„Praksa pokazuje da broj djece koja posjećuju logopeda jeste u porastu, a najčešći razlozi su kašnjenje u produkciji ili razumijevanju govora, kao i artikulacioni poremećaji, odnosno nemogućnost ili nepravilan izgovor glasova“, naglašava ona.
Sadržaj kojem su djeca izložena isključuje interakciju, djetetu se sve servira. Uz pomoć boja, zvukova i pokreta zaokuplja se dječija pažnja.
„Broj djece sa problemima u govoru se povećao učestalijom upotrebom digitalnih tehnologija. Djeca koja svoje slobodno vrijeme provode uz video igrice i mobilne telefone, češće imaju problem sa razvojem govornih sposobnosti, socijalnih vještina, pažnjom i koncentracijom“, kaže Pejanović.
Svjetski stručnjaci ističu da je najčešći razlog zbog kojeg djeca kasnije progovaraju prerano upoznavanje sa tehnologijom i pretjerana izloženost tehnologiji u najosjetljivijoj životnoj dobi. Posebno alarmantno stanje je kada djeca do 3 godine uopšte ne govore.
„Primjetan je broj djece koja sve kasnije progovaraju, što u neku ruku može biti posljedica većoj izloženosti tv ekranima“ naglašava Pejanović i dodaje da se dešava da djeca danas progovore na engleskom jeziku jer nisu bila izložena sadržaju na maternjem.
Psiholozi, logopedi i pedagozi prate savjete svjetskih stručnjaka i savjetuju roditelje oko pravilnog odgoja djece i načina kako da prilagode tehnologiju stepenu razvoja djeteta.
„Moj savjet je da dijete više vremena provodi u slobodnoj igri nego pred ekranom. Djetetu je potrebno da trči, istražuje i dodiruje. Neophodno mu je da doživi svoje tijelo i prostor u kojem se nalazi, a to neće dobiti gledajući ni u jedan ekran“, zaključuje Pejanović.
Preporučeno
Milena Dendić
Video