Skandalozna prijetnja proizvela je ozbiljnu aferu u Grčkoj. Karipidis premijera Micotakisa dovodi u vezu sa fudbalskim klubom Olimpijakosom koji ima tradiciju loših odnosa sa Arisom. Ipak, to nije stvarni razlog sukoba već incidenti na utakmici između Arisa i Volosa gdje Arisu od Fudbalskog saveza Grčke i države prijeti ozbiljna kazna te Karipidis očigledno pokušava da krivicu sa sebe skine napadima na premijera kao i na vlasnika Olimpijakosa, uglednog biznismena Evangelosa Marinakisa. Marinakis je vlasnik i premijerligaša Notingem foresta zbog čega je on i pokrenuo postupak protiv Karipidisa pred sudom u Londonu.



Karipidis je skandaloznu poruku premijeru uputio preko zamjenika ministra Nikosa Tahiosa, a Tahios je vulgarnu poruku prijavio Apelacionom tužilaštvu u Solunu i sada su na potezu državni organi.



Karapidis nije po dobru poznat u Crnoj Gori već se tretira kao poslovni prevarant jer je 2012. godine zatvorio jako profitabilan biznis &#8211; pilanu u mjestu Žabljak koji je turistički i ekološki biser. Karipidis je preko svoje kompanije dobio koncesije na šumu koja je nacionalni resurs države, ali umjesto toga je dao otkaz svim radnicima a njegovi predstavnici su, prema tvrdnjama predstavnika radnika, pobjegli i nestali.



Mediji su tada pisali da je grčka kompanija „Karapidis bross CO Spaik“ primjer negativnog dovođenja stranih investitora u inače profitabilnoj industriji drvoprerade.



Poslovodstvo grčke kompanije uručilo je 2012. rješenja o prestanku radnog odnosa kompletnom sastavu proizvodnje u fabrici odnosno za 17 stalnih i svim sezonskim radnicima, što je bio nezapamćen skandal u Crnoj Gori. Ukupan broj radnika koji je ostao bez posla je više od 40.



Osnivač te kompanije je kompanija KARIPIDIS BROSS CO AGGEIOCHORI IRINOUPOLI-PREFEKTURA IMATHIA &#8211; GRČKA (NP) neformalnog vlasnika FK Aris. Ta kompanija je trenutno u blokadi zbog 11 prijava potraživanja, a njen ovlašćeni zastupnik je politički aktivan kao predstavnik Pokreta za promjene na Žabljaku. Kao lice ovlašćeno za prijem zvanične pošte registrovan je advokat Ksenija Franović, iz advokatske kancelarije koja zastupa neke od uhapšenih u predmetima za trgovinu narkoticima. Ranije su se pominjali kontakti Karipidisa i sa pokojnim kontroverznim biznismenom Branislavom Mićunovićem.



Ti otkazi su digli veliku buru u javnosti, a čitava stvar je otišla i do tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.



Karipidis je u poslu pilane kupio dio imovine DIP „Velimir Jakić“, čija je privatizacija i prodaja grčkoj kompaniji „Karapidis bross“, kako su pisali mediji, imala katastrofalne posljedice po proizvodnju, imovinu i zaposlene koji su svi do jednog ostali bez posla.



Predstavnik radnika Slaviša Džaković rekao je tada da će o ovom obavijestiti brojne adrese, te da su im predstavnici grčke kompanije obećavali „kule i gradove“, a ništa nijesu uradili. Ništa od novih proizvodnih pogona niti od finalnih asortimana&#8230;



&#8220;Obećavali su ,,kule i gradove“, a ništa nijesu uradili. Ništa od novih proizvodnih pogona niti od finalnih asortimana. Zahvaljući nama dobio je status strateškog partnera i po tom osnovu višegodišnje koncesije nad šumama po povoljnijim cijenama. I pored toga ne uplaćuju ih pa sječa ovogodišnjih koncesija nije ni počela. Podnijećemo krivičnu prijavu i zbog toga što apsolutno ne posluje preko žiro računa, izbjegava poreske obaveze, a radnicima plate uplaćuje na tekuće račune. Znaće za ovo i premijer i ministar,&#8221; rekao je tada Džaković.



Pilanu u Njegovuđi preuzeo je 2016. godine domaći investitor i ona sada uspješno posłuje.

Karipidis ojadio crnogorske radnike, a sada prijeti premijeru svoje države

ekonomija_475x900

Cilj ekonomske politike u periodu trajanja mandata 44. Vlade Crne Gore je povećanje životnog standarda građana, kao i stvaranje predvidivog i podsticajnog investicionog i poslovnog ambijenta u cilju kreiranja novih radnih mjesta i ubrzavanju konvergencije dohotka i BDP per capita ka prosjeku EU.



&#8220;Crna Gora je značajno napredovala u pregovorima o pristupanju EU i ostaje opredijeljena da postane prva naredna članica EU u što skorijoj budućnosti. Program ekonomskih reformi je najvažniji dokument u ispunjavanju ekonomskih kriterijuma u pristupnim pregovorima. S jedne strane, on predstavlja instrument za planiranje ekonomske politike zemlje i upravljanje reformama, koje imaju za cilj održavanje makroekonomske stabilnosti, jačanje međunarodne konkurentnosti i poboljšanje uslova za inkluzivni rast&#8221;, kaže se u dokumentu.



Program ekonomskih reformi je osnovni element pristupa „fundamentalno kao prvo“ (‘fundamental first”) u okviru pregovora Crne Gore o pristupanju EU, posebno u oblasti ispunjavanja kopenhaških ekonomskih kriterijuma.



&#8220;U narednom periodu, očekuje se dalje očuvanje makroekonomske i stabilnosti javnih finansija, uz dinamiziranje ekonomskog rasta i investicionog ciklusa u državi. Shodno osnovnom makroekonomskom scenariju, crnogorska ekonomija će u srednjem roku prosječno godišnje rasti po stopi od 3,7%, odnosno po godinama, 4,8% u 2025, 3,2% i 3,1% u 2026. i 2027. godini. Usljed usporavanja pritisaka cijena na evropskom nivou, očekuje se postepeno usporavanje inflacije, koja će prosječno iznositi 2,9% u periodu 2025. godine do 2027. godine&#8221;, kaže se u dokumentu.



Snažna potrošnja domaćinstava, povećanje minimalne i prosječne zarade i minimalne i prosječne penzije, reforme poreske politike i poslovnog ambijenta, rast investicione aktivnosti i nastavak rasta u turizmu, uz mjere sektorske podrške i relevantne prognoze ekonomske aktivnosti i inflacije u Evropi, čine osnovne pretpostavke makroekonomskog scenarija u srednjem roku.



&#8220;Crna Gora bilježi najnižu stopu nezaposlenosti u istoriji, što je rezultat uspješnih mjera za aktiviranje tržišta rada i podršku privatnom sektoru. Programi podrške preduzetništvu i investicijama, zajedno s modernizacijom poreskog sistema, omogućili su značajan rast zaposlenosti, penzija i zarada, čime se povećava životni standard građana&#8221;, pojašnjeno je u dokumentu.



U oblasti fiskalne politike, glavni ciljevi u periodu 2025. do 2027. godine odnose se na ostvarivanje suficita tekuće budžetske potrošnje i ostvarenje budžetskog deficita na prosječnom nivou od 3,2% BDP-a u tom periodu.



&#8220;Nivo javnog duga na prosječnom godišnjem nivou od oko 62,7% u periodu 2024-2027. godine uz neto javni dug na prosječnom godišnjem nivou od 60,2%. Obezbjeđivanje uslova da se novo zaduživanje isključivo vrši za finansiranje kapitalnih projekata odnosno otplatu i refinansiranje postojećih dugova države. Značajno uvećanje sredstava kroz ulaganje kroz Kapitalni budžet i podršku kroz grantove obezbijeđene od strane EU, čime se otpočinje intenzivan investicioni ciklus i doprinosi ubrzavanju ekonomskog rasta&#8221;, dodaje se.



Ukazano je i na smanjenje &#8220;sive ekonomije&#8221; u cilju omogućavanja fer tržišne utakmice odnosno suzbijanja nelojalne konkurencije.



&#8220;Reforma poreske i carinske administracije&#8221;, ocijenjeno je u dokumentu.



