Janović svoj stav o inicijativi za razrješenje Mandića do sada nije javno saopštio. Njegova pozicija je politički zanimljiva jer dolazi iz PES-a, partije koja je najavila da neće podržati smjenu, ali je istovremeno član Hrvatskog nacionalnog vijeća, dok je Hrvatska među državama koje su javno osudile Mandićevo saučešće porodici Ratka Mladića.

Sa 38 javno potvrđenih glasova za smjenu, opoziciji trenutno nedostaju još najmanje tri glasa za većinu ukoliko bi se u sali našli svi poslanici.

Pitanje glasova iz Pokreta Evropa sad dodatno se aktuelizuje i zbog šireg političkog položaja tog subjekta. Partija je 30. juna postala pridruženi član Evropske narodne partije, čime je svoje evropsko opredjeljenje dodatno vezala za političku porodicu čiji predsjednik Manfred Weber javno osuđuje veličanje Ratka Mladića.

Upravo se na toj liniji otvara pitanje kako PES usklađuje svoj zvanični stav o Mandićevoj funkciji sa evropskim političkim okvirom kojem je nedavno pristupio.

WEBEROVA PORUKA, PES-OVA ODLUKA

Predsjedavajući Evropske narodne partije i europoslanik Manfred Weber reagovao je na javno veličanje Ratka Mladića nakon njegove smrti, podsjećajući da je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Ratko Mladić was a convicted war criminal, found guilty of genocide, crimes against humanity and war crimes. He was convicted for his leading role in the Srebrenica genocide. His crimes belong to one of the darkest chapters in Europe’s recent history. 1/4
— Manfred Weber (@ManfredWeber) September 8, 2026

Veber OSUDIO veličanje zločinca Mladića u Srbiji: “Narušava povjerenje u vašu posvećenost evropskim vrijednostima”

Weber je ocijenio da veličanje čovjeka osuđenog za genocid predstavlja odbacivanje odgovornosti za suočavanje sa zločinima iz prošlosti i da je u potpunoj suprotnosti sa evropskim vrijednostima.

U isto vrijeme, PES je saopštio da neće podržati inicijativu za Mandićevo razrješenje. Iz partije su poručili da „ružna prošlost“ ne smije određivati budućnost Crne Gore, uz ocjenu da poštuju međunarodne presude, ali da ratnu retoriku ostavljaju političkim strukturama kojima je ona „jedini alat“.

PES je 30. juna postao pridruženi član EPP-a, a prilikom prijema u tu evropsku političku porodicu svoje članstvo predstavio kao potvrdu evropskog opredjeljenja, politike reformi i evropskih integracija.

Predsjednik PES-a i Vlade Milojko Spajić tada je poručio da članstvo donosi neposredniju komunikaciju sa evropskim političkim liderima i dodatno jača međunarodni položaj partije i Crne Gore.

Zbog toga je Standard od Webera tražio odgovor na to da li je EPP upoznat sa stavom svog crnogorskog pridruženog člana, kako ocjenjuje odluku PES-a da podrži Mandićev ostanak na čelu parlamenta nakon njegovog javnog izražavanja saučešća porodici Mladića i smatra li takvu odluku usklađenom sa vrijednostima koje je sam Weber javno branio.

Pitali smo i da li EPP o ovom pitanju komunicira sa PES-om i može li ovakav stav uticati na odnose dvije partije.

Odgovor iz EPP-a do objavljivanja teksta nije stigao.

HRVATSKA REAKCIJA VAŽNA I ZA PES

Mandićevo saučešće porodici Ratka Mladića osudila je i Hrvatska. Iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova ocijenjeno je da je takav potez predsjednika Skupštine neprihvatljiv i protivan vrijednostima na kojima počiva Evropska unija.

Zagreb je poručio da će u pristupnim pregovorima Crne Gore insistirati na suočavanju s prošlošću, procesuiranju ratnih zločina, poštovanju presuda međunarodnih sudova i dobrosusjedskim odnosima, uz ocjenu da ovakve poruke ne doprinose evropskom putu Crne Gore.

Upravo zbog toga se u PES-u, prema informacijama Standarda iz izvora bliskih partiji, razmatra kakve posljedice Mandićev ostanak na funkciji može imati po međunarodni ugled Crne Gore i njene evropske integracije.

Prema istim informacijama, posebno se analiziraju reakcije Hrvatske i Holandije, koje su i ranije imale rezervisaniji odnos prema pojedinim pitanjima vezanim za crnogorski evropski put, kao i mogućnost da dodatno zaoštravanje ovih tema oteža ili uspori zatvaranje pregovaračkih poglavlja.

Iako je zvanični stav PES-a da neće podržati smjenu, partija nije spriječila svog poslanika Seida Hadžića da glasa drugačije. Njegov glas već je uračunat u podršku Mandićevom razrješenju.

Zbog toga je zanimljivo, kažu sagovornici Standarda upućeni u vanjskopolitičke prilike, i šta će uraditi Tonći Janović, posebno imajući u vidu njegove veze sa hrvatskom zajednicom i činjenicu da je Hrvatska jedna od država koje su najdirektnije reagovale na Mandićev potez.

„PES SE SVE VIŠE POKAZUJE KAO REZERVNA PARTIJA ANDRIJE MANDIĆA“

Politički analitičar Danilo Kalezić smatra da bi reakcija predsjedavajućeg EPP-a Manfreda Webera za PES predstavljala ozbiljno upozorenje, da je riječ o, kako kaže, autonomnom političkom subjektu koji funkcioniše kao klasična partija.

