborne komisije&nbsp;Admir Zejnilović&nbsp;rekao je agenciji MINA da su biračka mjesta broj 43 i 46, otvorena u sedam sati i 45 minuta.



07:00 Otvorena biračka mjesta



06:55 Učestvuje deset izbornih lista



Prva na glasačkom listiću je koalicija Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, a nosilac njihove liste je&nbsp;Đole Lutovac.



Druga na glasačkom listiću je koalicija Za budućnost Berana, koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Ujedinjena i Prava Crna Gora, a na čelu njihove liste je&nbsp;Jelena Božović.



U izbornoj trci učestvuju lista Demokratske partije socijalista koju predvodi&nbsp;Miro Nedić, lista Stranke pravde i pomirenja koju predvodi&nbsp;Bilal Agović, zatim Slobodne Crne Gore na čelu sa&nbsp;Milovanom Živkovićem.



Šesta na glasačkom lisiću je lista grupe građana &#8220;Živimo za mladost –&nbsp;Milanko Šćekić&#8221;, a sedma lista Evropskog saveza koju predvodi&nbsp;Radoslav Golubović.



U izbornoj trci učestvuje i Demokratska Crna Gora, a njihovu listu predvodi&nbsp;Božo Premović.



Na čelu liste Bošnjačke stranke je&nbsp;Denis Adrović, a deseti na glasačkom listiću je Građanski pokret „Zato što volim Berane“, čiju listu predvodi&nbsp;Vesko Mujović.

UŽIVO UŽIVO: Beranci biraju novu vlast: Do 10 sati glasalo 8,37 odsto birača

„Asada više nema“, oglasio se on na svojoj platformi Trut Sošal.



„Njegov zaštitnik, Rusija, na čelu sa Vladimirom Putinom, više nije bila zainteresovana da ga štiti”, napisao je Tramp.



Sirijske opozicione snage danas su zauzele Damask, dok je predsjednik Bašar al Asad navodno pobjegao iz prijestonice.



Opozicioni borci su pozvali sirijske državljane da se vrate u zemlju i proglasili početak &#8221;nove ere&#8221;. Hadi al-Bahra, koji je na čelu sirijske političke opozicione koalicije u inostranstvu, proglasio je Damask &#8221;oslobođenim od al Asada” i čestitao sirijskom narodu.

Asad pobjegao iz zemlje, jer Rusija više nije zainteresovana da ga štiti

12675721-1000x555

U finalu plej-ofa savladali su Njujork Red Buls sa 2:1.



Jedan klik te dijeli od najboljeg bonusa dobrodošlice. <a href="https://a.meridianbet.me/c/Szk0DC" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Registruj se</a> na <a href="https://a.meridianbet.me/c/Szk0DC" target="_blank" rel="noreferrer noopener">meridianbet.me</a> i preuzmi <a href="https://a.meridianbet.me/c/Szk0DC" target="_blank" rel="noreferrer noopener">100 eura + 100% bonusa na prvi depozit</a>!  



Ekipa iz Kalifornije je u ranoj fazi utakmice dala oba gola.



U devetom minutu strijelac je bio Džon Pejntsil, da bi već u 13. bivši napadač Crvene zvezde Dejan Joveljić udvostručio prednost.



Nadu Njujorčanima vratio je Šon Nelis u 28. minutu, ali se rezultat do kraja nije mijenjao.



Za Los Anđeles Galaksi je ovo šesta titula prvaka MLS lige.

Galaksi šesti put šampion

„Katedrala Notr Dam će uskoro biti ponovo posjećivana i njoj će se diviti masa ljudi različitog porijekla, vjere, jezika i kulturi, mnogi u potrazi za apsolutom i smislom života“, napisao je papa u poruci koja je pročitana sinoć na svečanosti otvaranja katedrale, koja je bila znatno oštećena u velikom požaru 15. aprila 2019. godine.



Papa Franjo je dodao da zna da će vrata katedrale biti širom otvorena za sve ljude i da će svi oni biti dočekani kao braća i sestre.



Francuska ministarka kulture Rašida Dati (Rachida) nedavno je izazvala polemiku u javnosti, jer je predložila da se plaća ulaz u katedralu. Njen predlog je naišao na protivljenje pariske episkopije.



