Oni navode da u ovom trenutku ne mogu komentarisati osnovanost zahtjeva za pokretanje postupaka u svih 35 slučajeva, jer nemaju informacije o tome što se tačno kome stavlja na teret. Ipak, Gorjanc-Prelević smatra da je neprimjerena sama objava Uprave policije o procesuiranju 35 građana, u kojoj se otkrivanjem identiteta targetiraju samo tri osobe, koje su o postupku protiv sebe obaviještene putem medija.
“Takvo postupanje policije upućuje na pristrasnost, koja je nespojiva sa njenom profesionalnom obavezom da zakon primjenjuje jednako prema svima”, kazala je Gorjanc-Prelević Pobjedi.Nesrazmjerna upotreba sile
Ona dodaje da sumnje u tvrdnje policije da je postupala neselektivno i objektivno pojačava i činjenica da se javnost bombastično obavještava o pokretanju postupaka protiv navodnih napadača na policiju, dok se istovremeno ne saopštavaju rezultati ispitivanja prijava o prekoračenju policijskih ovlašćenja tokom istog skupa.
Veselin Radulović (Foto: Dragan Mijatović)
Advokat Veselin Radulović je nakon protesta podnio više krivičnih prijava zbog prekoračenja ovlašćenja, navodeći da je policija prskala biber sprejom nekoliko starijih građana koji nijesu pružali otpor.
“Nemam nikakvu povratnu informaciju što je sa tim prijavama, odnosno da li je po njima postupano”, kazao je Radulović.
Savjet za građansku kontrolu rada policije je, 10. jula, po sopstvenoj inicijativi donio odluku da provjeri postupanje policije tokom protesta kod Vile Gorica. Prema informacijama Pobjede, Savjet do danas zvaničnim kanalima nije dobio povratnu informaciju.
Radulović podsjeća da su građani putem medija i društvenih mreža mogli da vide nesrazmjernu upotrebu biber-spreja prema licima koja nijesu pružala otpor, uključujući i starije osobe.
“Postoje prekoračenja službenih ovlašćenja od strane policije. Tu su bili i pojedini službenici, uključujući rukovodeći kadar, koji su poznati po ranijim prekoračenjima ovlašćenja i primjeni nasilja tokom protesta prije deset i pet-šest godina, a takva praksa se, nažalost, ponavlja”, istakao je Radulović.
On dodaje da je riječ o službenicima koji, bez obzira na to ko rukovodi policijom, prolaze sve bezbjednosne provjere i koji se očigledno smatraju „pogodnim“ da u situacijama kada to menadžment policije zahtijeva – nezakonito primijene silu.
“Fokus bi morao biti upravo na tome, a javnost je uskraćena za odgovore zašto ti ljudi nijesu procesuirani i ne odgovaraju za prekoračenje ovlašćenja”, poručio je Radulović.
Sumnje zbog slučaja Aide Petrović
Posebno problematičnom smatra činjenicu da se među 35 procesuiranih nalazi i Aida Petrović, članica Savjeta za građansku kontrolu rada policije, čije je prisustvo na protestu bilo i dio njenog radnog zadatka.
“Poznajući je, ne mogu je povezati sa optužbama da je eventualno ometala ili napadala policijske službenike. Ona je bila prisutna i u svojstvu članice Savjeta, što dodatno pojačava sumnje u rad policije”, kazao je Radulović.
Nadležnosti tužilaštva
Za Teu Gorjanc-Prelević sporna je i činjenica da se državno tužilaštvo nije izjasnilo da li smatra da je 35 građana izvršilo prekršaj, iako je razmatralo sve slučajeve i zaključilo da nema elemenata krivičnog djela.
“Državni tužilac je nadležan da da tu procjenu”, istakla je ona.
Tea Gorjanc-Prelević (Foto: Mara Babović)
Sa tim stavom saglasan je i Radulović, koji upozorava da je istekao zakonski rok od 60 dana u kojem se, od saznanja za prekršaj, može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.
On smatra da je problematično to što tužilaštvo, kada je donijelo odluku da nema elemenata krivičnog djela, istovremeno nije odlučilo da li postoji osnov za pokretanje prekršajnog postupka.
“To jeste u nadležnosti tužilaštva. Svakako je ono kvalifikovanije i sposobnije da da pravilnu i zakonitu ocjenu od policije”, smatra Radulović.
Dodaje da je, čak i da su postojali uslovi za pokretanje prekršajnog postupka, policija bila dužna da u zakonskom roku podnese zahtjev nadležnom sudu, da obavijesti okrivljena lica i dostavi im pozive kako bi mogli da pripreme odbranu.
“Ništa od toga nije urađeno. Policija je kroz saopštenje u ovom momentu na neki način optužila određena lica i odlučila da samo neka od njih javno pomene”, istakao je on.
Zakašnjela reakcija
Radulović ocjenjuje da se teško može oteti utisku da policija nije pristrasna i da ove odluke nijesu donesene pod političkim ili drugim uticajima, jer su donijete tek nakon pet mjeseci.
“Odluka je neprimjereno i nezakonito saopštena, uz činjenicu da ništa nije urađeno na utvrđivanju odgovornosti policije. Vidjećemo kako će se postupci odvijati, ali ne možemo detaljnije komentarisati jer ne znamo što je kome konkretno stavljeno na teret”, kazao je Radulović.
