To je saopšteno na online konferenciji o stanju demokratije u Crnoj Gori na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja Indeksa demokratije za 2020. godinu, a koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), u saradnji sa Hanns Seidel fondacijom.

Autor istraživanja i glavni metodolog CEDEM-a, prof. dr Miloš Bešić, naveo je da istraživanje analizira i trend koji pokriva period od sticanja nezavisnosti Crne Gore do smjene dugogodišnje vlasti.

„Ključni grafikon pokazuje kakvo je stanje demokratije za sva ključna područja, a to su politika, pravo, ekonomija, obrazovanje, mediji, manjine, žene, invaliditet. I taj podatak nam ukazuje da se vrijednosti mjerenja kreću od 0,42 do 0,66. Najveći stepen demokratičnosti crnogorskog društva danas mjerimo kada je riječ o odnosu prema nacionalnim i vjerskim manjinama i ta vrijednost je 0,66. To je sve zahvaljujući pozitivnim trendovima koji su se dešavali od 2009. do danas“, naveo je Bešić.

Sljedeća oblast u kojoj je, kako je kazao, prilično solidna situacija je obrazovanje, gdje je vrijednost 0,58.

„U te dvije oblasti možemo biti manje-više zadovoljni kada je riječ o stanju demokratije. Kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti vrijednost je 0,50, a kada je riječ o osobama s invaliditetom vrijednost je 0,48. Najveći problemi stanja demokratije u Crnoj Gori su u sljedećim područjima: politika, pravo, mediji (0,43) i ekonomija (0,42). Dakle, kada je riječ o demokratičnosti u ekonomskom životu u Crnoj Gori imamao najveći problem“, objasnio je Bešić.

Regresivni trendovi stanja demokratije u Crnoj Gori su, kako je rekao, prisutni od 2012. godine do danas, ali i pored izraženih negativnih trendova u posljednjih osam godina, ipak se može reći da je stepen demokratije u Crnoj Gori danas na nešto višem nivou nego što je to bio slučaj prije trinaest godina.

„Kada je riječ o stanju demokratije u Crnoj Gori krenuli smo od 0,47 koliko je bilo 2007. godine. Imali smo kolebljive vrijednosti, ali smo došli do određenog progresa 2012. godine (0,52). Od tada pa nadalje su se po demokratiju dešavale očigledno loše stvari i danas imamo simboličnih 0,02 indeksna poena više nego što je bilo 2007 godine (0,49).“, objasnio je Bešić.

Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava, Milena Bešić, istakla je da osmogodišnjica pregovaranja sa Evropskom unijom opominje da trenutno brojimo tri privremeno zatvorena poglavlja, te da nova metodologija u narednom periodu zahtjeva veću političku volju i odlučnost političkih aktera sa ciljem poboljšanja implementacije usvojenog normativnog okvira i sprovođenja neophodnih reformi.

„Neefikasne i birokratizovane institucije, nepotizam, klijentelizam, korupcija i neodgovornost samo su neke od karakteristika koje se očitavaju u izvještajima Evropske komisije i međunarodnih organizacija za Crnu Goru. Prethodne četiri godine obilježene su izostankom očekivane reforme izbornog zakonodavstva, bojkotom parlamenta od strane dijela opozicije, građanskim protestima, kao i suđenjem dvojici lidera tada opozicionih partija. Sve ovo imalo je za posljedicu pad povjerenja građana u institucije“, rekla je Bešić.

Naglasila je da je važno potvrditi demokratiju kao temeljnu vrijednost i karakteristiku društva, a ne kao sredstvo za postizanje željenih ciljeva neke politike.

„Naša istraživanja potvrđuju da većina građana želi vidjeti Crnu Goru kao građansku, demokratsku i zapadno orjentisanu zemlju, van uticaja vjerskih organizacija“, kazala je Bešić.

Regionalni direktor Hanns Seidel fondacije za Jugoistočnu Evropu, dr Klaus Fiesinger, kazao je da su osnovni stubovi demokratije, kao što su politički pluralizam, vladavina prava, od izuzetnog značaja za stabilnost demokratije, da je vrlo važno pratiti kako se radi na napornom putu demokratske konsolidacije i da je upravo to zadatak CEDEM-a.

Predsjednik Skupštine Crne Gore, mr Aleksa Bečić, istakao je da će Skupština, što je već u prethodnih nekoliko mjeseci pokazala, dati jedan od najznačajnijih doprinosa razvoju demokratskih procesa u zemlji.