Papa nije mogao da prisustvuje ceremoniji otvaranja, ali će naredne nedjelje boraviti u posjeti francuskom ostrvu Korzika gdje će biti održana konferencija o religioznosti u narodu.



Pariska katedrala Notr Dam ponovo je sinoć otvorila svoja vrata, više od pet i po godina nakon velikog požara, u prisustvu oko 40 šefova država i vlada.

Papa predložio da posjete obnovljenoj katedrali Notr Dam budu besplatne

Bastijančić je u razgovoru za Pobjedu ponovio da je neophodno da Ustav, zakoni i drugi opšti pravni akti budu posljedica racionalnog procesa čiji će rezultat biti primjerene, konzistentne i lako primjenjive norme, podjednako shvatljive svima čije se ponašanje i pravna ovlašćenja trebaju urediti, uključujući nosioce zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.



Osvrćući se na česte najave izmjena najvišeg pravnog akta od predstavnika parlamentrane većine, Bastijančić je decidirano objasnio kako i pod kojim uslovima se to jedino može uraditi, ali i ukazao na posljedice ukoliko se do izmjena Ustava bude išlo najavljenim načinima. On smatra da ako bi se krenulo u ustavnopravne razorne vratolomije mimo unaprijed poznate i jasno propisane ustavne procedure za promjenu korpusa ustavnog identiteta države, njene biti i damara, to bi bilo mimo svih pravila domaće i međunarodne ustavne struke i nauke, jedno, kako kaže, kvaziinstitucionalno, ali protivustavno djelovanje bez presedana zabilježenog u savremenoj evropskoj ustavnosti.



&#8220;Cijenim da bi to politički i pravno bilo suludo i nedopustivo, i da to na kraju ne može biti predato stvarnosti, ali me ne bi ni iznenadilo da se, u nekom trenutku, u jedan takav pravni i politički sunovrat zlonamjerno zakorači. Ako bi se to nekim slučajem i zbilo, građansko biće Crne Gore trajno bi bilo narušeno ili uništeno, a njena nezavisnost, suverenost i puni međunarodnopravni subjektivitet prije ili kasnije doveden u pitanje. Svakako, ukoliko neki politički subjekat, njegov lider i sljedbenici mu, misle da je moguće mijenjati identitetske odredbe najvišeg crnogorskog pravnog akta, ali isključivo uz dosljedno slijeđenje propisanog ustavnog revizionog postupka, neka se u tome i kuražno oprobaju, pa realnu podršku provjere u plenumu Skupštine i u biračkom tijelu, ali vezujući svoju političku i profesionalnu budućnost za sudbinu i uspjeh svog nauma, što bi bilo elementarno korektno i društveno odgovorno&#8221;, ocijenio je Bastijančić.



S druge strane, kako dodaje, sve u slučaju i da se zabasa u promjenu Ustava po strogo definisanom postupku i u pojedinim njegovim segmentima koji predstavljaju identitetsko znamenje građanske države, postavlja se pitanje – da li su nam uopšte potrebni ,,novi plebisciti“?



&#8220;Mislim da nijesu, naročito ne sada kada se prilično optimistično licitira relativno kratkim rokovima za ulazak naše države u EU. Nalazim da je zajednički uspjeh svih u Crnoj Gori ostvarivanje zahtjevnih evropskih integracionih ciljeva i osvajanje preostalih dionica dugotrajnog puta, bez obzira na to kojim jezikom govorimo, koje smo vjere, kakve karakterisike i posebnosti imamo i ispoljavamo, te kakvi su naši nacionalni sentimenti. ,,Otvaranje sezone“ pitanja, zahtjeva i rasprava o novim ustavnim promjenama i njihovo eventualno sprovođenje uz poštovanje mukotrpnih procedura, svakako da bi pomenute ciljeve učinilo daljim i mnogo kasnije dostižnim&#8221;, naveo je Bastijančić, uz podsjećanje da valja imati u vidu da stvarne promjene Ustava povodom i mimo identitetskih pitanja ne zavise samo od pukog pravnog postupka za promjenu Ustava, već i od brojnih i raznovrsnih, unutrašnjih i spoljašnjih političkih i socioloških faktora, kao i od osjetljivosti građana prema pojedinim pitanjima u određenim istorijskim momentima.



