To je poručeno na petoj Nacionalnoj konferenciji “Suprostavljanje kriminalitetu maloljetnika, kroz preventivno djelovanje i sankcionisanje”, koju je organizovala Internacionalna policijska organizacija Crne Gore (IPO).

Predsjednik IPO, Ivan Pekić, smatra da u suprotstavljanju kriminaletetu maloljetnika i vršnjačkog nasilja treba da se uključe sve institucije, organizacije i mediji.

„Samo zajedničkom saradnjom možemo pokušati da izađemo iz okvira da naša djeca danas gledaju na nasilje kao na šalu. Kao roditelj, mogu da kažem da mnogo razgovaram sa svojom djecom i da tehnologija nevjerovatno napreduje. Tik Tok i druge društvene mreže koje danas stvaraju ogromne probleme, idu korak ispred nas roditelja“, naveo je Pekić.

Istakao je da smo svjedoci da je kriminalitet maloljetnika učestala pojava koja je poprimila ozbiljne obrise.

„Bez našeg zajedničkog djelovanja, nema ni rješavanja problema. U obrazovnim institucijama su previše dali fokus na obrazovanje, a jako malo na vaspitanje. Da, vaspitanje ide iz kuće. I sam sam roditelj i prva instanca je kuća iz koje potiče vaspitanje, ali druga kuća je škola i tu treba da bude nastavljeno vaspitanje. Mislim da smo to zapostavili“, smatra Pekić.

Šefica kabineta ministra javne uprave, Milica Pajović, rekla je da ako se jedno dijete ili mlad čovjek razvije u nasilnika za sve godine svog života, potrebno je mnogo vremena, truda i stručnog rada za promjenu njegove ličnosti.

„Ništa nije teže promijeniti nego mišljenje čovjeka. Integritet mladog čovjeka počinje da se gradi u formativnim godinama, i potrebno je da im država i društvo osiguraju podsticajno okruženje u porodici i sredini u kojoj žive, te u obrazovnim ustanovama na svim nivoima“, kazala je Pajović.

Prema njenim riječima, ako je poznato da djeca uče po modelu, „pitamo li se ko su nam modeli od kojih se mladi uče odgovornom odnosu prema društvu“.

„Kada nešto u razvojnom procesu ozbiljno zakaže, kada mlade sa razvojnim problemima ostavimo bez podrške porodice, škole ili drugih mehanizama za ranu detekciju problema i njihovo temeljno rješavanje, pitanje je vremena kada će nam se zanemarivanje vaspitne uloge zajednice vratiti u lakšim ili težim formama kriminaliteta kao što se upravo i dešava“, navela je Pajović.

Izazov je, kako je istakla, ogroman.

„On mora da zabrine sve nas, ne samo sa profesionalnog, nego i sa ličnog aspekta. Potrebno je hitno reagovati, unaprijediti represivne mjere, ali i mjere podrške za one koji pokazuju devijantno ponašanje,a na drugoj strani osnažiti preventivne mjere koje će obuhvatiti cijelu zajednicu. Akcija treba da bude posebno osmišljena, sveobuhvatna i neprekidna“, rekla je Pajović.

Advokatica, Andrijana Razić, kazala je da onog momenta kad određeni maloljetnik dođe u situaciju da mu treba advokat i odbrana, „tad je kasno za bilo kakvu ispravku“.

„To mi govori višegodišnje iskustvo i statistika“, dodala je Razić.

Govoreći o maloljetničkoj delokvenciji, Razić smatra da je dijete poslednje u nizu krivaca i odgovornih za ono što on radi.

„Smatram da smo svi kao društvo kolektivno i globalno odgovorni za psihički stadijum i status u kojem se nalaze djeca. Postali smo kontradiktorno društvo, jer živimo u spektakulrnim vremenima u kojima nikad do sad nismo živjeli, u smislu ogromnih sloboda i prava, a sa druge strane, u kataklizmičnom društvu u smislu potpunog urušavanja vrijednosti i principa, koji su uticali uz pomoć rasta tehnologije i tehnokratskog društva i nametanja evropskih standarda, da djeca imaju neograničena prava, a da nemaju istovremno bilo kakve odgovornosti. Pravo je jednako odgovornost“, rekla je Razić.

Izvršna direktorica Udruženja roditelji, Kristina Mihailović, podsjetila je da su se u toj organizaciji kroz djelovanje fokusirali na vršnjačko nasilje i da su se trudili da ukažu na nepostojanje sistema odgovornosti.

„Mislimo da je to ključni problem svega što se dešava u našem društvu ne samo kada govorimo o djeci. Kad kažemo odgovornost mislimo na sve, prije svega na porodicu. Porodica je ključna karika u cijeloj priči. Porodici je danas potrebna mnogo značajnija podrška nego što je to bio slučaj do sada. Važno je da pomognemo porodici da, od samog početka, utiče na vaspitanje djece onda kada to ne umije ili neće i da suzbije ponašanje koje može biti problematično“, navela je Mihailović.