„Najbolji način da to učini jeste da nastavi putem kojim je krenula, jačanjem svoje kontrolne i nadzorne funkcije, odnosno poštovanjem njene ustavne uloge. Na taj način obezbijedićemo povjerenje građana u najviši zakonodavni i predstavnički dom, jer bez povjerenja ne može biti riječi o legitimitetu institucija, a bez legitimiteta, skoro je nemoguće govoriti o demokratiji“, ocijenio je Bečić.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore, dr Dritan Abazović, smatra da nakon 30. avgusta u Crnoj Gori više nema političkog monopola.

Ono što je Vlada odredila kao prioritet jeste, kako je rekao, da obaveze iz evropske agende ostvaruje na što je moguće bolji način.

„Moramo da krenemo u odlučnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Moramo da pokažemo veći stepen transparentnosti javnih institucija, moramo da skidamo oznake tajnosti sa dokumenata koji ne treba da budu tajni. Moramo da omogućimo da civilni sektor bude prisutan i da da ekspertizu i podršku raznim projektima. Moramo da realizujemo koncept Crne Gore kao ekološke države. Moramo da oslobađamo institucije. Taj proces nije revanšizam, ali jeste poziv na odgovornost“, istakao je Abazović.

Poručio je da nova Vlada ima glavni zadatak, a to je da zaštiti javni interes u svakom segmentu i da zaštiti javne finansije i državni budžet.

Poslanik u Skupštini Crne Gore, Andrija Nikolić, kazao je da demokratski zrelog društva nema bez zrele i odgovorne vlasti, i bez iste takve opozicije.

„Crna Gora je konačno dobila zrelu i odgovornu opoziciju. A odgovorni političari u novoj vlasti bi trebalo da raskinu praksu sa dosadašnjim negativnim politikama. Promjena vlasti koja se dogodila je konačno skinula mantru da se evo 30 godina u Crnoj Gori ne mijenja vlast i da je to dodatno kompromitovalo njen demokratski imidž. Sad imamo promjenu vlasti, imali smo odgovornu kohabitaciju od strane aktuelne opozicije, što znači da je crnogorsko društvo u izvjesnom smislu konzumiralo demokratiju“, smatra Nikolić.

Jedini politički monopol, koji treba da opstane je, kako smatra, ideja građanske i evropske Crne Gore.

Poslanik u Skupštini Crne Gore, Slaven Radunović, rekao je da je u Crnu Goru konačno ušao jedan vid demokratije, iako je to, kako smatra, još uvijek na nivou najnerazvijenijih država Evrope.

„A rekao bih da smo i gori i od djelova Centralne Afrike i Južne Amerike posebno kada su u pitanju ostaci, kada je riječ o tužilaštvu i pravosuđu, koji ne datiraju samo iz vremena Mila Đukanovića i njegovog režima. To je još od 1945. na ovamo. Naše sudije i naše tužilaštvo sebe doživljavaju kao servis vlasti. Oni pojedinci koji uspiju sa tim da se izbore ne mogu da napreduju“, kazao je Radunović.

Medijski analitičar, Duško Vuković, smatra da ako mediji ne omogućavaju komunikaciju unutar jednog društva, između pojedinaca, socijalnih, interesnih grupa, institucija, onda stvari ne funkcionišu i ne može se govoriti o demokratiji.

„Demokratija je ako uspjevamo da gradimo društvo. Ako imamo političke stranke ili institucije koje su samo armatura za uspotavljanje moći, kontrole nad društvom, onda ne možemo govoriti o demokratiji. Nama nedostaje društvo, a unutar toga društva nam nedostaju mediji koji će uspostaviti jedan participativni model“, poručio je Vuković.

Ocijenio je da istraživanje pokazuje da je Crna Gora u ozbiljnom zaostajanju u odnosu na ono što je poželjan model.

Direktorica Politikon mreže, dr Jovana Marović, ukazala je da je odgovornost za stanje demokratije u Crnoj Gori i na vlasti i na opoziciji.

„Na vlasti, naravno, najviše, budući da 30 godina ista politička elita i sprovodi reforme i glavni je uzročnik svih problema u Crnoj Gori. A i opozcija, budući da nije do sada mogla i nije u značajnoj mjeri pomogla demokratizaciji Crne Gore“, rekla je Marović.

Smatra da je paradoks da demokratija nazaduje od 2012. godine, jer od tada Crna Gora pregovara za članstvo u EU.

„Ono što je posebno problematično je, što je komplikovanije pitanje na agendi, to su institucije zatvorenije. Transparentnost je unapređena, ali uvijek se nađe način da te informacije ostanu zaštićene “ukazala je Marović.