&#8220;U članu 10 stav 2 Ustava Crne Gore sasvim je jasno zapisano određenje da je svako obavezan da se pridržava Ustava i zakona, a u neposrednoj vezi sa tim jeste i član 11 stav 3, koji utvrđuje da je vlast ograničena Ustavom i zakonom. Odgovornost nosilaca javnih funkcija u tom smislu jeste i mora biti pod naročitom društvenom lupom, jer je njihovo djelanje dobar ili loš primjer građanima, zahvaljujući čijem povjerenju obnašaju svoje nadležnosti u određenom mandatu. Kada je riječ o samoj promjeni Ustava Crne Gore on se izričito o tome izjašnjava u članu 156 stav 1, dajući prednost amandmanima na Ustav. Ako se klasifikuje prema složenosti pravnog režima promjene, shodno formalnom kriterijumu klasične podjele ustava, čiji je utemeljivač britanski konstitucionalista Džems Brajs, crnogorski najviši pravni akt spada u čvste, krute ili rigidne ustave, za razliku od mekih ustava koji se mijenjaju po manje zahtjevnoj proceduri, istovjetno onoj u zakonodavnom postupku. Ovlašćeni predlagači za podnošenje prijedloga za promjenu Ustava Crne Gore su Predsjednik, Vlada ili najmanje 25 poslanika. Taj prijedlog može da se odnosi na donošenje novog ustava ili na izmjenu i dopunu pojedinih ustavnih odredbi, u kome se navode one čija se promjena traži i daje obrazloženje takvog prijedloga. Da bi prijedlog za promjenu ustava bio usvojen, neophodno je obezbijediti dvotrećinsku podršku ukupnog broja onih koji sjede u klupama Skupštine. Ukoliko takva podrška izostane i prijedlog ne bude usvojen, on može biti ponovljen nakon isteka jedne godine od dana kada je odbijen. Međutim, ako poslanici usvoje prijedlog, nadležno skupštinsko radno tijelo sačiniće nacrt akta o promjeni Ustava. Njega će razmatrati Skupština. Ako za njega glasa dvije trećine njenih članova, on je usvojen, i zatim se stavlja na javnu raspravu koja ne može trajati kraće od mjesec. Potom, nadležno skupštinsko radno tijelo utvrđuje prijedlog akta o promjeni Ustava i dostavlja ga Skupštini na razmatranje. Akt o promjeni Ustava konačno će biti usvojen ako za njega opet, drugi put glasa dvije trećine svih poslanika. Promjena Ustava ne može se vršiti za vrijeme ratnog i vanrednog stanja&#8221;, objasnio je Bastijančić.



On je dodao da ne sumnja da je svakome lako zaključiti koje ustavne odredbe je lakše, a koje neuporedivo teže i vraški komplikovanije mijenjati uz obavezan apel na narod da zauzme s tim u vezi svoj nepobitan stav, koristeći mehanizme neposredne demokratije.



&#8220;Bilo čemu od navedenog pristupati mimo procedure, svojevoljno, samoživo, neregularno, državnički nedostojanstveno i nepristojno – ne bi smjelo da dođe u obzir ni u obrisima nastanka&#8221;, kaže on.



Prema njegovim riječima, za promjenu suvih i suštinskih identitetskih članova Ustava Crne Gore neophodno je da se izjasni najmanje tri petine svih birača na državnom referendumu“.



&#8220;Konkretno, bez referendumske verifikacije kvalifikovanom većinom svih građana Crne Gore upisanih u birački spisak, nije i ne smije biti ostvarena ni pod kojim uslovima ustavna promjena članova 1, 2, 3, 4, 12, 13, 15, 45 i 157 koji se odnose na karater države, nosioca suverenosti, vršenje, uspostavljanje i priznavanje vlasti, njeno uređenje, teritoriju, državne simbole (grb, zastavu, himnu), crnogorsko državljanstvo, jezik i pismo, njen odnos sa drugim državama i međunarodnim organizacijama, te biračko pravo, kao i samog člana 157. koji predviđa referendumsku potvrdu kao uslov za promjenu svih navedenih članova Ustava. Dakle, ti mehanizmi su precizno utvrđeni Ustavom Crne Gore i oni ne mogu biti selektivno upotrijebljeni i ograničeni od strane države, odnosno njenih najvažniji političkih institucija&#8221;, navodi Bastijančić .



