Njihovo reagovanje prenosimo u cjelosti

Na početku, nije pravilno tumačenje u dijelu u kome se navodi da je revizijom utvrđeno da je tužilaštvo plaćalo specijalni dodatak zaposlenima koje to pravo ostvaruju po osnovu Odluke o specijalnom dodatku u visini od 45% osnovne zarade, bez umanjenja dodatka po osnovu drugih dodataka na zaradu koju su zaposleni ostvarivali u istom mjesecu, što nije u skladu sa članom 12 Odluke o specijalnom dodatku kojim je propisano da ako zaposleni koji su ostvarili specijalni dodatak na zaradu ostvaruju i pravo na dodatke iz člana 15 stav 1 tačka 1, 2 i 5 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, specijalni dodatak se umanjuje tako što ukupan iznos dodataka po svim osnovama ne može biti veći od 45% njihove osnovne zarade.

Ovo imajući u vidu da je važećim Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru u članu 19 propisano da zaposleni može ostvariti dodatak na osnovnu zaradu po osnovu člana 17  i 18 ovog zakona najviše do 45% visine osnovne zarade, a članovi 17 i 18 propisuju dodatak za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima odnosno specijalni dodatak.

S tim u vezi, dodaci po osnovu zarade po čl.15 važećeg zakona kao što su dodatak za rad noću, rad u dane državnog ili vjerskog praznika, i rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad), dodatak za dežurstvo i pripravnost nijesu obuhvaćeni prethodno pomenutim članom 19 Zakona o zaradama u javnom sektoru.

U ovom dijelu smatramo bitnim da ukažemo da je prvobitnim zakonskim rješenjem članom 19 bilo propisano da zaposleni može ostvariti dodatak na osnovnu zaradu po osnovu iz čl.16, 17 i 18 ovog zakona najviše do 45% visine osnovne zarade, pa je prepoznata manjkavost ovog rješenja sadržanog u čl.19, te je izmjenama i dopunama zakona ista otklonjena.

Podzakonski akti u odnosu na ovu pravnu stvar još uvijek nijesu usklađeni sa izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, a zakon kao pravni akt, što je sigurno poznato i DRI, akt je veće pravne snage od Odluke o specijalnom dodatku koji je podzakonski akt koji donosi Vlada CG, te samim tim Zakon o zaradama u javnom sektoru ima suprematiju nad istom.

Smatramo bitnim da istaknemo da se Specijalno državno tužliaštvo, obratilo  Tužilačkom savjetu u novembru 2020.godine, sa zahtjevom za dostavljanje mišljenja, imajući u vidu odredbe Zakona o radu i Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, radi tumačenja da li zaposleni u Specijalnom državnom tužilaštvu za vrijeme privremene spriječenosti za rad po raznim osnovama, za vrijeme porodiljskog i roditeljskog odsustva imaju pravo da primaju specijalni dodatak koji predstavlja dodatak po osnovu zarade, koji je u tom pravcu dao odgovarajuće tumačenje.

Nadalje, kada su u pitanju isplate dodatka na zaradu po osnovu dežurstva i pripravnosti nije tačno da je ovaj dodatak isplaćivan bez pravnog osnova, jer se shodno Zakonu o državnom tužilaštvu i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji državnog tužilaštva reguliše da se radi efikasnog vršenja poslova, a posebno radi vršenja poslova izviđaja, istrage i drugih neodložnih poslova vezanih za moguće izvršenje krivičnih djela i drugih kažnjivih radnji organizuje dežurstvo, koje se obavlja po odgovarajućem redosljedu i utvrđuje za svaki mjesec pojedinačno, pa je pitanje isplate dodatka po ovom osnovu regulisano zakonskim odredbama. U tom pravcu izostala je reakcija nadležnih organa u usaglašavanju podzakonskih akata sa izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i pored više inicijativa upućenih od strane sindikalne organizacije Uprave i pravosuđe, čija je grana Sindikalna organizacija državnog tužilaštva.

