Kankaraš u prijavi navodi da je Rađenović, kao državni sekretar, prekoračenjem službenih ovlašćenja i nevršenjem službenih dužnosti onemogućavao primjenu propisa i nadzor nad radom Uprave za gazdovanje šumama i lovištima. Prijavom je obuhvaćeno više navodnih radnji koje se odnose na programe gazdovanja šumama, distribuciju četinarskog drveta, sprečavanje terenskih kontrola i primjenu novog Zakona o šumama.

Kankaraš smatra da u postupanju Rađenovića postoje elementi krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika, u vezi sa krivičnim djelom stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a. Riječ je, međutim, o navodima iz krivične prijave koje SDT tek treba da provjeri.

ČETINARSKO DRVO ZA OGRIJEV ZAVRŠAVALO U PILANAMA

Jedan od ključnih navoda prijave odnosi se na način na koji je Uprava za gazdovanje šumama i lovištima raspolagala četinarskim drvetom namijenjenim stanovništvu ruralnih područja.

Kankaraš podsjeća da je još 22. aprila 2025. godine, zajedno sa tadašnjim državnim sekretarom Andrijom Delićem, podnio SDT-u krivičnu prijavu protiv tadašnjeg v.d. direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Miloša Rajkovića i drugih odgovornih lica. Prema novoj prijavi, naknadnim terenskim provjerama i uvidom u dokumentaciju potvrđeni su navodi o zloupotrebama.

U prijavi se navodi da je tehničko drvo četinara najviše klase dodjeljivano fizičkim licima bez naknade ili pod oznakom ogrevnog drveta, iako je za određene kategorije takvog drveta bila predviđena naknada od devet eura. Prema tvrdnjama Kankaraša, dio tako dodijeljene drvne mase završavao je u pilanama, gdje je dalje prerađivan i prodavan.

Kankaraš tvrdi da je na taj način ostvarivan dodatni profit od najmanje 70 eura po metru neto drvne mase, dok je Budžetu Crne Gore nanijeta višemilionska šteta.

U prijavi se navodi i da je v.d. generalnog direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju Vlado Šćepanović u Kabinet ministra donio na uvid zaplijenjene otpremnice iz pilana u Beranama i Rožajama, koje su potom prijavljene Upravi policije.

SKORO 40.000 KUBIKA ĆETINARA U PROGRAMU ZA 2026. GODINU

Posebno pitanje koje Kankaraš otvara jeste priprema godišnjih programa gazdovanja šumama za 2024, 2025. i 2026. godinu.

Prema njegovim navodima, Direktorat za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u početku nije predvidio četinarsko drvo za snabdijevanje seoskog stanovništva, nakon što je inspekcija još 2023. godine konstatovala zloupotrebe prilikom njegove distribucije.

Kankaraš, međutim, tvrdi da je nakon pritisaka iz Kabineta tadašnjeg ministra Vladimira Jokovića četinarsko drvo naknadno uključeno u programe za 2024. i 2025. godinu, dok je za 2026. godinu, kako navodi, predviđeno gotovo 40.000 kubnih metara.

Prema njegovoj tvrdnji, za potrebe stanovništva realno je bilo potrebno znatno manje količine, odnosno najviše oko 500 kubika na području Žabljaka, gdje, kako navodi, nema dovoljno lišćarskog ogrjevnog drveta.

Kankaraš tvrdi da su Rađenović i Joković bili upoznati sa informacijama o tome da je visokokvalitetno tehničko drvo, umjesto da bude korišćeno u skladu sa namjenom iz programa, završavalo u pilanama.

Uprkos tome, prema navodima prijave, Rađenović je program za 2026. godinu elektronskom poštom Kabineta ministra uputio Vladi na razmatranje i usvajanje, pri čemu je, kako tvrdi Kankaraš, zaobiđen Direktorat za šumarstvo kao stručno nadležni organ.