On ističe da su ustavne promjene moguće kada postoji nepobitno uporište sa ubjedljivim, svojom snagom dovoljnim razlozima, oko kojih postoji saglasje javnosti i konsenzus političkih elita i kada se ispune najvišim pravnim aktom striktno propisani, zaista strogi uslovi.



&#8220;Svaki ustav, tako i naš – Ustav Crne Gore, od trenutka stupanja na snagu potencijalno je, i pretpostavljeno moćan, ali ne i svemoćan i ne svevremen. Ne ni savršen. Autoritet njegovih normi i pravna vrhovna snaga mu se potvrđuju i štite ili neumitno čile i razgrađuju srazmjerno stepenu njegovog poštovanja i istinske primjene od strane svih aktera društvene zajednice, naročito nosilaca centralne političke moći, koji bi morali da se uzimaju kao najbolji uzori ustavnog djelovanja i dosljednog slijeđenja vladavine prava. A nerijetko je suprotno. Stoga, nije ni smotreno, ni opravdano prisustvo i njegovanje sklonosti ili bolje reći neracionalne prakse da se izigravanje i zaobilaženje istinske primjene i ostvarivanja Ustava opravdava manjkavostima, nedorečenošću i prevaziđenošću njegovih rješenja, bilo u cjelni ili parcijalno&#8221;, dodao je Bastijančić.



On ocjenjuje kao društveno opasno, a pravno i politički neoprostivo, pribjegavati donošenju zakona u najvišem zakonodavnom crnogorskom domu, koji grubo zadiru u vrijednosno jezgro i postulate ustavnog prava, jer se kako navodi, time nasrće na ustavni sistem i urušava ustavni poredak.



&#8220;Posljedica takvog postupanja ogleda se u činjenici da se Crna Gora u zvaničnim međunarodnim izvještajima i mišljenjima nedavno označavala (ili bi se i dalje mogla označavati) kao država „siromašne političke i pravne kulture“ (Venecijanska komisija), koja se još oporavlja od ustavne krize nastale 2022. godine (,,Freedom House“)&#8221;, naveo je Bastijančić.



Ovom prilikom on je podsjetio i na, kako je kazao, negativan prilog neustavnog zakonodavnog egzibicionizma parlamentarne većine 27. saziva Skupštine Crne Gore, kojim su, kako je dodao, privremeno flagrantno i neprimjereno derogirane i prepravljanje nadležnosti poglavara države, odnosno „retrogradno inoviran“ Zakon o Predsjedniku Crne Gore.



&#8220;Zato, nezavisno od toga da li neodrživo institucionalno, pravno i političko postupanje potiče od strane onih koji obnašaju i grčevito brane vlast ili od strane njima suprotstavljenih društvenih aktera, koji neumorno kidišu da se ista osvoji, rezultat je isti – svi u takvom ambijentu gubimo, uz dalekosežne posljedice po društvo u cjelini&#8221;, istakao je Bastijančić.



On ocjenjuje da se nije dovoljno naučilo iz lošeg primjera koji je na kratko unio gotovo opipljivo pravnopolitičko nedjelo u noviju istoriju crnogorskog zakonodavstva.



Na pitanje kako ocjenjuje najave predsjednika Skupštine Andrije Mandića koji je izjavio da Ustav treba dopuniti odredbama kojima se mijenja status srpskog jezika u Crnoj Gori, odnosno da će tražiti izmjene kroz podršku ustavotvorne skupštine da on bude uveden kao službeni jezik, Bastijančić kaže da je u pitanju paradoks. Takođe, sličnom je ocijenio i izjavu premijera Milojka Spajića koji je kazao da će se do ustavnih promjena doći kroz najširi konsenzus.



