Tom prilikom je, kako navode iz Ekološkog društva “Breznica”, došlo do zagađenja Ćehotine.
“Ekološki incident koji se dogodio prije osam dana na deponiji rudnika olova i cinka u Šulima, nije izolovan slučaj – ovo je samo još jedan u nizu katastrofalnih propusta, koji se ponavljaju iz godine u godinu, a da niko za to ne odgovara. Trovanje Ćehotine, koje se pokušalo prikriti, posljednja je ‘kap koja je prelila čašu’ u nizu ignorisanja, ćutanja i nečinjenja institucija.Ono što je posebno alarmantno – zagađenje je prešlo i van granica Crne Gore. Više ne trujemo samo sebe – trujemo i region. Od potpisanih ili ratifikovanih, međunarodnih konvencija nedležni u Crnoj Gori su napravili otirač za noge”, navode oni.
Nije, pišu u saopštenju, prvi put da rijeka Ćehotina bude zagađena. Slični incidenti bilježeni su godinama unazad, uključujući i ozbiljno zagađenje iz novembra 2019. godine.
“Najnoviji slučaj ukazuje na to da je jalovište rudnika popustilo – formirale su se šupljine prečnika od oko deset metara, kroz koje su otpadne vode i veći dio jalovine prodrli u podzemne vode i završili direktno u izvorima i rijeci. Uprava rudnika, (za koji tvrde da je vlasništvu Poljaka) i daje nemušta i sramotna objašnjenja, u kojima priznaje da ne zna kako je došlo do propadanja terena, iako je poznato da se jalovište nalazi na poroznom, seizmički nestabilnom tlu. Očigledno – nisu rađena nikakva geotehnička istraživanja, jer da jesu, ne bi na tako nestabilnom terenu, odlagali milione tona otpada”, naglašavaju oni.
Ističu da je ekološki inspektor odmah izašao na teren, no inspekcija se još nije oglasila.
“Ćute i u Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao i Agencija za zaštitu prirode i životne sredine. Ćute kao da se ništa nije desilo, a jeste! I to ozbiljno”, dodaju iz ED “Breznica”.
Juče je rijeka Ćehotina, na granici sa Bosnom i Hercegovinom, kako kažu, bila bijela kao mlijeko.
“Zagađenje iz Crne Gore je otišlo dalje – izvori i potoci puni otrovnih voda slivaju se u Ćehotina pa dalje u Drinu, direktno ugrožavajući gradove kao što su Foča, Goražde i Višegrad, čiji građani koriste vodu iz arterijskih bunara pored Ćehotine, ili direktno iz Drine za piće.
Preporučeno
Obavijestili smo lokalne uprave pomenutih gradova, nizvodno o mogućim zdravstvenim rizicima po stanovnišvo. Sezona je i ljdi se kupaju na tim rijekama kojim plutaju otrovi i teški metali.Crna Gora ne samo da truje sopstvenu prirodu i narod – već i ljude u susjednim državama”, zaključeno je.
Video