Video
To je pokazalo istraživanje koje je nevladina organizacija (NVO) Juventas sprovela tokom maja i juna ove godine na uzorku 882 učenika, u partnerstvu sa Unijom srednjoškolaca u okviru projekta Libela – Doprinos očuvanju multinacionalnog sklada među mladima.
Istraživanje je, kako je saopšteno iz Juventasa, sprovedeno sa ciljem da pruži uvid u razmišljanje mladih o poštovanju različitosti, karakteristikama eventualne etničke i socijalne distance kao i o načinima prevazilaženja istih.
Izvršna direktorica Juventasa, Ivana Vujović, kazala je da je za 78,6 odsto srednjoškolaca vjera jako bitna u svakodnevnom životu, da preko polovina njih kao dominantan izvor informisanja o različitim kulturama i običajima drugih naroda koristi društvene mreže i medije, a tek svaka deseta ispitana osoba kaže da se informiše u školi.
– Svega 30.8 odsto ispitanika misli da njihova škola radi na promovisanju multikulturalnog obrazovanja, ali bi voljeli da bude drugačije i da se o tome više informišu kroz školske aktivnosti i literaturu – rekla je Vujović na predstavljanju istraživanja u Pljevljima.
Prema njenim riječima, 87,3 odsto ispitanih srednjškolaca navodi da su ponosni na pripadnost svojoj naciji, a 76,6 odsto da se njihova nacionalna i etnička grupa poštuje u njihovoj školi.
– Skoro 60 odsto ispitanih je potpuno saglasno da se u njihovoj školi poštuju druge nacionalne i etničke grupe. Istraživanje je pokazalo da nije uobičajeno da u Crnoj Gori imamo bračne parove koji su različite vjere ili nacije, što ukazuje na to da je u prošlosti bilo prisutno preferiranje partnera koji su iste vjere ili nacije – rekla je Vujović.
Ukazala je da je istraživanje pokazalo da većina djece ima interakciju sa djecom drugačijeg nacionalnog i vjerskog identiteta od njihovog, kao i da se u toj interakciji osjećaju prijatno i prirodno.
Vujović je pojasnila da visoki procenti prihvatanja u profesionalnoj saradnji i svakodnevnim interakcijama ukazuju na spremnost za zajednički rad i komunikaciju među etničkim grupama.
– Ovi podaci jasno pokazuju da postoji otvorenost za druženje i saradnju na školskom i društvenom nivou, a zona interakcije u kojoj se uočavaju negativni stavovi je uslovljena brojnim predrasudama i nedostatkom dovoljnog broja modela na koje se djeca mogu ugledati – poručila je Vujović.
Istraživanje je, kako je ukazala, pokazalo da mnoga djeca nisu u svakodnevnom kontaktu sa djecom drugih nacionalnosti i ne uspijevaju da kroz direktan kontakt uspostave lično pozitivno iskustvo i tako prevaziđu predrasude i nepovjerenje.
– Zabrinjava procenat od 31 odsto ispitanih koji kažu da rijetko ili gotovo nikad ne provode vrijeme van škole u aktivnostima sa mladima koji su različite nacionalne ili etničke pripadnosti – kazala je Vujović.
Ukazala je da ekonomska i socijalna situacija takođe može predstavljati još jedan negativni faktor.
– Kada su različite etničke grupe segregirane u različitim djelovima društva, prilike za susret i interakciju su ograničene, što može održavati ili produbljivati neprihvatanje. Zato ističemo važnost susreta i interakcije i učenja od vršnjaka o vjeri, kulturnom identitetu, o jeziku – poručila je Vujović.
Istakla je da izazovi postaju evidentni u sferama intimnih veza kao što su ljubavne/partnerske veze i budući brak, gdje je primjetna niža stopa međuetničkog prihvatanja.
– Ova zona neprihvatanja je indikacija još uvijek prisutnih naslijeđenih predrasuda i nepovjerenja koji se često prenose s generacije na generaciju, a na koje društvo ne reaguje adekvatno, dok se u isto vrijeme zloupotrebljavaju u političke i dnevno-političke svrhve. Dok se akcentuju različitosti, kohezija, empatija, saradnja i razmjena se ne podstiču dovoljno – upozorila je Vujović.