Napominju da period od 2025. godine do 2027. godine karakteriše otpočinjanje intenzivnog investicionog ciklusa kroz ulaganja kako kroz kapitalni budžet tako i kroz grantove obezbijeđene od Evropske unije od kojih su najznačajniji za izgradnju Autoputa (dionica Andrijevica-Mateševo) i rekonstrukciju željezničke infrastrukture koji su već obezbijeđeni.



&#8220;Uporedo, kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, Crnoj Gori će na raspolaganju biti 383 miliona eura u periodu 2024. godine do 2027. godine za sprovođenje strukturnih reformi i ulaganje u infrastrukturu. Preostala sredstva neohodna za ambiciozni plan izgradnje infrastrukture, kojom će se omogućiti, širenje ekonomskog potencijala obezbijediće se iz kreditnih sredstava&#8221;, navodi se u dokumentu.



Strategija upravljanja javnim finansijama u periodu od naredne do 2027. godine usmjerena je, kako su pojasnili, na ostvarivanje suficita tekuće javne potrošnje čime se ostvaruje &#8220;zlatno pravilo“ fiskalne odgovornosti a to je da država sve tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda.



&#8220;Suficit tekuće potrošnje omogućava se i pored smanjenja poreskog opterećenja na zarade, kao mjere imlementirane u cilju podrške konkurentnosti privrede kroz kreiranje podsticajne poreske politike. Smanjenjem poreskog opterećenja na zarade, smanjuju se fiksni troškovi za poslodavca, dok se na drugoj strani usljed kompenzatornih mjera obezbjeđuje rast ukupnih javnih prihoda i ne dovodi u pitanje održivost javnih finansija&#8221;, ističe se u dokumentu.

Prosječan ekonomski rast po stopi od 3,7%, očekuje se usporavanje inflacije

To pokazuju podaci praćenja letova od 2. do 8. decembra, koji govore kako je sa podgoričkog aerodroma ‘srezano’ šest letova u odnosu na prošlu godinu, a sa tivatskog tri.



Prema podacima koje je objavio zamaaero, najveći rast bilježi prištinski aerodrom (44 leta više), a slijede sarajevski (27), dubrovački (13) i zagrebački (10).



U odnosu na prošlu godinu, u plusu su i Banjaluka (8), Split (4) i Mostar (3).



Pored Podgorice i Tivta, u minusu su Beograd (-43), Skoplje (-29), Niš (-7), Ljubljana (-3), Pula (-2) i Ohrid (-2).



Nepromijenjen je u odnosu na početak decembra prošle godine broj letova na aerodromima Osijek, Zadar, Rijeka i Kraljevo.

I u Podgorici i u Tivtu manje letova nego prošle zime

Dragan-Krapovic-1000x555

Ministar odbrane Dragan Krapović saopštio je na pres konferenciji da je materijalni položaj lica u VCG jedno od najznačajnijih.



“Ono što do sada nije pratilo te pricese kako treba je odnos prema pripadnicima VCG. Iz tog razloga MO je pripremilo prijedlog izmjene uredbe kojom bi najugroženijim kategorijama procenat povećanja zarada bio najveći. Što se tiče vojnika po ugovoru ovo su prosječna povećanja, podoficirima je oko 20 odsto odnosno 150 eura, oficirma je oko 10% ili 125 eura neto”, naveo je Krapović.



Krapović navodi da ga povećanje zarada pripadnicima VCG posebno raduje.



“Ovome je prethodila i Evropa sad 2, tako da će ova povećanja biti vrlo značajna.&nbsp;U cilju izjednačavanja medicinskog osoblja vojske, ovom kadru sa srednjom školom će biti uvećan koeficijent i biće im 160€ veća zarada”, dodao je.



U prvom kvartalu 2025. dodaje biće povećanje vojnicima koji se nalaze sa strane.



Takođe povećaće se, ističe, atraktivnost vršenja službe u VCG što će omogućiti zadržavanje kadra i primanje novog.



“Ovo je početak korjenitih promjena u VCG”, navodi Krapović.



Dotakao se otvorenog pitanja koje kaže datira od 2010.



“Oko 90 porodica nema riješeno stambeno pitanje. Uhvatili smo se u koštac sa tim i daćemo sve od sebe da svi budu zadovoljni. Nakon 14 godina, postupak raspodjele stanova nije okončan i to je sve zaostavština bivšeg režima”, kazao je.



Upitan za brod Jadran Krapović je kazao da u njegovoj nadležnosti nije vođenje spoljnih poslova, te da bi to prepustio ministru spoljnih poslova Ibrahimoviću.



Nijesam pozvan na sjednicu Savjeta



Krapović je potvrdio da je za sjutra zakazana sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost,&nbsp; upitan da li je pozvan kaže.



“Članom četiri poslovnika o radu Savjeta uređeno je da na sjednici po pozivu predsjednika savjeta mogu prisustovati i ostali, i ministar odbrane. Na predsjedniku Savjeta je, a u zavisnosti prije svega ja bih rekao od predloženih tačaka dnevnog reda, da cijeni koga će pozvati na sjednicu. Ja konkretno za nastavanje sjutrašnje sjednice nijesam dobio poziv. Naravno, što se tiče sjutrašnje konkretne sjednice, ja izražavam blagu zabrinutost kako će članovi Savjeta donijeti vrlo važne odluke koje su predložene Savjetu, a naravno, praktično neće imati ko da ih obrazloži na samoj sjednici. Međutim, prihvatam, a pravo da kažem nisam previše ni željan sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, ali negdje cijenim da su odluke koje sam predložio Savjetu od vitalnog značaja, kako za funkciju administriranja vojske, tako i vezano sa preuzete kadrove NATO Savjeta u Vašingtonu i sredinom ove godine”, kazao je Krapović.



Zašto poziv nije stigao, kaže treba pitati predsjednika države&nbsp;Jakova Milatovića.



30 dana pritvora za vojnike na Kosovu previše, pozivam da budu oslobođeni



Govorio je i o statusu uhapšenih vojnika na Kosovu, rekavši da nadležne službe Ministarstva odbrane sprovode aktivnosti na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti vezanih za konkretne događaje, te da on ne bi još ništa definitivno zaključivao.



“Mislim da je 30 dana pritvora previše kada se radi o ovim ljudima, vojnicima, vojske Crne Gore koji su moguće i napravili neki prekršaj, nesmotrenosti i tako dalje, i ja bih pozvao da oni budu oslobođeni i da dođu u kući”, naveo je Krapović.



On je kazao da se kontakti sa drugim državama ostvaruju preko Ministarstva vanjskih poslova.



“Mi naravno komuniciramo unutar države i sa Ministarstvom vanjskih poslova i sa drugim organima unutar Ministarstva odbrane i to je to. Mi nemamo nadležnost da postupamo u tom smislu prema drugim državama”, naveo je.

Krapović: Trideset dana pritvora za vojnike na Kosovu previše, pozivam da budu oslobođeni

images

&#8220;Kao odgovorna kompanija, smatramo neophodnim da se ogradimo od neistina i ukažemo na činjenice koje potvrđuju naše kontinuirano i izvanredno ophođenje prema zaposlenima&#8221;, kaže se u saopštenju Bemaxa.



Tvrde da je ta kompanija lider u poštovanju i unapređenju radničkih prava u Crnoj Gori.



&#8220;U 18 godina svog postojanja kao stimulans podijelili smo preko 100 stanova svojim zaposlenima, a planiramo da nastavimo s ovom praksom. Naši radnici uživaju u zaradama koje su daleko iznad crnogorskog prosjeka. Samo ćemo napomenuti da je u Bemaxu prosječna neto plata za novembar 2024. bila 1.597,00€. Pored toga, pokazujemo visok stepen socijalne odgovornosti kroz politiku isplate zarada zaposlenima na bolovanju, za razliku od zakonskog minimuma od 70%, Bemax isplaćuje 100% zarade tokom višemjesečnih odsustava, pa čak i kada ona traju i do šest mjeseci&#8221;, navodi se u saopštenju.



Tvrde da je radna sigurnost na prvom mjestu.