On problematičnim smatra i to što policija lica koja tereti obavještava putem medija, umjesto da im omogući da u skladu sa zakonom budu upoznata sa optužbama i da pripreme odbranu.
Na pitanje Pobjede da li je policiji možda bilo potrebno pet mjeseci da identifikuje učesnike, Radulović smatra da je proteklo previše vremena da bi se to moglo pravdati identifikacijom.
“Riječ je o poznatim, donekle javnim ličnostima, koje je policija mogla identifikovati istog dana”, rekao je on.
Miran ili nasilan protest
Kako Crna Gora ima bogatu istoriju protesta, Pobjeda je pitala Radulovića da okarakteriše ovaj i postupanje policije u nedavnim i starijim događajima.
On podsjeća da je bilo protesta koji su zahtijevali policijsku reakciju, ali do nje nije došlo.
“Imali smo nedavna okupljanja povodom incidenta na Zabjelu, represiju prema državljanima Turske, kao i nasilna okupljanja ispred Vlade, gdje su se čuli govor mržnje i pozivi na nasilje. To su skupovi koje je policija bila dužna da prekine i procesuira odgovorna lica”, podsjetio je Radulović.
On smatra da okupljanje pod Goricom nije bilo nasilno.
“Nijesam primijetio da se neko od učesnika ponašao nasilno. Ali čak i da jeste, policija je morala postupati u skladu sa zakonom, a ne na ovaj način”, poručio je on.
Sud za prekršaje i sporni brojevi predmeta
Portali M i E juče su objavili podatke koje im je dostavio Sud za prekršaje, navodeći inicijale svih 35 procesuiranih građana. U odgovoru suda precizno su navedeni djelovodni brojevi zahtjeva, ali Radulović smatra da je problematično to što je djelovodni broj svakog zahtjeva isti, što je, kako tvrdi, nemoguće.
“Ako su zahtjevi podneseni protiv pojedinačnih lica, broj svakog predmeta mora biti različit”, pojasnio je on.
Smatra simptomatičnim i to što Sud za prekršaje nije naveo datum podnošenja zahtjeva, što je važno radi utvrđivanja da li je postupak pokrenut u zakonskom roku od 60 dana.
Foto: Stevo Vasiljević
U odgovorima M portalu i E portalu iz Suda za prekršaje piše da je Uprava policije podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 8. 7. 2025. godine u Podgorici i to svaki zahtjev ima broj 17244/2025, a spisi formirani u sudu za svako lice pojedinačno imaju drugačiju oznaku, a procesuiraju se zbog članova 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore.
Na listi su D. M., P. A., N. I., J. F., K. V., D. D., P. A., P. M., LJ. A., Đ. M., T. R., M. D., R. H., L. V., G. M., S. S., V. M., N. P., Š. B., D. L., S. M., K. M., H. H., S. S., K. I., R. A., L. S., Š. M., Š. E., I. D. i H. O.
Za razliku od suda, Uprava policije je u svom saopštenju objavila inicijale i identitete pojedinih osoba – Oskara Hutera, Aide Petrović i Ive Nešić – navodeći njihove funkcije ili opis radnji na protestu. Na spisku su se našli i Danilo Marunović, dekan FCJK Aleksandar Radoman, kao i komunikolog Miodrag Strugar.
Protest
Protest 200 građana, kako je zvanično objavljeno, održan je 8. jula na donjem prilazu Vili Gorica, u kojoj se tog dana uručivala Trinaestojulska nagrada Bećiru Vukoviću, negatoru crnogorske nacije i državnosti i podržavaocu četničkog pokreta. Osim toga, Vuković je nagradu dobio i za knjigu koja u tom trenutku nije postojala, o čemu je Pobjeda detaljno izvještavala.
Foto: Stevo Vasiljević
Vilu su tog dana „branile“ brojne policijske snage koje su u više navrata upotrijebile biber sprej i sprečavale demonstrante da dođu do mjesta na kojem je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, koji nosi titulu četničkog vojvode, uručivao priznanja.
Okupljeni su skandirali, između ostalog, „Fašistima treba reći ne, bilo kad i bilo đe“ i pjevali himnu Crne Gore. Nekoliko osoba je zbog biber spreja moralo da potraži pomoć ljekara.
Među demonstrantima su bili ugledni građani Crne Gore i istaknute ličnosti iz različitih profesija.
Prema podacima Uprave policije, tokom protesta povrijeđeno je osam građana i šest policajaca. U više navrata građani su pokušali da probiju kordon policije i krenu prema zaštićenom objektu Vili Gorica, ali nijesu uspjeli. Policija je upotrebljavala biber sprej, a okupljeni su uzvraćali jajima i kamenicama.
Petrović još nije zvanično obaviještena
Savjet za građansku kontrolu rada policije sinoć je razmatrao javno objavljenu informacija da je policija pokrenula prekršajni postupak prema članici Savjeta Aidi Petrović.
Ona je nedavno Pobjedi kazala da je za prijavu saznala iz medija.
Petrović je informisala Savjet da je do trenutka održavanja sjednice policija nije obavijestila o pokretanju prekršajnog postupka prema njoj.
Savjet će povodom ovog slučaja, kada bude dostupna eventualna prekršajna prijava, zauzeti stav i o tome informisati javnost.
Preporučeno
Juče je Savjet usvojio i zaključke u pogledu radnji i postupanja policije povodom tragičnog stradanja 13 građana na Cetinju dana 1. januara 2025. godine.
Video