Njen branilac, advokat Mitar Šušić, za Pobjedu kaže da je riječ o upravno-pravnom pitanju, a ne o krivičnom djelu, te da sudovi već imaju stav da Bratić nije postupala s umišljajem niti sa sviješću da krši zakon.
Šušić navodi da se aktuelni postupak odnosi na događaje od prije skoro pet godina, kada je Bratić kao ministarka razriješila veći broj direktora.“Iz tog korpusa izdvojeno je osam slučajeva za koje tužilaštvo smatra da nije imala osnov za razrješenje, jer su ti direktori ispunili sve što je Ministarstvo tražilo”, rekao je Šušić Pobjedi.
Nejednako postupanje
Prema njegovim riječima, tužilaštvo je proširilo konstrukciju optužbe i na oko 40 direktora koji nijesu smijenjeni, uz obrazloženje da je Bratić postupala nejednako.
“Postavlja se pitanje zašto je ovih osam razriješila, a ostale nije, iako su, po njihovom stavu, postojali isti uslovi”, kazao je branilac.
Šušić podsjeća da su sudovi u parničnim postupcima već zauzeli stav da Bratić nije postupala s umišljajem, niti sa sviješću da krši zakon.
“Postoje različiti nivoi odgovornosti. Funkcioner može donijeti odluku koja kasnije bude ukinuta ili preinačena, a da zbog toga ne snosi krivičnu odgovornost ako je postupao u okviru svojih ovlašćenja i u skladu sa svojim znanjem i uvjerenjem. Sud je u njenom slučaju upravo to konstatovao”, kazao je Šušić.
On ističe da se eventualna nezakonitost rješenja može ispitivati u upravnom ili parničnom postupku, ali da to samo po sebi ne znači postojanje krivičnog djela.
“Može da bude razlog da se neka rješenja preispitaju, ukinu ili izmijene, ali ne i da se zbog toga krivično odgovara. U suprotnom, svako ko radi u državnom sistemu mogao bi krivično da odgovara za svaku odluku koja je kasnije poništena”, rekao je.
Pritvor Bratić je, kako navodi, određen zbog navodne opasnosti od uticaja na svjedoke, prvenstveno bivše i sadašnje službenike Ministarstva prosvjete.
“Takav uticaj potpuno je irelevantan, jer im više nije nadređena, a tema je svakako prisutna ne samo u javnosti nego i u sudskim postupcima godinama. Ne znam da li će se istraga dalje širiti, ali je u ovom trenutku sve prilično nejasno”, rekao je Šušić.
Dalja sudbina pritvora Bratić, kako je kazao Šušić, zavisiće od odluke vijeća Višeg suda po žalbi odbrane.
Konfuzija i slika pravosuđa
Prema riječima Šušića, u predmetu se Bratić ne stavlja na teret da je pričinila bilo kakvu štetu državnom budžetu.
“Njoj se zapravo stavlja na teret samo to da je donijela rješenja o razrješenju osam direktora, iako, po stavu tužilaštva, nije morala, kao i da nije razriješila 40 direktora, iako je, navodno, mogla. Nikakva finansijska šteta se ne pominje”, naglasio je.
Osvrćući se na širi kontekst, Šušić kaže da hapšenje Bratić teško može popraviti sliku pravosuđa u javnosti.
“Jedan dio javnosti će zamjeriti pravosuđu što im bježe osuđeni za teška krivična djela, drugi dio zamjera za neke druge postupke, ali su manje-više svi osudili način na koji je pokrenut postupak i to što su onako teatralno uhapsili Vesnu Bratić”, rekao je Šušić.
Kada je riječ o pritvoru, Šušić ističe da su, iako je u ovom predmetu i obrazloženje osnovane sumnje kao osnovnog elementa pritvora krajnje konfuzno, posebno su nejasni razlozi za pritvor.
“Opasnost od bjekstva i opasnost od uticaja na svjedoke u predmetu gdje sve činjenice postoje i čak se izvode u sudskim postupcima već pet godina zaista su irelevantni razlozi”, ističe Šušić.
Procesi traju od 2022. godine
Bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić uhapšena je u ponedjeljak, 16. februara, zbog sumnje da je počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Sutkinja za istragu Višeg suda Suzana Mugoša odredila joj je pritvor zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke, a odbrana je na tu odluku uložila žalbu.
Masovne smjene desile su se 2021. godine, kada je Bratić razriješila više od 140 direktora škola. Ti direktori su pred sudovima dokazivali da su nezakonito smijenjeni, a kao ključni osnov pominjalo se obrazloženje da nijesu formirali školske odbore, uz tvrdnje da taj proces nijesu mogli završiti jer Ministarstvo nije predlagalo svoje članove.
Specijalnom državnom tužilaštvu podnijete su najmanje dvije krivične prijave: advokata Mihaila Volkova 11. oktobra 2022. i Centra za građansko obrazovanje 23. decembra iste godine, koje je SDT objedinio.
Pored krivičnog postupka pred SDT-om, slučaj ima i odvojenu parničnu dimenziju. Država je preko Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa 2023. godine podnijela regresne tužbe tražeći da Bratić odgovara za štetu nastalu nezakonitim razrješenjima.
Osnovni sud u Podgorici je u decembru prošle godine, po tužbi koja se odnosila na 29 direktora, ocijenio da Bratić nije odgovorna, jer nije dokazana namjera ili krajnja nepažnja. Država se žalila, a postupak je pred Višim sudom. U međuvremenu su podnijete još dvije tužbe.
Državna revizorska institucija je u septembru 2022. dala duplo negativno mišljenje na budžet tadašnjeg MPNKS od gotovo 220 miliona eura. Na osnovu tog nalaza, CGO je podnio dodatnu krivičnu prijavu zbog sumnje na nezakonito trošenje sredstava.
U izvještaju DRI navode se nepravilni prenosi sredstava većih od šest miliona eura, planiranje prihoda i rashoda suprotno zakonu u iznosu od preko 19 miliona eura, konsultantski ugovori vrijedni više od 3,5 miliona eura bez pravnog osnova, kao i nepravilnosti u javnim nabavkama i evidencijama.
Preporučeno
DRI je izdala 22 preporuke i odredila rokove za njihovu realizaciju.
Video