Iako na portalima nijesu objavljeni podaci o kojim se tužilaštvima radi, ističemo da u Specijalnom državnom tužilaštvu, u izvještajnoj periodu, nije bilo zaposlenih koji su angažovani po osnovu ugovora o dopunskom radu, dok kada su u pitanju ugovori o djelu navodimo da je na radnom mjestu kurira do povratka radnika sa bolovanja zaposleno jedno lice, a na radnom mjestu samostalni referent – zapisničar-operater zaposlena su tri lica.

Kada su u pitanju samostalni referenti – zapisničari – operateri važno je da navedemo da je shodno važećem Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Specijalnom državnom tužilaštvu propisano šest radnih mjesta samostalni referent – zapisničar – operater, a istim pravilnikom utvrđen je broj specijalnih tužilaca uključujući i Glavnog specijalnog tužioca (10+1).

Kako je sada važeći Pravilnik izmijenjen u dijelu broja specijalnih tužilaca koji je sa deset povećan na dvanaest i Glavni specijalni tužilac, a takođe je u izvještajnom periodu u Specijalno državno tužilaštvo na rad bio upućen i određeni broj državnih tužilaca iz drugih državnih tužilaštava, to je bilo neophodno da se za ove specijalne tužioce i za upućene državne tužioce obezbjede zapisničari radi stvaranja uslova za obavljanje redovnih poslova i zadataka.

U Izvještaju DRI takođe se ističe da je tužilaštvo uvećalo zaradu za rad za vrijeme državnih i vjerskih praznika bez donošenja odluka o organizovanju rada u tom periodu, pa napominjemo da je dinamika rada državnog tužilaštva takva da se ne može unaprijed predvidjeti određeni krivično pravni događaj i da li će se on desiti u vrijeme  državnog ili vjerskog praznika, pa u tom pravcu odluke o organizovanju rada u tom periodu nijesu mogle biti planirane niti donijete unaprijed.

Kada su u pitanju nepravilnosti koje se odnose na putne naloge koje su analizirane predmetnim izvještajem, što se tiče Specijalnog državnog tužilaštva svi putni nalozi su uredno predati, putni troškovi tačno i uredno pravdani, a višak novčanih sredstava prethodno uzetih kao avans vraćeni nadležnoj računovodstvenoj službi tužilaštva. U vezi istaknutih navoda koji se odnose na nabavku goriva preko dozvoljenog limita Specijalno državno tužilaštvo nije u izvještajnom periodu prekoračilo limit koji je utvrđen Internim pravilom za potrošnju goriva za korišćenje službenih vozila.

Preporučeno

ODLUKA VLADE: Od januara sve ZARADE u Crnoj Gori rastu – minimalna plata od 1.000 do 1.400, prosječne penzije preko 600 eura

FIDELITY Consulting: Spajiću, imate veliku rupu u obračunu

MIJAJLOVIĆ: Mislio sam da je skrivena kamera – prvo optužbe za cigarete, pa „državni udar“, a onda najprizemnije – za narkotike

Kolike su NAJVEĆE PENZIJE u Crnoj Gori: Sa maksimalnim koeficijentom i 40 godina staža 1.929 eura, ali iznos može biti i veći

ZDECHOVSKÝ ZA STANDARD: PES mora objasniti zašto ne podržava Mandićevu smjenu, funkcija predsjednika Skupštine nije “privatna stvar”

Vuković NIJE GLASAO ZA PREDLOG Spajića da se od januara primjenjuje novi Vladin model povećanja zarada

Konačno, kada je u pitanju dobijeno negativno mišljenje na reviziju pravilnosti poslovanja i uslovno mišljenje na finansijsko poslovanje iz Izvještaja DRI, napominjemo da je radi profesionalnog obavljanja stručnih, finansijskih, administrativnih, informatičkih, analitičkih i drugih poslova obrazovan Sekretarijat Tužilačkog savjeta kao stručno tijelo u čijoj nadležnosti je obavljanje gore navedenih aktivnosti.