Video
Parlamentarni izbori 2020. koji su održani u vrijeme pandemije nisu inspirisali političke subjekte da u svoje izborne programe uključe i plan restauracije ekonomskog, socijalnog, kulturnog, zdravstvenog i drugih važnih sistema u zemlji imajući u vidu uticaj i posljedice kovid-19 pandemije – ocijenila je koordinatorka programa Aktivno građanstvo u Centru za građansko obrazovanje Željka Ćetković.
Ova nevladine organizacije je povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom predstavila izvještaj koji daje osvrt na programe političkih partija za parlamentarne izbore 2020. u dijelu zastupljenosti pitanja koja se odnose na osobe sa invaliditetom.
Ćetkovićk, koja je glavna autorka izvještaja, kazala je da “ni pandemija ni one društvene grupe osobito pogođene njome, a među njima su i osobe sa invaliditetom, nijesu dobile dužnu pažnju u izbornim programima”.
“Jedine dvije političke partije koje su suštinski tretirale prava osoba sa invaliditetom i njima posvetile djelove programa su Bošnjačka stranka (BS) i Hrvatska reformska stranka (HRS) – koautorka izvještaja i viša pravna savjetnica u CGO-u Snežana Kaluđerović.
Bošnjačka stranka je, kako je precizirala, fokus brige o osobama sa invaliditetom usmjerila na zapošljavanje ovih osoba i davanje prednosti visokoobrazovanim osobama sa invaliditetom na tržištu rada, razvoj preduzetničke inicijative i tako dalje.
Hrvatska reformska stranka je, dodaje Kaluđerović, ukazala na značaj poboljšanja položaja osoba sa invaliditetom obrazovanju i zapošljavanju.
“Ova partija pokazuje sklonost ka medicinskom modelu pristupa invaliditetu koji je štetan po ljudska prava osoba sa invaliditetom, a u tom programu se identifikuje i nepoznavanje principa afirmativne akcije u oblasti zapošljavanja osoba sa invaliditetom. Konkretno, HRS iskazuje da će se zalagati za za ravnopravan tretman osoba sa invaliditetom sa visokom stručnom spremom na konkursima za zapošljavanje. Očito se tu zaboravlja da je zabrana diskriminacije u oblasti zapošljavanja već propisana zakonodavnim okvirom zaštite, a pošto to nije bilo dovoljno, uveden je princip afirmativne akcije koji uključuje davanje prednosti osobama sa invaliditetom u odnosu na osobe bez invaliditeta u situacijama kada su osobe jednake po obrazovnom nivou i kvalifikacijama – navela je Kaluđerović.
Sporadično pominjanje osoba sa invaliditetom se, kako je rekla, javlja u programu Socijaldemokrata (SD), a tu je i deklarativna podrška kod Demokratske partije socijalista (DPS) i kratko pominjanje uz ispravno prepoznavanje problema u praćenju trošenja sredstava za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom kod Demokrata.
“U programima Hrvatske građanske inicijative (HGI), Socijaldemokratske partije (SDP), koalicija „Crno na bijelo“ i „Za budućnost Crne Gore“ osobe sa invaliditetom nije ni pomenute – precizirala je Kaluđerović.
Centar za građansko obrazovanje, kako je kazala Ćetković, vjeruje da je neophodno uključiti invalidno-inkluzivne mjere i u mjere za borbu protiv kovida-19 i spriječiti dalju socijalnu izolaciju osoba sa invaliditetom.
“U tome posebnu ulogu imaju i političke partije koje učestvuju u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, a koje bi morale više raditi kako bi se omogućila socijalna inkluzija osoba sa invaliditetom u smislu obezbijeđenja mogućnosti i sredstava da budu uključene na jednakoj osnovi u politički, ekonomski, kulturni i socijalni život i da imaju životni standard koji se smatra prihvatljivim čime bi se krenulo i u jačanje političke zastupljenosti lica sa invaliditetom – zaključila je Ćetković.
Izvještaj je urađen u okviru projekta „Ravnopravnost za sve – diskriminacija NE!“ koji je podržalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.
Preporučeno
Projekat ima za cilj doprinos povećanju socijalne inkluzije osoba sa invaliditetom u crnogorsko društvo kroz osnaživanje i isticanje potencijala osoba sa invaliditetom (OSI) za učešće u društveno-političkim procesima na ravnopravnoj osnovi.
