“Trenutni pravni okvir koji reguliše medije ne pokriva temu dezinformacija. Digitalni medijski sadržaj koji se konzumira i distribuira putem interneta potpuno je neregulisan, ne samo kod nas nego i u svijetu. Jedan dio je tretiran kroz medijsku strategiju koja je usvojena”, kazala je Vesna Rajković Nenadić iz Insituta za medije.
Rajković Nenadić je istakla i da je pitanje regulacije društvenih mreža kompleksan, navodeći da nje samo Crna Gora po tome specifična, već da cijeli svijet pokušava da se sa tim izborit.“Zakonodavstvo Sjedinjenih Američkih država ide na ruku velikim kompanijama koje su vlasnici društvenih mreža. Savremeni svijet pokušava da riješi pitanje uredničkog sadržaja, i ko je odgovoran ukoliko se širi neki sporan govor na društvenim mrežama”, navela je Rajković Nenadić.
Poslednji akt u tom smislu je, ističe ona, akt o digitalnim uslugama. Učestvova je u izradi tih zakona, ali ima velike rezerve u odnosu na njih posebno, kako kaže Rajković Nenadić, u dijelu gdje nisu obuhvatile direktive Evropske unije “jer jednostvano nije bilo vremena”.
Rajković Nenadić se osvrnula i na to da li zakon o medijima tretira dezinformacije ili eventualan uticaj vleikih korporacija na informacije koje se plasiraju na društvenim mrežama, a koje imaju za namjeru da utiču na mišljenje korisnika?
“Ovi zakoni ne tretiraju to pitanje.Imate zakonsko rješenje koje se odnosi na važeći zakon, npr. da je sud na zahtjev državnog tužioca mogao da blokira sporni sadržaj ukoliko je prekršeno jedno u nizu krivičnih djela.Ali meni nije poznato da je ta odredba koja postoji kao važeći mehanizam poslednjih godina upotrebljena. Ukoliko bude izglasano ovo zakonsko rješenje svaka osoba će moci da pokrene ovaj postupak, i to je nadjeno kao kompromisno rješenje upravo na zahtjeve da se bloikiraju oni portali koji nijesu evidentirani u registru ministarstva kulture i medija.Oni su najprepoznatljiviji kao portali koji šire sporan govor i često govor mržnje”, naglasila je ona.
Kada je riječ o dezinformacijama, Rajković Nenadić kaže da je medijskom strategijom predviđeno formiranje mreže, i tim procesom bi rukovodio univerzitet.
“Oni bi birali ljude koji bi na dnevnom nivou ukazivali na dezinformacije, to je jedan od mehanizama akcionih planova medijskh strategija da se dezinformacijama stane na put”, pojasnila je Rajković Nenadić.
Komentarišući to koliko je Crna Gora spremna da se pozabavi problemom zavisnosti od društvenih mreža, IT stručnjak Ivan Bošković je kazao da su zakoni na osnovu kojih se sprovodi istraga prema velikim tehnološkim kompanijama usvojeni još 2002. godine, a da je njihova primjena počela početkom ove godine.
“Tu su dva ključna zakona, o digitalnim servisima i o digitalnom tržištu. Samo na osnovu ta dva zakona su otvorene istrage protiv velikih kompanija za sumnju da nisu uskladjene sa ovim zakonima. Cilj je zaštita građana od štetnih posljedica korišćenja društvenih mreža i servisa koje te kompanije pružaju”, navodi Bošković.
Većina, kako kaže, nije svjesna koliko informacija o sebi odaje velikim kompanijama samo na bazi naših aktivnosti na ekranu.
“Prvenstveni cilj je da se zaštite maloljetna lica, aktuelnom istragom u EU provjeravaju kontrole na Fejsbuku koje se tiču provjere godišta korisnika”, navodi Bošković, odgovarajući na pitanje o pristupu privatnim informacijama na telefonu od strane velikih kompanija.
Preporučeno
“Kad sagledamo kompleksnost čitave teme, pitanje koliko smo mi u Crnoj Gori zabrinuti, moramo da vodimo računa kao mala zemlja i sa relativno slabim zakonodavnim okvirom u ovom domenu ja se radujem skorom pristupanju u EU da bi ovakvi zakoni važili za nas”, zaključio je Bošković.
Video