&#8220;Posebno ističemo činjenicu da 99% naših zaposlenih ima ugovore na neodređeno vrijeme, dok samo jedan radnik ima ugovor na određeno vrijeme. Ovo je jasan pokazatelj naše posvećenosti osiguravanju stabilnosti i sigurnosti za naše radnike&#8221;, navodi se u reagovanju.



Ističu da daju veliku podršku porodicama i trudnicama.



&#8220;Trudnicama i porodiljama, bez obzira na refundaciju od strane države, isplaćujemo uvećane zarade u skladu s principima programa Evropa sad 2 (ES2), čime želimo dodatno podržati njih i njihove porodice. Uporedo, Bemax je bio snažan podržavalac i prvog i drugog programa &#8220;Evropa sad&#8221;, jer smatramo da je vraćanje zarada radnicima najbolji način jačanja privrede&#8221;, kaže se u reagovanju.



Bemax se, kako tvrde, uvijek zalagao za transparentnost.



&#8220;I spremni smo da ustupimo svu potrebnu dokumentaciju nadležnim organima. Sve inspekcije dobrodošle da dođu u kontrolu, naročito vezano za prekovremene sate, odmore, plaćene praznične sate jer se u našoj kompaniji radnička prava poštuju daleko iznad zakonskih standarda. Smatramo da nelegalne anonimne prijave, bez konkretnih dokaza ili provjerenih informacija, narušavaju ugled naše kompanije i interese svih zaposlenih&#8221;, ocjenjuju u Bemaksu.



Pozivaju Srđu Kekovića i Uniju slobodnih sindikata da, ukoliko imaju konkretne informacije o bilo kakvim nepravilnostima, iste prijave nadležnim inspekcijama i prate njihove nalaze.



&#8220;Umjesto da se bavi špekulacijama, gospodin Keković bi trebao pokazati odgovornost i profesionalizam u obavljanju svoje dužnosti. Jer nije korektno objavljivati poziv inspekcijama u medijima, prije inspekcijskog nadzora. Anonimne prijave, neprovjereni navodi i paušalne optužbe ne mogu i neće obeshrabriti Bemax da nastavi ulagati u svoje radnike i unapređivati njihove uslove rada. Pozivamo sve nadležne institucije da isprate naš rad i da na osnovu dokaza, a ne glasina, donose svoje zaključke&#8221;, navodi se u saopštenju.



Bemax DOO ostaje posvećen, tvrde oni, poštovanju radničkih prava, unapređenju standarda svojih zaposlenih i izgradnji bolje i pravednije poslovne klime u Crnoj Gori.

Bemax: Plate i poštovanje prava daleko iznad zakonskih propisa

Nakon mišljenja glavnog prvobranioca Vijeću Evropskog suda pravde da Malta dodjelom ekonomskog državljanstva nije prekršila pravo Unije, nameće se pitanje kako bi pozitivna odluka Suda mogla uticati na Crnu Goru i program koji je na zahtjev Brisela prekinula krajem 2022. Iz Agencije za investicije kažu da to mišljenje nije obavezujuće za konačnu odluku Suda, ali kakva god da bude, o daljoj sudbini ekonomskog državljanstva u Crnoj Gori – odlučiće Vlada.



“Mislim da tu ne postoji velika šansa da je ovo nešto što mi možemo nastaviti kao država, posebno ne u ovom trenutku. Svjesni smo svi da je naš momentum vrlo specifičan po pitanju predstojećeg članstva u EU. Sigurno nećemo govoriti o preduzimanju nekih radnji i aktivnosti koje bi na bilo koji način ugrozile ovaj naš put ili ga na bilo koji način usporile”, kaže Snežana Đurović, direktorica Agencije za investicije,



Da se to ne bi desilo, ekspert za migraciono pravo i oblast državljanstva Bojan Bugarin smatra da bi Vlada kroz redefinisanje uslova mogla da razuvjeri evropske partnere koji su taj program kritikovali zbog rizika poput pranja novca, finansiranja terorizma i organizovanog kriminala.



“Kroz možda odgovarajuće učešće specijalizovane evropske agencije Evropske unije, koje bi mogle uzeti učešća u smislu dodatne međunarodne provjere tih potencijalnih aplikanata, Vlada Crne Gore bi imala apsolutno dobru polaznu osnovu da insistira u narednom periodu da proba da oživi program kroz dovođenje novih preko 1.000 aplikacija, držeći se te cifre od 2.000 aplikacija koja je prvobitno dobila zeleno svjetlo Evropske komisije”, ističe Bojan Bugarin, ekspert za migraciono pravo i oblast državljanstva



Program dobijanja državljanstva Crne Gore u zamjenu za investicije od 250 hiljada eura na sjeveru, odnosno 450 hiljada eura na primorju, započet je 2019. Za četiri godine, osim investicija, Crna Gora je od ovog programa prihodovala gotovo pola milijarde eura. Zato bi, kako smatraju privrednici, nastavak programa bio nova šansa za crnogorsku ekonomiju.



“Izlazak iz ovog začaranog kruga zaduživanja su samo investicije, i to investicije u produktivne sektore. I ono što je ne manje važno od samog kvantitativnog iznosa novca koji tim putem dolazi u Crnu Goru su znanje i autoritet koji bi ti ljudi donijeli sa investicijama u Crnu Goru”, navodi Vasilije Kostić iz Crnogorskog udruženja poslodavaca.



Program ekonomskog državljanstva sprovodio se u više država Evropske unije, ali su ga mnoge, pod pritiskom Brisela, ukinule ili ograničile. Inače, Evropska unija je jedno od najpoželjnijih odredišta za državljane zemalja van Unije, jer u zamjenu za investicije dobijaju ne samo prebivalište ili pasoš, već i mogućnost putovanja bez viza unutar šengenskog prostora.

Nije isključeno oživljavanje programa ekonomskog državljanstva

U gradu boravi 27 domaćih gostiju, dok je stranih 1,47 hiljada, prenosi Radio Tivat.



U hotelima je registrovano 140 gostiju, od kojih 26 domaćih i 114 stranih. U poređenju sa prošlom godinom, broj gostiju u hotelskom smeštaju povećan je 73 odsto, dok je u odnosu na 2019. zabilježen pad od tri odsto.



Privatni smještaj odabralo je 1,36 hiljada stranih gostiju, što je šest odsto manje u odnosu na prošlu godinu, ali istovremeno značajan rast u odnosu na 2019.



U strukturi gostiju dominiraju posjetioci iz Rusije, koji čine 31 odsto ukupnog broja. Slijede turisti iz Srbije, Turske, Azerbejdžana, Bosne i Hercegovine i Ukrajine, dok u manjem procentu borave i gosti iz Velike Britanije, Kosova i Sjedinjenih Američkih Država.

U Tivtu 1,5 hiljada gostiju

S dolaskom stranaca 2022, vrtoglavo su porasle kirije, s čime se i danas podstanari suočavaju. U međuvremenu rasle su i plate i inflacija, dovodeći ih u sve teži položaj, ističu iz Udruženja podstanara.



&#8220;I sada već, opet dodajem, u manjem obimu svjedočimo da se kirije povećavaju. Otprilike negdje u rasponu od 30 do 40 odsto. Cijene i stanova i zakupa će biti samo veće i veće. Nema povratka na staro&#8221;, kazao je Dragan Živković iz Udruženja podstanara Crne Gore.



U Udruženju agencija za nekretnine, s druge strane, kažu da se nakon 2022. tržište stabilizovalo te da je od marta ove godine smanjena potražnja za rentiranje stanova. Postavlja se pitanje koliko je to uticalo na visinu kirija.



&#8220;To nije momentalno dovelo do smanjivanja cijena kirija, ali jeste u nekom srednjem roku, znači u narednih šest mjeseci do septembra ove godine došlo je čak i do blagog pada, kada govorimo o Podgorici, za nekih desetak procenata&#8221;, istakao je Stefan Mišković, predsjednik Udruženja agencija za nekretnine Crne Gore.



Ipak, saglasni su da su cijene za naš standard i dalje previsoke, ali i da ne očekuju poskupljenje rente jer će stanodavci morati da se prilagode tržištu.



&#8220;Tako da su više orijentisani stanodavci ka domaćim klijentima koji nisu u mogućnosti da plaćaju baš ove cijene rente, tako da je to najveći razlog zašto je došlo do ove blage korekcije cijena rente i mi vjerujemo da će se tržište i u budućem periodu kretati u tom nekom smjeru&#8221;, kaže Mišković.