“Evropska, odnosno briselska politika u Crnoj Gori hronično boluje od manjka sinhronizovanosti između onoga što se govori u Briselu i onoga što se dešava na terenu. Međutim, PES se sve više pokazuje kao rezervna partija Andrije Mandića. Pokazuje se da upravo Mandić suštinski upravlja važnim političkim procesima unutar te stranke, dok je veliki dio onoga što PES radi na međunarodnom planu zapravo simulacija evropskog lica. Način na koji će se sada ponašati može biti i konačni dokaz koliko je ta evropska politika stvarna, a koliko deklarativna“, kaže Kalezić za Standard.

On očekuje i aktivnije uključivanje evropskih partnera u slučaj koji je nastao nakon Mandićevog saučešća porodici Mladića, navodeći da bi ambasador EU Johan Satler, Delegacija EU i ambasade država Kvinte trebalo da budu aktivniji.

Kalezić smatra da ovo nije prvi slučaj u kojem PES, prema njegovoj ocjeni, postupa suprotno vrijednostima evropske politike i podsjeća na ranije poteze partije koje vidi kao nesaglasne sa evropskim političkim kursom. Kao primjer navodi i glasanje za Rezoluciju o Jasenovcu.

Kada je riječ o troje poslanika čiji glasovi mogu biti važni za ishod, Kalezić ne smatra da njihove političke ili identitetske veze same po sebi daju osnov za zaključivanje kako će glasati.

“Ne bih pojedinačno izdvajao niti targetirao te ljude. Oni ni u ranijem periodu nijesu pokazali naročito slobodoumno političko ponašanje. To što neko ima ovaj ili onaj kulturološki ili etnički background ne znači da će glasati onako kako bi neko, na osnovu toga, možda očekivao. Ti ljudi su do sada imali mnogo prilika da pokažu da zaista pripadaju evropskoj političkoj platformi”, kaže Kalezić.

Suštinu, prema njegovom mišljenju, ne treba tražiti u identitetskom ili ideološkom profilu pojedinačnih poslanika, već u političkim kalkulacijama.

“Ovdje se suštinski ne radi o ideološkim razlikama, već prije svega o klijentelističkim odnosima, ličnim interesima i političkim kalkulacijama. Zbog toga svi poslanici Pokreta Evropa sad nose jednaku političku odgovornost, kao što je nosi i Vlada u cjelini. Sama činjenica da Bošnjačka stranka i poslanik Hadžić znaju da njihovi glasovi nijesu opredjeljujući niti odlučujući takođe mnogo govori. Da jesu odlučujući, uvjeren sam da bi glasali onako kako su glasali i ranije kada je Mandiću nedostajalo glasova za većinu“, zaključuje Kalezić.

ZA SMJENU ZASAD 38 GLASOVA

Za Mandićevo razrješenje trenutno je javno potvrđeno 38 glasova. Uz svih 16 poslanika DPS-a, predlog podržavaju šest poslanika Bošnjačke stranke, tri poslanika Evropskog saveza, Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative, Mehmed Zenka iz DUA-e, nezavisni poslanici Miodrag Laković i Nikola Janović, Ilir Čapuni iz Albanske alijanse, Artan Čobi i Nikolla Camaj iz Albanskog foruma, četiri poslanika URA, Seid Hadžić iz PES-a i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.

Stav Radinke Ćinćur i Maje Vučelić još nije poznat, dok ni Janović svoj odnos prema inicijativi nije javno saopštio.

Ukoliko bi sva tri glasa otišla za smjenu, Mandićeva pozicija bila bi ozbiljno ugrožena.

Za Ćinćur je posebno važno što je o Mandićevoj smjeni već odlučivala. U martu 2024. godine nije podržala njegovo razrješenje, obrazlažući tada da predsjedniku Skupštine želi dati priliku da nastavi da radi na način koji bi mogao otkloniti razloge za kritike.

U tom pokušaju, za Mandićevo razrješenje glasalo je 27 poslanika, 44 su bila protiv, dok je jedan listić bio nevažeći.

Novi pokušaj uslijedio je u junu 2025. godine. Tada je za smjenu glasalo 20 poslanika, dok je 41 bio protiv.

Ovoga puta odnos snaga je znatno drugačiji, a prvi put među javno potvrđenim glasovima za Mandićevo razrješenje nalazi se i poslanik vladajućeg PES-a, te poslanici partija manje brojnih naroda koje su takođe u vlasti.

SJEDNICA 24. SEPTEMBRA

Vanredna sjednica Skupštine zakazana je za 24. septembar. Jedina tačka dnevnog reda biće Predlog za razrješenje predsjednika Skupštine.

Mandić, Foto: Kabinet predsjednika Skupštine

Prema Poslovniku Skupštine, predsjednik parlamenta može biti razriješen prije isteka mandata shodnom primjenom odredbi koje se odnose na njegov izbor, dok Ustav propisuje da se o tome odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika, uz uslov da sjednici prisustvuje više od polovine ukupnog broja poslanika.

Zato će, pored sadašnje političke računice, važan biti i broj poslanika koji će 24. septembra biti u sali.

Mandić se tako treći put suočava sa pokušajem da bude razriješen sa mjesta predsjednika Skupštine. Prva dva puta je preživio glasanje, ali je ovog puta inicijativa došla u drugačijem političkom trenutku.

Neposredni povod bio je njegovo izražavanje saučešća porodici Ratka Mladića, ali će se na glasanju, osim odnosa prema Mandiću, mjeriti i spremnost vlasti da sopstveno evropsko opredjeljenje potvrdi u situaciji kada ono dolazi u sudar sa unutrašnjim političkim odnosima.

Za PES će to biti posebno osjetljiv trenutak: partija koja je tek ušla u evropsku političku porodicu moraće da objasni kako se njen odnos prema Mandićevoj funkciji uklapa sa evropskim porukama koje su uslijedile nakon njegovog poteza prema porodici pravosnažno osuđenog ratnog zločinca.