TVRDNJE O BLOKIRANJU KONTROLA I SLUŽBENIH VOZILA

Drugi dio prijave odnosi se na navodnu opstrukciju nadzora nad radom Uprave za gazdovanje šumama.

Kankaraš navodi da je Direkcija za šumarstvo, nakon brojnih prijava građana i privrednih subjekata, više puta predlagala Kabinetu ministra vanredni nadzor nad radom Uprave. Kako tvrdi, nakon što takav nadzor nije odobren, on i tadašnji državni sekretar Andrija Delić počeli su da sprovode terenske kontrole u okviru svojih ovlašćenja.

Prema prijavi, putni nalozi za kontrole bili su potpisivani, ali su potom ostajali kod državnog sekretara Rađenovića bez odobrenja. Kankaraš kao jedan od primjera navodi službeno terensko vozilo Direktorata, za koje tvrdi da je ustupljeno opštinskom odboru SNP-a u Kolašinu. To, prema njegovim navodima, može biti provjereno kroz GPS evidenciju kretanja vozila.

Kao drugi primjer navodi službeno vozilo koje koristi državni sekretar Andrija Delić, za koje tvrdi da više od šest mjeseci nije bilo registrovano, čime je, kako navodi, otežano ili onemogućeno sprovođenje terenskog nadzora.

Za ove navode Kankaraš je predložio uvid u dokumentaciju Ministarstva o službenim putovanjima i korišćenju vozila, kao i saslušanje Delića, Šćepanovića i sekretara Ministarstva Igora Nišavića.

SPORNU PRAKSU POVEZUJE I SA ZAKONOM O ŠUMAMA I NOVCEM EU

Treći segment prijave odnosi se na primjenu Zakona o šumama.

Kankaraš tvrdi da je Rađenović opstruirao formiranje državnog preduzeća za gazdovanje šumama, čije je osnivanje bilo predviđeno Zakonom o šumama. Prema prijavi, preduzeće do dana podnošenja krivične prijave nije registrovano u Centralnom registru privrednih subjekata.

U prijavi se dalje navodi da je zbog propuštenih rokova onemogućena kandidatura projekta „Šume Crne Gore za zajednički prosperitet“ za sredstva Svjetske banke u iznosu od 200.000 dolara namijenjena pripremi projekta. Kankaraš tvrdi da su službenici Direktorata projekat ipak pripremili, ali da su nakon njegovog odobrenja predstavnici Direktorata isključeni iz njegove realizacije.

Posebno se ukazuje na 400.000 eura koje je Evropska komisija, prema navodima prijave, kroz IPA instrument bila obezbijedila za podršku uspostavljanju informacionog sistema u šumarstvu. Kankaraš tvrdi da su ta sredstva povučena iz sektora šumarstva zbog odbijanja nadležnih da sprovedu Zakon o šumama i preusmjerena u druge svrhe.

Prema njegovim navodima, takvo postupanje je ostavilo sektor bez podrške za reformu i može imati posljedice i po ispunjavanje obaveza Crne Gore u okviru Poglavlja 27 u pregovorima sa Evropskom unijom.

KANKARAŠ TRAŽI ISTRAGU I VJEŠTAČENJE ŠTETE

U završnom dijelu prijave Kankaraš navodi da su opisanim radnjama omogućeni prisvajanje imovinske koristi i šteta po državni budžet, koju procjenjuje na oko 40 miliona eura za 2025. godinu.

Za utvrđivanje visine štete predlaže ekonomsko-finansijsko vještačenje, kao i uvid u ekonomsku analizu korišćenja šuma u Crnoj Gori, program razvoja drvne industrije za period 2024–2027. i funkcionalnu analizu sektora šumarstva Svjetske banke.

Od SDT-a traži da pokrene izviđaj, prikupi potrebna obavještenja, sasluša predložene svjedoke i prijavljenog Rađenovića, te da, ukoliko utvrdi postojanje elemenata krivičnog djela, pokrene krivični postupak.