No, stanodavcima su odriješene ruke. I njima, kao i podstanarima, zbog sve većih troškova života treba i više novca.



&#8220;Ono što im daje za opravdanje jeste da je potraga za stanovima ogromna u Crnoj Gori, za rentijerstvo je ogromna. Imamo ogromnu potrebu za praznim stanovima. I to im daje za pravo i da regulišu samostalno cijene rentiranja, što je u Evropi nemoguće. Imali smo skoro i protest više hiljada građana u Španiji, u Barseloni, gdje su protestovali protiv visokih kirija, protiv svega onoga što narušava socijalni mir&#8221;, kaže Živković.



I ističu, rješenje su subvencije i bolja zaštita podstanara koju sad nemaju. Zbog toga im je bitno da se završi registar podstanara.

Kirije ponovo u porastu

Na pitanje Pobjede koliko bi to moglo koštati, Mujović je kazao da će razgovarati sa premijerom i ministrom finansija da vidi sa koliko sredstava država raspolaže i koliko je potrebno da bi se taj dio pokrio.



Pretpostavlja, kako je naveo, da bi se to trebalo definisati do kraja godine na sjednici Vlade. Mujović kaže da se može odlučiti da se pokrije razlika svim potrošačima, bez obzira na potrošnju, ili samo onima koji troše do 500 kilovata, kojih je 80 odsto.



,,Možda je malo degutantno da mene neko subvencionira sa platom od dvije hiljade eura, kada imam mogućnost da platim taj euro povećanja. Biće onako kako je premijer rekao i obećao spram raspoloživih sredstava u budžetu&#8221;, kazao je Mujović.



Evropski prosjek&nbsp;



Ipak, Mujović je ukazao na stav Energetske zajednice da se do 2027. godine cijena struje mora postepeno povećavati kako bi se približili evropskom prosjeku od 27-28 centi, ukazujući da građani Crne Gore plaćaju veoma nisku cijenu struje. Ipak, taj proces će, kako je kazao, pratiti čitav set mjera kojima će se snažiti energetska efikasnost, kako bi se smanjila potrošnja, čime bi se porast cijena manje osjetio.



,,Mi danas plaćamo deset centi, i mi se postepeno moramo kretati ka cijeni koju, na primjer ima Hrvatska, 16-17 centi, ali ćemo brinuti da socijalno ranjive kategorije to povećanje ne osjete&#8221;, kazao je Mujović dodajući da se nada da će sistem tarifnih paketa brzo zaživjeti, te da će se na osnovu toga tačno mjeriti koliko se kojoj tarifi može povećati cijena.



Ukazuje da onima koji troše više, to povećanje i treba da bude osjetnije, te da nije u redu da veliki potrošači plaćaju kao i oni iz osjetljivih socijalnih kategorija. Mujović je, kako je naveo, zadovoljan naporima i rezultatima rukovodstava svih energetskih kompanija koji su juče takođe učestvovali na okruglom stolu.



Željezara



Mujović je kazao da je Željezara prošlog mjeseca uspjela sama da zaradi bruto zarade, imajući u vidu da su uposleni u punom kapacitetu za izradu konstrukcija i blokova za solarne elektrane. Ocijenio je, ako nastave tako da rade i da njihova mjesečna proizvodnja pokrije instalacije između dva i tri megavata solarnih elektrana, da Željezara može opstati. Zato, kako je naveo, sada žele da zakupac Čeličane kompanija „8B Capital&#8221; što kasnije preuzme radnike, što je ugovorom o zakupu definisano, jer se može desiti da prifali radne snage. Mujović navodi da su sa ovom kompanijom napravili ugovor koji državu neće dovesti u nezavidan položaj niti će nanijeti štetu.



,,Ako sada uzmu 25 zavarilaca, mi smo u ozbiljnom problemu, mi ne možemo taj kadar stvoriti preko noći&#8221;, kazao je Mujović dodajući da će poštovati ugovor te da će naći način da nadomjeste radnike koji pređu u Čeličanu.



Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Milutin Đukanović je kazao da zakupac u zahtjevu za preuzimanje radnika predlaže stručnu spremu i opis poslova, ali da im je sada dostavljen spisak imena radnika. Ipak, kako navodi, nijesu u obavezi da upute baš te ljude da rade u Čeličani, ali da moraju ispoštovati tražene reference.



Upitan za poreski dug Željezare, Đukanović je kazao da im EPCG, iako su to tražili, nije mogla dati garanciju da će on biti izmiren u roku od dvije godine.



,,Potrebno je nekoliko mjeseci da se uvjerimo da mogu poslovati profitabilno, a ubijeđen sam, ako nastave ovim intenzitetom, da će EPCG moći da im da tu garanciju&#8221;, kazao je Đukanović.



Nacionalni plan



Mujović je naveo da je u izradi nacionalni energetski klimatski plan, koji je trebalo da bude usvojen još prošle godine, čiji nacrt će dostaviti direktoru Energetske zajednice Arturu Lorkovskom da bi kvantitativno prikazali nemogućnost ostvarenja ciljeva do 2030. godine koji su nametnuti Crnoj Gori.



,,Traženo je da Crna Gora do tada investira najmanje 1,1 milijardu eura u dijelu smanjenja emisije C02. Hoćemo da pokažemo da smo aktivni i da radimo, i očekujemo da Evropska komisija procijeni koliko se mogu umanjiti zahtjevi u skladu sa tim. Moramo da imamo razumijevanja da imamo isti tretman kao ostali, jer je svima ostalima smanjeno, a zašto nama nije ranije smanjeno, pitajte one koji su bili 2023. godine&#8221;, kazao je Mujović.



Tim planom predlažu i da godina izlaska iz Termoelektrane Pljevlja bude 2041. i ako to prihvate, kako je naveo Mujović, smatraće to velikim uspjehom.



,,Bila je priča da ćemo imati rok do 2033, ali ja ne želim da budem hazarder, da državu uvedem u stanje energetske nesigurnosti, želim da imamo najmanje 15 godina da izgradimo sve projekte koje smo započeli, pa tek onda da gasimo TE Pljevlja&#8221;, kazao je Mujović.



Dodao je da TE Pljevlja, kada je u funkciji, dnevno proizvodi električnu energiju vrijednu 600.000 eura, te da je njena ekološka rekonstrukcija koja slijedi iduće godine opravdana i uz trošak od 60 do 70 miliona eura, jer će se to brzo otplatiti. Mujović je ocijenio da je Crna Gora na dobrom putu da povezivanje sa evropskim tržištem električne energije ostvari tokom 2026, dodajući da se ne može birati momenat, već da postoje tačno određeni „prozori“ u kojima je to povezivanje moguće.



Skladištenje struje



U toku je, kako je najavio Mujović, izrada studije korišćenja sistema za skladištenje struje u Željezari, HE Perućica i Rudniku uglja.



,,To je najbolji način kako možemo dodatno valorizovati potencijal sunca i vjetra, sistem ne trpi ni višak ni manjak energije, ali ako imate kapacitet koji će skladištiti višak, onda ga možete i prodati po visokoj cijeni. Skladišta su najmanje vrijedna kao jedan novi izvor energije&#8221;, kazao je Mujović dodajući da su ove lokacije ciljano izabrane zbog priključenja na prenosnu mrežu.



Nada se da će za dvije godine početi konkretni radovi na izgradnji projekta HE Kruševo, ocjenjujući da je riječ o najvećem i najznačajnijem objektu u Crnoj Gori. Mujović je iznio podatke koji, kako navodi, pokazuju da je od njegovog dolaska na čelo resora energetike, broj zaposlenih u svakom energetskom preduzeću makar malo manji, dodajući da je to „odgovor na pitanje da li se ovaj ministar miješa u svoj posao ili mu neko drugi nameće koga i koliko će zaposliti“.



,,U EPCG postoji plan da do 2029. godine svake godine smanjuje za po pet odsto broj zaposlenih&#8221;, kazao je Mujović.



