Ovo je zapravo samo polovina ukupnog iznosa, jer je drugu polovinu u identičnom iznosu (72.160 eura) isplatio Glavni grad, što znači da je po osnovu ujeda pasa lutalica za nešto više od prvih 140 dana ove godine isplaćeno više od 144.000 eura, odnosno u prosjeku oko 1.000 eura dnevno.

Veterinarka Maša Jovanović iz gradskog preduzeća Čistoća ističe da je evidentno da je prisutan veliki broj napuštenih pasa na teritoriji Podgorice (kako u prigradskim naseljima, tako i u gradskom jezgru), kao i da broj prijavljenih ujeda pasa lutalica u kontinuitetu raste. Navodeći da se po ujedu psa (koji utvrđuje ljekar) isplaćuje u prosjeku oko 400 eura, ističe da postoji sumnja da dolazi do određenih zloupotreba.

„Odštete se isplaćuju solidarno na način što polovinu iznosa za odštetu građanima isplaćuje Čistoća, a drugu polovinu Glavni grad. Imajući u vidu da je česta pojava da se prilikom redovnih obilazaka i po prijavama građana na javnim površinama primjećuju napušteni rasni i vlasnički psi, u postupcima je, nažalost, teško utvrditi porijeklo psa koji je „osumnjičen“ za ujed. Naravno, Čistoća ne može sa sigurnošću tvrditi da postoje zloupotrebe i osim sumnji, na koje imamo pravo, mi nijesmo ni organ koji treba da utvrđuje osnovanost tužbi, niti imamo nadležnost da utvrđujemo čiji su propusti doveli do tih incidenata. Iz tog razloga, mi ćemo nastaviti da radimo ono što jeste u našoj nadležnosti, a to je zbrinjavanje što većeg broja lutalica u Sklonište za napuštene i izgubljene kućne ljubimce“, kazala je Jovanović, uz napomenu da Institut za javno zdravlje vodi tačnu evidenciju o uzrasnoj kategoriji žrtava napada pasa lutalica.

Navodeći da novčana nadoknada ide preko Agencije za mirno rješavanje sporova, predstavnica Čistoće kaže da ti procesi traju po nekoliko mjeseci.

“Nerijetki su i slučajevi da napušteni psi izazovu saobraćajne nezgode, pa i tu nastaju velike materijalne štete, za što građani takođe traže nadoknadu troškova. To će se dešavati dok se podrobnije ne pozabavimo problemom pasa lutalica na ulicama Podgorice“, poručuje Jovanović, uz napomenu da je svaka opština odgovorna za napuštene životinje koje se nalaze na njenoj teritoriji, kao i za materijalnu štetu koju one pričine.

Povezani članci

Gradovi

Proširenjem azila djelimično će se riješiti problem pasa lutalica u Nikšiću

Ekonomija

Pogledajte amandmane DPS-a na budžet Glavnog grada

Društvo

U podgoričkom azilu trenutno oko 220 pasa; Đikanović: Psima azil ne bi smio da bude prostor za život

PREVENCIJA

Uprkos postojanju Skloništa za napuštene i izgubljene životinje na Vrelima ribničkim, kao i kastraciji i sterilizaciji napuštenih pasa, broj prijavljenih ujeda iz godine u godinu raste.

„Trend napuštanja vlasničkih pasa je sveprisutan, pa je samim tim i sve veći broj napuštenih životinja. Korijen problema je u neodgovornom vlasništvu, kao i tome što ne postoje adekvatne sankcije za to. One se ne sprovode u praksi kako bi se ovakvo ponašanje obeshrabrilo. Svi ti napušteni psi su ili bili vlasnički psi ili su potomci vlasničkih pasa“, objašnjava Jovanović.

Podsjeća da Glavni grad još nije uradio popis pasa.