Ukazala je da, u periodu od ranog razvoja do školskog uzrasta, kad se počinje primjećivati ponašanje koje može da ukazuje na promjene unutar porodice i djeteta, „kao društvo nemamo odekvatnu podršku za tu porodicu“.

„Ključno je da institucije sistema pomognu, da natjeraju ili nađu mehanizme za podsticaj porodici da ponašanje svog djeteta mijenja. Takođe, važno je da pomognu školi da se uključi kako bi mogli ostvariti konkretne rezultate“, kazala je Mihailović.

Poručila je da je potrebno uraditi sve da dođemo do toga da se servisi podrške porodici uspostave na nivou države.

Predstavnica nevladine organizacije Sistem, Neda Radović, smatra da nismo svjesni ozbiljnosti problema i u kojoj mjeri se dešava vršnjačko nasilje i nasilje generalno.

„Opšti utisak stiče se da se o nasilju priča onda kada se dese neki konkretni primjeri, a da olako shvatamo ozbiljnost ovog problema i bezbjednost naših najmlađih“, navela je Radović.

Istakla je da je prevencija najbitnija u suzbijanju vršačkog nasilja.

„Kada je ovaj problem u pitanju, mora se djelovati sistemski kako bi se u budućnosti vršnjačko nasilje i nasilje generalno držalo pod kontrolom“, kazala je Radović.

Ocijenila je da je Ministarstvo prosvjete ključni faktor u procesu rješavanja problema, koji nije jednostavan ni brz, navodeći da su potrebne određene obrazovne mjere i prilagođavanje obrazovnom programu sa ciljem emocionalnog opismenjavanja mladih.

„Važno je da se kroz obrazovni program pojača rad na predmetima koji utiču na formiranje kritičkog mišljenja djece i mladih“, istakla je Radović.

Novinarka Svetlana Đokić kazala je da složenost i osjetljivost problema maloljetničke delinkvencije, ali i posljedice za dalji put maloljetnog delikventa, zahtijevaju proaktivno učešće različitih sfera društva, a posebno institucija koje se u okviru svoje nadležnosti bave pravima maloljetnih lica.

„Učešce i doprinos zahtijeva se i od medija, posebno od novinara koji pokrivaju takozvanu – crnu hroniku. Jer da se razumijemo, i vršnjačko nasilje, i situacije u kojima su djeca žrtve ili počinioci, jeste crna hronika. Mnogi su ubjeđenja da su novinari koji svakodnevno izvještavaju o zločinima, ubistvima, kriminalcima, oguglali na takve priče i teme. A to nije tačno. Baš zbog toga, jer se svakodnevno susrijećemo sa tim, i znamo detalje koji mnogi nikada ne saznaju, ili misle da se to dešava samo u filmovima, to nas pogađa još više“, navela je Đokić.

Ocijenila je da je izvještavanje u ovakvim slučajevima jako teško.

„Nikada ne znate da li ste javnosti rekli previše ili premalo. Gdje je granica onog što je etički, moralno, u krajnjoj liniji ljudsko. To je pitanje od milion dolara. Ali, da se razumijemo, ako ste odlučili da se bavite ovim poslom, morate biti vrlo odgovorni. Jer samo jedan pogrešan detalj, pogrešno slovo u inicijalima, pogrešna fotografija, može da napravi približno štete i bola, koliko i sam počinjeni zločin“, kazala je Đokić.

Preporučeno

(FOTO/ VIDEO) ULCINJ: Veliki požar na plaži Cabo, vatra zahvatila inventar kupališta

PAVIĆEVIĆU i LAZOVIĆU ukinut kućni pritvor, NASTIĆ vraćen pasoš

Uhapšen Laketić zbog sumnje da je pomagao osumnjičenima za teško ubistvo u Srbiji

Šarec: Očekujem kvorum u četvrtak – ne volim kad se unaprijed preda meč, smjena jednog čovjeka ne bi smjela da prouzrokuje krizu vlasti

GORIVO VIŠE NEĆE ČEKATI PONEDJELJAK: Hrvatska razmatra dnevni obračun, CG i Evropa snižavaju poreze i ograničavaju marže

ĐURIČKOVIĆ, LIPOVINA, JOVANOVIĆ i ostali oslobođeni od optužbe za planiranje šverca droge

Organizatori događaja izrazili su žaljenje i zabrinutost jer događaju na kojem se diskutovalo o jednoj o najvažnijih tema u našem društvu nisu prisustvovali direktor Uprave policije Nikola Terzić i ministar prosvjete Miomir Vojinović.