Rezultati



Predstavljajući aktivnosti od početka svog mandata, Mujović je ocijenio da je raskid ugovora o koncesiji za Rudnik Brskovo bio test našeg karaktera, „od kakvog smo materijala satkani i kakve ćemo vrijednosti baštiniti“, dodajući da zdravlje građana nema alternativu. Poručio je da su strani investitori dobrodošli, ali samo oni koji poštuju zakone. Istakao je i rješavanje problema sa radnicima koji su blokirali jamu Seoce tražeći ugovore na stalno, što su i ispregovarali sa firmom „Uniprom metali“. Mujović je ukazao da je prije izdvajanja resora rudarstva, prihodovano 5,46 miliona eura koncesione naknade za mineralne sirovine, što je rezultat pojačanih inspekcijskih aktivnosti, čime je prihod za 20 odsto veći nego lani.



Podsjetio je i da je sa Bosnom i Hercegovinom dogovorena godišnja isplata naknade od 828.000 eura opštini Nikšić na račun zemljišta potopljenog Bilećkim jezerom, te da očekuje isplatu prve rate do kraja godine. Pokrenuli su i proceduru da se Crnoj Gori isplati i dug po tom osnovu, imajući u vidu da je 1992. godine obustavljeno plaćanje.



Mujović očekuje da izmještanje toka rijeke Ćehotine, za što je dominantno zadužen Rudnik uglja, bude gotovo do kraja iduće godine, kada očekuje i završetak druge faze toplifikacije Pljevalja. U 2027. godini bi trebalo da bude završen i osmi agregat na HE Perućica, kojim će se snaga povećati na ukupno 365,5 megavata, pa će se mnogo bolje koristiti voda rijeke Zete tokom velikih padavina. Vjetropark Gvozd koji će proizvoditi 50 gigavat sati struje trebalo bi da bude završen za godinu i po, a velika je mogućnost, kako je kazao Mujović, da se gradi i Gvozd 2. M. LEKOVIĆ&nbsp;



<h3>Popraviće kvar na dalekovodu uz asitenciju policije</h3>



 Direktor CEDIS-a Vladimir Ivanović kazao je juče da bi kvar zbog pokidanih kablova na Bjelasici trebalo da bude saniran do kraja dana, dodajući da će u ponedjeljak sa policijom krenuti da poprave i kvar na dalekovodu, ističući da im vlasnik parcele, na kojoj je stub, ne dozvoljava pristup. Tek kada se taj kvar sanira, moći će da se uspostavi napajanje strujom na ovom dijelu. Ivanović je ukazao da se na više lokacija susrijeću sa opstrukcijama, te da mu djeluje kao da su sudski organi ažurniji kada treba zaštiti pojedinačni, umjesto javnog i interesa kompanije.

Finansijskom injekcijom iz budžeta eliminišu uvećanje računa za struju

Screenshot 2024-12-07 121330

Između ostalog, u analizi su korišćeni podaci o broju bankomata i broju terminala za kartično plaćanje na 100.000 ljudi, o limitu koji je moguće potrošiti prilikom kartičnog plaćanja i o broju onih koji koriste internet bankarstvo, prenosi RTCG.



Na listi je 45 država, a Crna Gora je zauzela 34. poziciju.



<figure class="wp-block-image" id="attachment_2259872"><img src="https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2024/12/rtcg-1.jpg" alt="Foto: RTCG" class="wp-image-2259872"/><figcaption>Foto: RTCG</figcaption></figure>



Prema ovom istraživanju Crna Gora ima 77 bankomata na 100.000 stanovnika, dok je od država regiona u Srbiji to 53 bankomata, Hrvatskoj 141, Bosni i Hercegovini 58, Sjevernoj Makedoniji 57, na Kosovu 29, i u Albaniji 35 bankomata na 100.000 stanovnika.



Kako je izjavio portparol Finansplassen-a, manji broj bankomata znači da se država manje oslanja na gotovinu, dok veći broj terminala za kartično plaćanje ukazuje na razvijenu infrastrukturu za elektronske novčane transfere.



Ovom analizom je ustanovljeno da je upravo Norveška najspremnija za budućnost bez gotovine. Naime, ova zemlja je među onima koje imaju najmanji broj bankomata, a čak 96 odsto stanovništva koristi internet bankarstvo.



Što se tiče spremnosti za budućnost bez gotovine, Finska i Danska zauzimaju drugo i treće mjesto jer imaju nešto više bankomata od Norveške i nešto manje terminala za kartično plaćanje, ali u ovim državama gotovo isti procenat stanovništva koristi internet bankarstvo.



Među deset najspremnijih država nalaze se Holandija, Švedska, Island, Estonija, Litvanija, Kipar i Švajcarska, dok su među najmanje spremnim zemljama Armenija, Gruzija i Njemačka.

Budućnost bez gotovine: Crna Gora na začelju liste

Standard

Vučurović je na današnjoj konferenciji, između ostalog, kazala da Sara nije imala podršku svog oca i da žali što nijesu zajednički reagovali. &#8220;Apsolutno svaka rečenica za mog oca je bila laž. Kad sam pošla kod nje je bilo jutro nakon što su se te poruke desile i nijesam obavijestila svog oca: jer bi vrlo vjerovatno [&hellip;]

Vujisić: Kod Vučurović sam otišla da bi ona zaštitila svoje učenice, hospitacija nije argument ni za što | Standard

Vujisić: Kod Vučurović sam otišla da bi ona zaštitila svoje učenice, hospitacija nije argument ni za što

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Ona navodi da je ovaj profesor preporučen kao&nbsp;omiljen među učenicima, intelektualac i umjetnik. Autor je udžbenika, pjesnik i član žirija manifestacije Ratkovićeve večeri poezije. &#8220;Potvrdu o tome imamo i u činjenici da je skoro nagrađen Specijalnom nagradom za najbolji evropski udžbenik. Profesor Čečović je i u Gimnaziji Slobodan Škerović bio poštovan i cijenjen pedagog i [&hellip;]

Bojanić-Lalović: Pitanje je zašto se ćutalo tri godine i da li je neko pratio Čečovićev rad i odnos prema učenicima, a ne ko ga je zaposlio | Standard

Bojanić-Lalović: Pitanje je zašto se ćutalo tri godine i da li je neko pratio Čečovićev rad i odnos prema učenicima, a ne ko ga je zaposlio

Podsjetimo, ta partija je na juče održanim lokalnim izborima u tom gradu osvojila oko 830 glasova. &#8220;Na popisu stanovništva 4,48 odsto &nbsp;ili 1.103 stanovnika Berana su se izjasnili kao Bošnjaci. Prema popisu stanovništva, 23 odsto građana, a pretpostavlja se i Bošnjaka, je bez prava glasa, tj. imaju manje od 18 godina, što u krajnjem znači [&hellip;]

Šahmanović: Ko je BS-u 'pozajmio' 600 glasova u Beranama | Standard

Šahmanović: Ko je BS-u &#8216;pozajmio&#8217; 600 glasova u Beranama

Bečić je pogrešno citirao poznati stih vladike Njegoša iz Gorskog vijenca. „Tvrd je orah voćka čudnovata, polomi ga al&#8217; zube ne slomi“, rekao je on. Stih zapravo glasi: „Tvrd je orah voćka čudnovata, ne slomi ga, al&#8217; zube polomi“. Njegoš se u grobu prevrće pic.twitter.com/UoqwaytNb5 — JanEk (@nekboa) December 8, 2024 Ovim povodom oglasio se [&hellip;]

(VIDEO) Bečić napravio lapsus u Beranama: Pogrešno citirao Njegoša, pa se oglasio na Facebooku | Standard

(VIDEO) Bečić napravio lapsus u Beranama: Pogrešno citirao Njegoša, pa se oglasio na Facebooku

&#8220;Rješenjem vijeća Višeg suda u Podgorici ostavljeno je na snazi rješenje sudije za istragu ovog suda kojim je okrivljenom I. S. određen pritvor po pritvorskom osnovu 175 st.1. tačka 1.&#8221;, potvrdila je portparolka Višeg suda Ivana Vukmirović. Stamatović se predao danas nakon višemjesečnog bjekstva. On je jutros u pratnji advokata došao u Viši sud nakon čega [&hellip;]

