U krivičnom postupku predmeti su formirani protiv 1.213 punoljetnih lica, dok su 44 predmeta vođena prema 28 maloljetnika, a podnijeto je i 584 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

„U 2024. godini evidentirano je ukupno 977 prijava za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, pa je vidljiv porast prijavljenih za 24,2 odsto, i to samo u krivičnom postupku“, navode iz tužilaštva, prenosi CdM.

Posebno je izražen rast u oblasti prekršajnih postupaka.

„Upoređujući podatke o podnijetim zahtjevima za pokretanje prekršajnog postupka tokom 2024. i 2025. godine, uočljivo je da je došlo do značajnog povećanja broja formiranih predmeta, jer je u 2025. godini podnijeto zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka za 8,22 puta više u odnosu na 2024. godinu“, ističe se u saopštenju.

Od ukupnog broja formiranih predmeta u 2025. godini, u 24 odsto slučajeva događaj je kvalifikovan kao prekršaj, dok u 15 odsto predmeta kvalifikacija djela nije bila određena do dostavljanja izvještaja, što je dodatno opteretilo rad državnih tužilaca.

„Jasno je da je u tom dijelu došlo do uvećanja broja predmeta i samim tim dopunske opterećenosti državnih tužilaca, posebno imajući u vidu da broj tužilaca nije povećan, već se sa primjenom Uputstva otpočelo u istim kadrovskim uslovima“, navode iz tužilaštva.

Ipak, kako tvrde, povećani obim posla nije uticao na efikasnost postupanja.

„Opisani dodatni rad i opterećenje državnih tužilaca nije prouzrokovao umanjenje efikasnosti i djelotvornosti u postupanju. Uprkos kadrovskim, tehničkim i prostornim izazovima, primjena Uputstva za postupanje u slučajevima nasilja u porodici pokazala je da jasno definisane obaveze, ujednačena praksa i međuinstitucionalna saradnja daju mjerljive i konkretne rezultate“, ističu iz tužilaštva.

Primjena Uputstva, kako se navodi, doprinijela je pravovremenijem reagovanju, boljoj procjeni rizika i dosljednijem vođenju postupaka.

„Uputstvo je doprinijelo snažnijoj zaštiti žrtava, uz uvažavanje prava odbrane, ali i većoj odgovornosti svih uključenih aktera. Dosadašnji efekti potvrđuju da sistemski pristup i kontinuirano praćenje primjene mogu dovesti do vidljivog napretka i jačanja povjerenja u rad Državnog tužilaštva“, poručuju iz te institucije.

Državno tužilaštvo posebno ističe značaj zaštite žrtava, kojima se pruža dodatna podrška kroz sistem besplatne pravne pomoći.

„Državno tužilaštvo upućuje žrtve krivičnih djela na besplatnu pravnu pomoć i na angažovanje povjerljivog lica, shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici“, navodi se u saopštenju.

Kada su žrtve djeca ili maloljetnici, primjenjuju se dodatne mjere zaštite.

„Državni tužioci u tim slučajevima traže mišljenje stručne službe ili drugih stručnih lica o procesnoj sposobnosti djeteta da bude saslušano, o načinu saslušanja i o drugim okolnostima važnim za zaštitu od sekundarne viktimizacije“, pojašnjavaju iz tužilaštva, dodajući da se kroz kontinuirane obuke dodatno unapređuju znanja i vještine tužilaca.

U izvještajnoj godini i dalje je najveći broj žrtava evidentiran zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, ali su zabilježeni i slučajevi ugrožavanja sigurnosti, zlostavljanja, nedozvoljenih polnih radnji, nasilničkog ponašanja, ugrožavanja javnog saobraćaja i trgovine ljudima, uključujući nedozvoljene brakove i radnu eksploataciju.

Položaj žrtava dodatno će biti unaprijeđen primjenom Smjernica za ostvarivanje prava na naknadu štete žrtvama u krivičnim postupcima, koje su usvojili Vrhovno državno tužilaštvo i Vrhovni sud.

„Smjernice predstavljaju značajan iskorak ka jačanju procesnog položaja oštećenih lica, jer podstiču aktivniju ulogu državnog tužioca u informisanju žrtava o njihovim pravima i omogućavaju dosljedniju primjenu mehanizama za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu u okviru krivičnog postupka“, ističe se u izvještaju Tužilaštva.

One imaju poseban značaj i u kontekstu Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja, čija će puna primjena početi pristupanjem Crne Gore Evropskoj uniji.

„Na ovaj način obezbjeđuje se kontinuitet u jačanju zaštite žrtava, postepeno usklađivanje sa pravnom tekovinom Evropske unije i potvrđuje opredijeljenost pravosudnog sistema da unaprijedi stvarni položaj žrtava i prije formalnog aktiviranja režima državne naknade“, zaključuje se u izvještaju.