&#8220;Danas smo svjedoci sve češćih i glasnijih, olako saopštavanih ideja, od neozbiljnih do opasnih, sračunatih na promjenu najvišeg crnogorkog pravnog akta. Kao što je poznato, one dolaze ne samo sa strane određenih političkih subjekata, već i od prvaka institucija najvišeg ranga. Možemo čuti paradoksalne ideje o fomiranju ustavotvorne Skupštine CG, iako u Ustavu nema nigdje ni slova zapisanog o tome, a kamoli realnog ustavnopravnog bliže određenog osnova. U red jednako tako održivih ideja može se svrstati i ona da se ustavne promjene moraju sprovesti uz najširi politički konsenzus. Međutim, nema dileme – konsenzus ne može ni u kojem slučaju biti ni širi, ni uži, ni visok, ni niži. On postoji ili ne postoji. Riječju, ukolliko bi jedan poslanik od njih ukupno 81 bio protiv usavajanja nekog pravnog akta koji bi se našao na dnevnom redu sjednice crnogorskog parlamenta, a svih ostalih 80 bili za, ni tada ne bi postojao nikakav širi ili najširi konsenzus. Jednostavno ga nema. Dakle, ovog tipa volšebno gradiranje i nijansiranje je lišeno atributa ozbiljnosti&#8221;, objasnio je Bastijančić.



On ocjenjuje da je javno iskazivanje navedenih ideja „puka demonstracija grubog neznanja, neprimjerenog najvišim državim dužnosnicima ili opasno kreirana manipulacija da se polako i tiho stavi u izgled, odnosno nagovijesti javnosti scenarij budućeg postupanja osmišljenog na ključnim (van)državnim adresama.



&#8220;Opasno je kad se pravno tupi pojedinici naoštre, naprasno se naoružaju političkom osionošću i sve to crpe iz agresivnog legitimiteta prolaznih pozicija političke moći, zamišljajući da mogu doseći nedostižno, pa čak i pristupiti ustavnoj reviziji kako im i kada padne na pamet i politički interes nalaže. Međutim, valja se (pod)sjetiti da je istorija uvijek i nepogrešivo pokazala – notorno štetne ideje po budućnost generacija i stabilnost jedne države prije ili kasnije neminovno potroše njihove tvorce, ne ostavljajući im vremena da (p)ostanu svjesni posljedica vlastitih postupaka&#8221;, dodao je Bastijančić.



Interesantno je navesti kao činjenicu da je u toku gotovo 120 godina Crna Gora u različitim društveno- ekonomskim formacijama, državnim aranžmanima i uređenjima usvojila sedam ustava, i to (hronološki posmatrano):



Ustav za Knjaževinu Crnu Goru od 19. decembra 1905. godine je prvi crnogorski ustav. Nakon ovog, donijet je Ustav Narodne Republike Crne Gore od 31. decembra 1946. godine, zatim Ustavni zakon o osnovama društvenog i političkog uređenja Narodne Republike Crne Gore i republičkim organima vlasti, od 4. februara 1953. godine (iako ne po nazivu, po karakteru, značaju i materiji koji reguliše je ustav), potom Ustav Socijalističke Republike Crne Gore od 10. aprila 1963. godine, pa Ustav Socijalističke Republike Crne Gore od 25. februara 1974. godine, slijedi Ustav Republike Crne Gore od oktobra 1992. godine i posljednji, važeći Ustav Crne Gore od 19. oktobra 2007. godine.

Bastijančić o najavama promjene Ustava: Opasno je kad se pravno tupi pojedinci naoštre

early_payout-final-1200x675

early_payout-final-1200x675 (1)

Svi smo se, barem jednom, našli u ovakvoj situaciji.. Tvoj tiket ide odlično. Prestao si da provjeravaš rezultat, jer je tvoj favorit dobar za dva gola.. da bi nekoliko minuta kasnije, sve krenulo naopako. Zasigurno su brojni dobici, na ovaj način, izmakli a bili na dohvat ruke.



I tu na scenu stupa <a href="https://a.meridianbet.me/c/jWKeQx">Early Payout</a>! U okviru Meridianbet ponude, odmah možeš isprobati novu opciju!



Uz novitet koji čini čuda, tvoja opklada je dobitna nakon što tvoj tim ostvari željeno vođstvo, bez brige o krajnjem rezultatu.