Ivan Stamatović poslat u Spuž | Standard

Ivan Stamatović poslat u Spuž

Kazao je to komentarišući konstataciju da Brisel i Vašington ćutke prelaze preko brojnih anomalija u unutrašnjoj politici aktuelne vlasti, stvarajući utisak da evropske vrijednosti našim zapadnim partnerima više nijesu bitne i da bi jedina prepreka na putu Crne Gore ka brzom članstvu u EU moglo biti &#8220;zabadanje trna&#8221; u zdrave odnose sa susjedima: Hrvatskom, Republikom [&hellip;]

Darmanović: Hrvatska neće dozvoliti zatvaranje sva četiri poglavlja, Crna Gora neće ući u EU sa DF-om u vlasti | Standard

Darmanović: Hrvatska neće dozvoliti zatvaranje sva četiri poglavlja, Crna Gora neće ući u EU sa DF-om u vlasti

Tako joj je, osim mrmljanja pojedinih profesora koji su bili u publici, po završetku pres konferencije, prišla jedna profesorica, pitala je je li bila učenica Gimnazije i uvrjedljivim tonom poručila da se vidi da nije &#8211; „jer bi znala da postavi pitanje da jeste“. Na to je dodala da ne bi ni mogla da upiše [&hellip;]

Profesorica podgoričke Gimnazije se, nakon podrugljivih poruka Vučurović, obrušila na novinarku TV E: „Da si bila naša učenica znala bi da postaviš pitanje“ | Standard

Profesorica podgoričke Gimnazije se, nakon podrugljivih poruka Vučurović, obrušila na novinarku TV E: „Da si bila naša učenica znala bi da postaviš pitanje“

Opštinski odbor Demokratske partije socijalista u Nikšiću podnio je krivičnu prijavu protiv ovlašćenih i odgovornih lica, zaposlenih u Opštini Nikšić, zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja. “Naime, jedno ili više lica, koje je, odnosno koja su zaposlena u Opštini Nikšić su dana 30. 12. 2022. godine sa računa Opštine Nikšić [&hellip;]

Zbog isplate 200.000 eura: DPS podnio krivičnu prijavu protiv Opštine Nikšić | Standard

Zbog isplate 200.000 eura: DPS podnio krivičnu prijavu protiv Opštine Nikšić

Uspjeh Švedske u smanjenju štetnosti od duvana je dobro poznat. Možete li nam objasniti šta izdvaja švedski model i šta bi region mogao potencijalno naučiti iz ovog pristupa kada je u pitanju smanjenje štetnosti?



Mislim da postoji nekoliko ključnih elemenata švedskog modela. Prije svega, postojala je regulatorna prilika za kompanije da inoviraju na tržištu alternativnih nikotinskih proizvoda. U kompaniji Swedish Match inovirali smo tradicionalni snus tokom godina. Kada smo uveli duvanske kesice, snus, on je zaista postao popularan i počeo da raste na račun pušenja cigareta. Kasnije su, zahvaljujući unapređenju proizvoda tokom godina, nikotinske kesice, koje nisu bazirane na duvanu, proširile ciljnu grupu na sve odrasle pušače.



Moja poruka ovdje je da ne vjerujem da jedan proizvod može odgovarati svim odraslim pušačima. Potrebna vam je paleta različitih vrsta proizvoda i mislim da je to ključ. Drugi važan element je regulacija. Ako imate situaciju u kojoj alternativni proizvodi i inovacije u toj kategoriji funkcionišu zajedno sa regulacijom koja favorizuje alternative, možete značajno ubrzati smanjenje pušenja. Mislim da su ovo dva glavna faktora.



Drago mi je što ste pomenuli zdravstveni aspekt, jer je poznato da Švedska ima jednu od najnižih stopa kancera povezanih s pušenjem u Evropi. Koliko se ovi statistički podaci mogu povezati sa širokom upotrebom oralnih nikotinskih proizvoda i da li bi region mogao očekivati slične javnozdravstvene koristi usvajanjem ovih pristupa smanjenju štetnosti?



Na to možete gledati iz dva ugla. Razlog zašto su bolesti i smrtnost povezane s duvanom u padu i zašto su među najnižim na Zapadu u Švedskoj jeste to što ne pušimo. To je ključni razlog. Dakle, statistika je takva jer ljudi prestaju da puše. Ili to, ili biraju daleko bolju alternativu. To je suština.



Dodao bih da u Švedskoj koristimo snus i nikotinske kesice više od 200 godina. Postoji više od 300 nezavisnih naučnih studija koje su proučavale nauku o ovim proizvodima decenijama. Američka FDA je švedskom snusu iz Swedish Match-a dodijelila određeni status koji nam omogućava određene tvrdnje vezane za zdravlje. Osim toga, najvažniji dio su rezultati – javnozdravstvena statistika.



Mislim da bi, prije svega, donosioci politika trebalo da detaljno prouče Švedsku i švedsko iskustvo, kako bi izabrali ono što je dobro iz švedskog modela i prilagodili ga zakonodavnim okvirima. Ono što znam je da sve zemlje vašeg regiona i dalje imaju prilično visok procenat pušača.



Dakle, kombinacija regulacije koja se zasniva na relativnim rizicima i toksiološkom profilu proizvoda, uz omogućavanje inovacija i kvalitetnih alternativa na tržištu, najbolja je solucija.



Ono što vjerovatno najviše brine javnost jeste privlačnost nikotinskih kesica mladima. Kakvo je švedsko iskustvo po ovom pitanju?



I sam sam otac četvoro djece, pa razumijem roditeljstvo i sve brige koje imam za svoju djecu. Ali se vraćam na dvije stvari. Prva je da morate imati regulaciju i sprovoditi je. To u ovom slučaju znači da morate imati starosna ograničenja i pridržavati se tih pravila.



Druga stvar je da, nažalost, uvijek postoje neozbiljne kompanije u bilo kojoj kategoriji ili oblasti, a tu je i problem ilegalne trgovine. Ali opet, to se svodi na sprovođenje zakona i legalizaciju tržišta, a ne stimulisanje crnog tržišta. Mi intenzivno radimo sa našim kupcima kako bismo osigurali da naši proizvodi dospiju do pravih ciljnih grupa.

Pružanje rješenja pušačima: Učimo od Švedske

Najzanimljiviji duel očekuje nas u Bergamu đe će sjajna Atalanta dočekati Real Madrid koji nema pravo na kiks ukoliko želi u nokaut fazu.



Jedan klik te dijeli od najboljeg bonusa dobrodošlice. <a href="https://a.meridianbet.me/c/Szk0DC" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Registruj se</a> na <a href="https://a.meridianbet.me/c/Szk0DC" target="_blank" rel="noreferrer noopener">meridianbet.me</a> i preuzmi <a href="https://a.meridianbet.me/c/Szk0DC" target="_blank" rel="noreferrer noopener">100 eura + 100% bonusa na prvi depozit</a>!  



Atalanta je peta na tabeli, Real tek 24., na posljednjem mjestu koje vodi dalje.



Uzbudljivo biće u Leverkuzenu u duelu Bajera i Intera,&nbsp; dok će fudbaleri Crvene zvezde gostovati ekipi Milana.



Fudbaleri Milana su u dosadašnjem dijelu sezone u LŠ ostvarili tri pobjede i dva poraza i trenutno se nalaze na 16. mjestu na tabeli sa devet bodova.



Fudbaleri Crvene zvezde su zabilježili jednu pobjedu i četiri poraza u LŠ.&nbsp;



Parovi 6. kola Lige šampiona:



Utorak, 10. decembar: Dinamo Zagreb &#8211; Seltik (18.45), Đirona &#8211; Liverpul (18.45), Lajpcig &#8211; Aston Vila (21), Leverkuzen &#8211; Inter (21), Atalanta &#8211; Real Madrid (21), Klub Briž &#8211; Sporting (21), Šahtjor &#8211; Bajern (21), Salcburg &#8211; Pari Sen Žermen (21), Brest &#8211; PSV (21).



Srijeda, 11. decembar: Atletiko Madrid &#8211; Slovan (18.45), Lil &#8211; Šturm (18.45), Borusija Dortmund &#8211; Barselona (21), Јuventus &#8211; Mančester siti (21), Benfika &#8211; Bolonja (21), Arsenal &#8211; Monako (21), Milan &#8211; Crvena zvezda (21), Fejenord &#8211; Sparta (21) i Štutgart &#8211; Јang Bojs (21).