Ukazala je da podaci istraživanja pokazuju da je najveća etnička distanca, prema Romskoj zajednici.
– Svega 15 odsto srednjoškolaca smatra poptpuno prihvatljivim da stupi u brak sa pripadnikom/com Romske zajednice, a za tek 33 odsto bi bilo potpuno prihvatljivo da pripadnik/ca Romske zajednice bude na rukovodećoj poziciji u državi. Za većinu ispitanih je prihvatljivo da pripadnici njihovih identiteta obavljaju rukovodeće pozicije u društvu, ali dolazimo do problema kada bi te pozicije obavljali predstavnici manje brojnih naroda – pojasnila je Vujović.
Rekla je da je istraživanje pokazalo da svaki/a šesti/a srednjoškolac/ka (17%) navodi da su i oni sami bili izloženi diskriminaciji zbog svog identiteta, dok jedna od 15 anketiranih osoba (6.2%) smatra da je zbog svog identiteta često izložena isključivanju, i to “3,2 % svaki dan”.
– Većina (54.7%) navodi da su neka djeca izložena podsmijavanju i nazivanju pogrdnim imenima zbog svog nacionalnog identiteta – kazala je Vujović.
Ona je, govoreći o prevazilaženju problema i izazova na koje je ukazalo istraživanje, kazala da je neophodno snažno se fokusirati na edukaciju kao osnovni alat za transformaciju društva.
– Edukacija treba da obuhvati sve nivoe – od formalnog obrazovanja u školama do neformalnih radionica i javnih kampanja. Promovisanje interkulturalnog razumijevanja je ključno kako bi se mladima pružila prilika da nauče o različitim kulturama, običajima i istorijama drugih etničkih grupa – navela je Vujović.
Smatra da će kroz ovakve inicijative pojedinci steći dublje razumijevanje i empatiju prema drugima, što može postepeno smanjiti predrasude i neprihvatanje.
– Konkretno, mladi žele da se edukuju putem medija, ali i društvenih mreža/interneta, kroz školske aktivnosti, literaturu, direktan razogovor sa prijateljima i programe kulturnih razmjena. Ne odgovara svakom adolescentu svaki od ovih pristupa, ali je važno da se ponudi što širi spektar opcija – istakla je Vujović.
Poručila je da je potrebno promovisati učenje albanskog jezika, kao i međusobnu interakciju i adresirati u nekim segmentima izraženu socijalnu distancu u odnosu na albansku nacionalnu manjinu.
Savjetnik u okviru Programa za jačanje kapaciteta, istraživanje i zagovaranje u NVO Juventas, Miloš Milačić, rekao je da je projekat Libela imao za cilj da postigne veći stepen poštovanja različitosti i očuvanja multinacionalnig sklada među mladima.
– Crna Gora je multietnička i multinacionalna država koja teži da bude aktivni član savremenog evropskog i svjetskog društava. Građani Crne Gore sa žarom podržavaju ovu viziju, ali suočavaju se sa izazovima koji dolaze iz međugeneracijskog jaza i nedostatka solidarnosti među mladima. Netolerancija, nepoštovanje različitosti i drugi oblici socijalnog distanciranja postali su zabrinjavajuće česti, a sve češće se suočavamo sa tragičnim posledicama vršnjačkog nasilja – kazao je Milačić.
Upozorio je da zabrinjavajući porast incidentnih događaja među mladima nije ograničen samo na specifične etničke i nacionalne grupe.
– Svjedočimo sve većoj potrebi za ulaganjem dodatnih napora kako bi se zaustavilo širenje ovog problema – dodao je Milačić.
Kazao je da je u cilju prevazilaženja ovih izazova, u oviru projekta osmišljen niz aktivnosti koje će donijeti stvarne i mjerljive rezultate.
Milačić je podsjetio da je u toku kampanja “Naše različitosti su naše vrijednosti”, koja sem mladih targetira i širi socijalni diskurs, roditelje i nastavnike.
Preporučeno
Pojasnio je da je projekat, koji je finansiralo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, realizovan kroz tri faze – istraživačku, edukativnu i edukativno-promotivnu fazu.