„Moramo poći od osnova, a to su podaci, odnosno stanje na terenu. Da bi se došlo do adekvatne metodologije moramo znati koliki je broj napuštenih pasa, jer se ta metodologija primjenjuje svuda u svijetu. Opština Tivat je uradila popis vlasničkih pasa u saradnji sa jednom nevladinom organizacijom. Mislim da je to dobar početak, pa se na osnovu tog stanja na terenu mogu preduzimati odgovarajuće mjere. Naredni korak bio bi donošenje lokalnog plana za upravljanje i kontrolu napuštenih pasa koji treba da se bazira na nacionalnoj strategiji u ovoj oblasti. Alati i znanje su tu, samo je potrebno da se krene u realizaciju. Postoji volja za tim, imali smo nekoliko sastanaka u Glavnom gradu, čekamo da se formira radna grupa koja bi bila zadužena za ove korake. Moramo djelovati multidisciplinarno, ovo je problem koji je godinama guran pod tepih“, zaključila je Jovanović, uz napomenu da će do tada zaposleni iz Čistoće po prijavama građana izlaziti na teren, hvatati napuštene pse i odvoditi ih u sklonište, gdje prolaze određeni tretman (liječenje, sterilizacija ili kastracija), čekaju dvije sedmice da li će se vlasnik javiti, nakon čega čekaju na udomljavanje ili ponovno vraćanje na ulicu.

U 164 boksa zbrinuto 250 pasa

Profesorica stručnih predmeta iz oblasti veterine Maša Jovanović, koja je konsultant u Čistoći, ističe da je Sklonište za napuštene i izgubljene kućne ljubimce prebukirano.

„Sklonište na Vrelima ribničkim raspolaže sa 164 boksa. Kapaciteti su više nego prepunjeni, u njemu je trenutno oko 250 pasa. Trudimo se da ubrzamo proces udomljavanja, moram reći da naši volonteri rade odličan posao, imamo dobru saradnju sa nevladinim sektorom, svi se svojski trudimo da što više pasa pronađe dom. Tu su i hranitelji, privremeni udomitelji, koji preuzimaju brigu o psima. Sklonište nije mjesto za trajno zbrinjavanje pasa, već svojevrstan „protočni bojler“, koji nakratko primi psa da mu pružimo medicinsku i veterinarsku pomoć i pripremimo ga za dalji život i trajnog vlasnika“, poručuje Jovanović, uz napomenu da je potrebno proširiti kapacitete Skloništa.

Savjeti za susret sa napuštenim psima

Veterinarka iz Skloništa za napuštene i izgubljene životinje na Vrelima ribničkim Maša Jovanović savjetuje građane kako da se ponašaju ukoliko naiđu na pse lutalice.

Ukoliko naiđemo na pse lutalice treba da nastavimo normalan hod, da se ne okrećemo prema njima, da im se ne obraćamo, da ne vičemo i ne pružamo ruke ka njima, da ne bježimo, jer su to potencijalni okidači da reaguju burno.

Nerijetko se boje ljudi, zbog nekih nemilih događaja. Dešava se da napadnu kada vide da ljudi šuškaju kesama, ukoliko smo u takvoj situaciji, gledajmo da pređemo na drugu stranu ulice.

Trudimo se da ostanemo smireni, da ne izazivamo nemile reakcije kod napuštenih pasa – savjetuje Jovanović.

U Hrvatskoj napuštanje psa uvršteno u Krivični zakonik

U cilju smanjenja broja napuštenih pasa na ulicama glavnog grada, Maša Jovanović smatra da je potrebno da edukujemo građane od najranijeg uzrasta, ali i da se sankcioniše neželjeno ponašanje.

Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja je na snazi, ali njegovo sprovođenje u praksi još nije zaživjelo. Potrebna nam je ozbiljnija kaznena politika kako bi se obeshrabrilo zlostavljanje i napuštanje pasa… U Hrvatskoj je napuštanje psa uvršteno u Krivični zakonik. Dakle, ne odgovara se prekršajno kao kod nas, već se može ići u zatvor.

Imaju rezultate, jer su se ozbiljno pozabavili ovom problematikom. Mi se zalažemo za osnivanje posebne službe koja bi se bavila samo ovim problemom, jer smo svjesni nedostatka kapaciteta u Komunalnoj policiji, Upravi za inspekcijske poslove, Veterinarskoj inspekciji – kazala je Jovanović.