LŠ: Real bez prava na kiks u Bergamu, Zvezda u Milanu

Horoskop-6 (1)

Dakle, horoskop kaže da su neki horoskopski znaci od samog rođenja nagrađeni inteligencijom i unikatnim karakterima. Najčešće se natprosječno inteligentni ljudi rađaju u znaku Strijelca, Vodolije i Ribe.



Strijelac



Ovaj znak je simbol optimizma, idealizma, žeđi za znanjem i putovanjima, ekspanzivnosti, pozitivnosti. Strijelčevi su poznati kao znak koji kao malo ko drugi slavi život i okrenut je sreći poput suncokreta. Ovi ljudi su veoma društveni i znaju kako da izgrade stabilne odnose sa drugima. Nije ih lako prevariti jer bukvalno imaju sposobnost da &#8220;čitaju&#8221; misli i namjere jednostavnim gledanjem u oči svog sagovornika.



Vodolija



Vodolije po prirodi imaju izraženu kreativnost, harizmu, smjeli su, samopouzdani i odlučni kada treba da delaju. Oni su obdareni dopadljivim izgledom, a istovremeno su dobili oštar um i bistrinu. Imaju dobro razvijeno kritičko mišljenje. Ovi ljudi su u stanju da se distanciraju od situacije kako bi je sagledali objektivno spolja i olakšali pronalaženje rješenja za problem. Vodolije su često lideri i predvodnici.



Riba



Ribe su veoma neobične, prije svega zbog svoje fenomenalne intuicije. Nepogrešivo određuju nečiji karakter, a umiju i dobro da predvide buduće postupke i ponašanja. Ribe imaju duboko razumijevanje umetnosti i često pronalaze inspiraciju u snovima i fantazijama. Ne hvale se svojom nevjerovatnom inteligencijom i ne razmeću se znanjem olako. Predstavnici ovog znaka zodijaka mogu unaprijed da prognoziraju ili naslute neobične i zanimljive perspektive u budućnosti.

Ovo su najinteligentniji horoskopski znakovi

Savjet roditelja je takođe podržao upravu škole i nastavni kadar u cilju da preventivnim i redovnim mjerama sprovedu aktivnosti koje bi u korijenu prepoznale i spriječile slične incidente.



“Savjet je apelovalo na roditelje i javnost da se ne dozvoli zloupotreba učenica i učenika u bilo koje svrhe, kao i da se obezbijedi njihova bezbjednost i sigurnost u školi i pozvali nadležne državne organe da slučaj profesora Čečovića ispitaju do detalja i preduzmu adekvatne mjere u skladu sa vazećim zakonskim okvirom”, navodi se u obavještenju Savjeta koji je proslijeđen roditeljima djece koja pohađaju podgoričku gimnaziju.

Savjet roditelja Gimnazije smatra da Čečović više ne treba da bude profesor u toj školi

Auto-put-foto-patrola-cg-2c014c05-1000x555

Kako ističe, imajući u vidu da je ovo treća sezona održavanja dionice auto-puta Smokovac-Mateševo, iskoristili su vrijeme da prikupe što više podataka za svaku lokaciju i svaki objekat pojedinačno, kako bi isplanirali što kvalitetnije zimsko održavanje, a plan prave godišnje.



“Izdvojili bismo nekoliko ključnih aktivnosti kao što su pravovremeno čišćenje snijega, posipanje soli i kalcijum hlorida i redovno praćenje vremenskih uslova. Sve ove i ostale aktivnosti detaljno su razrađene planom zimskog održavanja, u cilju minimiziranja rizika od saobraćajnih nezgoda i obezbjeđenja sigurnog putovanja za sve vozače”, navodi Čorlija.



Imaju, napominje, 10 snjegočistača.



“Što je dovoljan kapacitet da adekvatno odgovorimo na sve izazove koje donose zimski uslovi i obezbijedimo prohodnost puteva tokom cijele zimske sezone”, ocjenjuje tehnički direktor Monteputa.



Savjeti za vožnju tokom zimskih uslova



Ukazuje i na mjere koje se predlažu vozačima kako bi se povećala bezbjednost saobraćaja tokom zimskih uslova:



Prije putovanja provjerite nivo rashladne tečnosti; Provjerite stanje akumulatora, jer niske temperature mogu oslabiti njegovu efikasnost; Uklonite sav snijeg i led s vozila, uključujući krov, kako biste izbjegli rizik da snijeg ili led padnu na vjetrobransko staklo vašeg vozila ili vozila drugog učesnika u saobraćaju tokom vožnje; Obavezna upotreba pneumatika za zimske uslove; Držite veće odstojanje u odnosu na vozilo ispred vas; Izbjegavajte naglo skretanje i usporite prije skretanja; U krivinama vozite sporije, bez nagle promjene brzine; Ubrzavajte postepeno; Kočite postepeno da biste izbjegli blokadu točkova; Prilikom vožnje na uzbrdici održavajte postepeno ubrzanje, bez naglih promjena brzine, kako biste izbjegli proklizavanje. Na nizbrdici koristite motorno kočenje umjesto naglog kočenja; Preporučljivo je voziti sa najmanje 1⁄2 goriva u rezervoaru; Pratite promjenljivu saobraćajnu signalizaciju; Zabranjeno je preticati snjegočistača; Pratite vremensku prognoza i stanje na putevima prije polaska na put. Čorlija dodaje da je i usljed pojave magle i smanjene vidljivosti vozač dužan da prilagodi brzinu kretanja trenutnim uslovima na putu.



“Potrebno je uključiti sva četiri pokazivača pravca, koristiti kratka ili svijetla za maglu, dok je upotreba dugih svjetala nepoželjna jer mogu dodatno smanjiti vidljivost. Savjetuje se da pažljivo pratite obilježavanje kolovoza, poput ivica puta i razdjelnih linija, kako biste ostali u svojoj traci. Takođe, neophodno je držati veći razmak između vašeg vozila i vozila ispred kako biste imali dovoljno vremena za reagovanje”, ističe.



Ograničenja brzine se prilagođavaju i moraju se poštovati



Na auto-putu se ograničenje brzine prilagođava vremenskim uslovima putem sistema promjenljive svjetlosne signalizacije.



“Omogućena je dinamička promjena režima saobraćaja u skladu sa trenutnim stanjem, kao što su kiša, snijeg, led, smanjena vidljivost ili neki incident na trasi auto-puta. Na ključnim mjestima po trasi postavljene su meteostanice koje prate vremenske uslove i stanje na kolovozu. Trasa je potpuno pokrivena video-nadzorom, koji prate operateri iz Komandnog čentra 24/7. Takođe, kolege nadzornici redovno obilaze auto-put i dostavljaju informacije sa terena. Nadzorno vozilo opremljeno je i pokretnom meteostanicom koja dostavlja podatke sa terena. Cijeli ovaj sistem praćenja uspostavlja se kako bi pravovremeno reagovali na promjene i obezbijedili čišćenje i posipanje kolovoza”, pojašnjava Čorlija.



Važno je, ukazuje, pored tehničkih rješenja, naglasiti i to da svaki vozač snosi dio odgovornosti za bezbjednost u saobraćaju.



“Priprema vozila za zimske uslove i prilagođavanje vožnje trenutnim vremenskim i saobraćajnim uslovima ključni su faktori u izbjegavanju nesreća. Odgovorna vožnja podrazumijeva i poštovanje signalizačije, smanjenje brzine u nepovoljnim uslovima i dodatnu pažnju prema drugim učesničima u saobraćaju. Samim tim, odgovornost korisnika je ne samo zakonska obaveza, već i društvena odgovornost kako bi se očuvala sigurnost svih učesnika na auto-putu”, ističe Čorlija i zaključuje da su kazne za nepoštovanje saobraćajnih pravila, uključujući ignorisanje prilagođenih ograničenja brzine, predviđene zakonom.

Čorlija: Vozači da ne pretiču snjegočistače na auto-putu, kad je magla da uključe sva četiri žmigavca…

Obraćanje Jakšić Stojanović prenosimo integralno:



Kao roditelj i prosvjetni radnik, uznemirena sam sadržajem prepiske profesora podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović”, a koja je upućena bivšoj učenici.