Sa <a href="https://a.meridianbet.me/c/jWKeQx">Early Payout</a>, unovči svoju pobjedu u pravom trenutku. Izbjegni komplikacije i neočekivane ishode u poslednjem trenutku!



Zavisno od toga da li igraš fudbal, košarku ili hokej na ledu, potrebno je da tvoj tim ostvari 2 gola, 18 poena ili 3 gola razlike.



Zato, dodaj <a href="https://a.meridianbet.me/c/jWKeQx">Early Payout</a> na svoj tiket i budi korak ispred – zaboravi na sve neprijatnosti!



<a href="https://a.meridianbet.me/c/jWKeQx">Early Payout</a> zaista radi za tebe, jer čak i kada tvoj tim pobjedi, bez potrebnog vođstva, opklada će biti dobitna!



<a href="https://a.meridianbet.me/c/jWKeQx">Samo u Meridianu</a>, najveće kvote na Early Payout, za tvoju sigurnu pobjedu i bogatu isplatu.



Uz <a href="https://a.meridianbet.me/c/jWKeQx">Meridianbet</a>, budi među prvima i isprobaj najbolje novitete u svijetu sportskog klađenja!



<a href="https://a.meridianbet.me/c/jWKeQx">MEGA START</a> – neizostavno, kada je riječ o novostima – za sve nove korisnike sajta meridianbet.me, najveći poklon dobrodošlice – kreiraj nalog i na istom te čeka <a href="https://a.meridianbet.me/c/jWKeQx">100€ poklon bonusa</a>!

Early Payout – Novitet koji ćeš obožavati: Unovči pobjedu prije vremena!

ab28c9a03ec84490a7f650242b2ea15c--0--a3aa3de7f5a748dc9d16a04e001378bb_600x900

Sirijska vojska: Operacija protiv terorističkih grupa u toku



Vojska Sirije saopštila je da njene snage nastavljaju sa operacijama protiv &#8220;terorističkih grupa&#8221; u Hami, Homsu i Deri, područjima gdje su eskalirale borbe prethodnih dana s pobunjenicima.



Saopštenje vojske dolazi nakon što su pobunjeničke snage objavile da su oslobodile Damask i srušile vladu predsjednika Bašara el Asada.



Rojters: Asad napustio zemlju



Sirijski predsjednik Bašar el Asad se ukrcao u avion i otišao na nepoznatu destinaciju, rekla su Rojtersu dva visoka vojna zvaničnika upoznata sa situacijom.



Pobunjenici u Siriji saopštili su da su počeli ulazak u glavni grad Damask.



&#8220;Sa sirijskim narodom slavimo vijest o oslobađanju naših zatvorenika. Najavljujemo kraj ere nepravde u zatvoru Sednaja&#8221;, istakli su pobunjenici.



Pobunjenici: Institucije zasad pod kontrolom &#8220;bivšeg&#8221; premijera



Lider sirijskih pobunjenika Ahmed el Šara izjavio je da je zabranjeno prilaziti javnim institucijama za koje je rekao da će ostati pod nadzorom &#8220;bivšeg premijera&#8221;, dok ih zvanično ne predaju.



Sirijski premijer Mohamed Gazi el Džalali prethodno je izjavio da je ostao u svom domu i da je spreman podržati kontinuitet vlasti.



Američki predsjednik Džozef Bajden i njegov tim prate &#8220;vanredne događaje u Siriji&#8221; i u kontaktu su sa regionalnim partnerima, saopštila je Bijela kuća.



Bahra: Damask oslobođen od Asada



Hadi el Bahra, koji je na čelu sirijske političke opozicione koalicije u inostranstvu, proglasio je Damask &#8220;oslobođenim od Asada&#8221; i čestitao sirijskom narodu.



Ljudi su se okupili na ulicama i trgovima da bi proslavili kraj 50-godišnje vladavine porodice Asad u zemlji, uzvikujući &#8220;sloboda&#8221;, kažuju svjedoci.



Komandant pobunjenika Hasan Abdul Gani prethodno je saopštio da su sirijske pobunjeničke snage u potpunosti preuzele kontrolu nad gradom Homsom na zapadu Sirije.