Kao građanka, dijelim utisak opšte crnogorske javnosti.



Kao ministarka prosvjete, nauke i inovacija, po saznanju za prepisku, bez odlaganja tražila sam od Uprave škole cjelokupnu dokumentaciju koja se odnosi na pomenuti predmet, a kojom resorno ministarstvo nije raspolagalo.



Nakon detaljne analize, kompletnu dokumentaciju smo dostavili Osnovnom državnom tužilaštvu, sa molbom za hitno postupanje, imajući na umu ozbiljnost predmetne situacije.



Takođe, pokrenuli smo i sve ostale raspoložive mehanizme kako bi se utvrdili detalji ovog slučaja i kako bi svi oni za čije se postupanje utvrdi odgovornost bili procesuirani u skladu sa zakonom.



O ishodu, javnost će biti upoznata po okončanju pokrenutih postupaka, u najskorijem roku.



Ono što je svakako najvažnije je da kao društvo stvorimo mehanizme kojima će sistem moći da se na adekvatan i efikasan način suprotstavi sličnim devijacijama i obezbijedi načine kontrole ko i kako može da prenosi znanja u učionicama naših škola.



Upravo u tom kontekstu, uputila sam inicijativu skupštinskom Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport za zakazivanjem hitnog sastanka na kojem bi zajednički utvrdili redosljed koraka izmjena i dopuna Opšteg zakona o obrazovanju, u cilju kreiranja adekvatnih preventivnih i represivnih mehanizama.



Ovu inicijativu sam uputila s ličnim ubjeđenjem da ovaj i slični slučajevi prevazilaze sve naše razlike i traže zajedničko djelovanje.



U ovakvoj situaciji, ukoliko ne budemo djelovali zajedničkim snagama na svim nivoima, sjutra se može naći dijete bilo koga od nas – ma kojoj političkoj ili nekoj drugoj grupaciji pripadali.



Ono što u ovom trenutku izaziva ozbiljnu zabrinutost je da je povrijeđen integritet struke, pa bez obzira na rad organa za sprovođenje zakona, prosvjeta mora imati odgovor u sprečavanju ovakvih i sličnih oblika neprimjerenog ponašanja prosvjetnih radnika.

Jakšić Stojanović: Prosvjeta mora imati odgovor u sprečavanju neprimjerenog ponašanja prosvjetnih radnika

žilnik_foto_773x900

Savremene teme, kritika političkog i ekonomskog sistema, od početka su glavna preokupacija reditelja Želimira Žilnika. Nakon studentskih demonstarcija 1968. i filma &#8220;Rani radovi“ koji je na Berlinskom festivalu 1969. nagrađen Zlatnim medvjedom, početkom sedamdesetih u SFRJ je bio cenzurisan i zbog toga se nekoliko godina preselio u Njemačku. Kaže da je tamo već bio poznat i da je dobio mogućnost za snimanje filmova.



&#8220;Kada se 1971. U Jugoslaviji dogodio momenat nekog političkog stezanja i kada sam bio kritikovan i oduzeli mi članstvo među filmskim radnicima, a bio sam freelancer, odlučio sam da odem u Njemačku, gdje je već bilo oko 600.000 naših ljudi, gastarbajtera. Tamo sam našao moje kolege, koji su me već znali jer sam dobio neke nagrade, između ostalih i Zlatnog medvjeda. I kad su me pitali zašto sam došao, nisam mogao da im kažem da sam cenzurisan, ne bi mi vjerovali, jer se u tom momentu kod njih prikazivalo petnaestak naših filmova. I onda su oni tražili da im nabavim statut naših filmskih organizacija, rekli su da su te naše radne organizacije fantastično organizovane. Ja sam nabavio statut, oni su ga preveli i napravili po njemu jednu izdavačku filmsku kuću, koja je bila najuspješnija nekoliko godina… eto takav status smo imali tada. Ja sam u Njemačkoj za tri godine snimio deset fimova, devet kratkih i jedan dugometražni“, priča Žilnik.



Danas je situacija u filmskoj industriji sasvim drugačija.



“U cijelom svijetu je kriza, prestalo je definisanje kulturnog proizvoda jednog političkog sistema. Sada imamo eksploziju filmske industrije, jer smo prešli na digtalnu tehniku. U moje vrijeme je recimo za snimanje jednog filma bilo potrebno 15.000 metara filmske trake, koja se proizvodila samo u Americi. Sada možete telefonom da snimite film. U odnosu na moju generaciju, sadašnje generacije imaju, ne deset puta, nego sto puta bolje mogućnosti. Jedino što sada moraju da se suočavaju sa mnogo većom konkurencijom“, objašnjava naš sagovornik.



Žilnik radi kao gostujući profesor na čak sedam svjetskih univerziteta, a svojim studentima uvijek savjetuje da budu svoji, da budu autentični.



&#8220;Kažem im da se ne plaše, ako u publici vidite neke iznenadjujuće grimase, to je normalno… probajte da smislite nešto što je vaše, jer ljudi žele da vide nešto novo, a ne kopiju nečega…&#8221;, ističe on.



Iako je snimio na desetine filmova, doživio veliku slavu i priznanja, snimanje mu nikada nije dosadilo. Sa 82 godine nastavlja da radi, a trenutno priprema fim koji će biti spreman za naredni hercegnovski filmski festival.



&#8220;Proces restitucije koji se kod naš dešava, ta situacija da se nekim ljudima, sada već starcima nešto vrati oni žive još dva-tri mjeseca i onda to opet ide u ruke tajkuna. To je segment kojim se trenutno bavim, vjerujem da će fim biti završen do sledećeg festivala u Herceg Novom&#8221;, kazao je on.



Žilnik je devedestih godina tokom raspada Jugoslavije i bratoubilačkih ratova aktivno snimao i dokumentovao slom tadašnjeg sistema, čije posljedice i danas traju. Dokaz je i njegov grad Novi Sad, koji je posljednjih nedjelja u centru pažnje zbog tragedije kada je zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici poginulo 15 ljudi.



&#8220;Ta tragedija je gotovo za jedan dan razotkrila veliku slabost i grešku, uz kriminalne radnje, tog projekta vladajuće stranke, koja na neki način želi da izbjene odgovornost za gubitak 15 života. To je izazvalo ne samo gnijev nego i strah kod ljudi koji su pokupovali stanove u tim, na brzinu izgradjenim zgradama. Taj bunt studenta koji traje možda na neki način podsjeća na studentske proteste iz 1968. ili proteste protiv Miloševića, ali ovo što se sada dešava, čini da je na neki način još destruktivnije, još opasnije&#8221;, zaključuje Žilnik.



Kaže da za sada nema namjeru da se filmski bavi tom temom, jer je ona jako dobro snimljena i dokumentovana, što je takođe prednost novih tehnologija.

Žilnik: Snimanje filmova sada lakše, konkurencija ogromna

Na jugu pretežno oblačno, povremeno s kišom ili prolaznim pljuskom. Vjetar uz obalu umjeren južni. Temperatura do 16 stepeni. MORE talasasto do jače talasasto. Jugo umjeren. Temperatura mora 16 stepeni.



Na sjeveru, u srijedu pretežno oblačno, povremeno sa slabom kišom i snijegom na planinama. U četvrtak ujutru magla ili niska oblačnost, tokom dana pretežno oblačno. Vjetar narednih dana slab i promjenljiv, temperatura bez promjene.



Na jugu i dalje nestabilno, mada manje kiše nego prethodnih dana. Od četvrtka više sunca. Jugo staje. Temperatura do 16 stepeni na primorju.



Sjutra nestabilno na Sredozemlju &#8211; kiša, pljuskovi i grmljavina. Jače kiše biće i uz sjeverne obale Crnog mora. Snijeg i susnježica ponegdje u Češkoj, Slovačkoj, Ukrajini i Rusiji. Na Pirinejskom poluostrvu i krajnjem jugu Balkana, te u Skandinaviji pretežno sunčano. Moskva sa -2 najhladniji glavni grad, Atina sa 19 najtopliji.



BALKAN Pretežno oblačno na Balkanu, povremeno kiša ili susnježica, u višim predjelima snijeg. Najsunčanije u Grčkoj, i najtoplije &#8211; temperatura do 20 stepeni.