Video
Odluku je donijelo tročlano sudsko vijeće predvođeno sudijom Zoranom Radovićem.
Oslobođenima, među kojima su lideri bivšeg Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, prethodno je optužnicom bilo stavljeno na teret pokušaj nasilnog rušenja vlasti 2016. godine uoči prijema Crne Gore u NATO.
Današnjem izricanju pesude nisu prisustvovali predstavnici Specijalnog državnog tužilaštva SDT.
Radović je u sudnici rekao da za Vijeće nije bilo sumnje pri donošenju odluke, odnosno da nisu dokazana krivična djela koja su im stavljena na teret. Naglasio je da je siguran da će Tužilaštvo izjaviti žalbu.
Advokat Miroje Jovanović je kazao da je prije sedam godina “započeo ovaj sramotni proces”.
“I danas smo dobili prvostepeno okončanje u smislu jednog normalnog, potpuno racionalnog i pravnički logičkog rezona. Konačno više niko ne vjeruje u psihodelične priče lažnog svjedoka-saradnika osuđenog ubice Sinđelića, niti u one konstrukte nepismene, nerazumljive Mirka Velimirovića i tako dalje”, kazao je Jovanović novinarima.
Kako se, kako je rekao, optužnica zasniva na takvim svjedocima i na policijskom oružju, “onda ovako i prođe”.
“Mi smo naravno zadovoljni. Ako se tužilaštvo bude žalilo, jedino što možemo da im obećamo je da ćemo napisati duplo, znači što oni napišu u žalbi, mi ćemo napisati duplo duže odgovore”, naveo je Jovanović.
Na pitanje da prokomentariše drastičnu razliku u zaključivanju između vijeća sutkinje Suzane Mugoše i Radovića, Jovanović je odgovorio da je tako jer Mugoša nije pročitala predmet i da “nema pojma o predmetu”.
On je naveo da u prvostepenoj presudi rezon Mugoše nije pravnički, nego ideološko – politički. Naveo je da njihovi klijenti nijesu mogli da prisustvuju izricanju presude zbog obaveza, ali da su imali želju da dođu.
Upitan o nedolasku predstavnika tužilaštva na izricanje presude, Jovanović je rekao da je to pitanje za njih.
Jovanović je kazao da očekuju žalbu tužilaštva.
“To nije nikakva prijetnja, oni napišu žalbu na 200 strana, mi ćemo napisati odgovor na žalbu na 400”, kazao je Jovanović.
Advokat Dražen Medojević kazao je da je jedini mogući epilog postupka bio da se donese oslobađajuća presuda.
“Ja sam to stalno ponavljao, i u završnim riječima posljednji put, da je rješenje Apelacionog suda toliko bilo precizno da nije ostavljena mogućnost da se donese bilo kakva druga odluka osim ove današnje. Predsjednik Vijeća je, nakon izricanja presude dao šire obrazloženje i upravo je potencirao one stvari koje su konstatovane i u ukidnom rješenju Apelacionog suda. Nijednom riječju, nijednim dokazom od samog starta nije u nekom razumnom razmišljanju moglo da se dovede u pitanje krivična odgovornost bilo kog okrivljenog. Bila je to jedna nespretna i suluda konstrukcija Tužilaštva, na čelu sa Katnićem”, naveo je Medojević.
Radi se o ponovljenom postupku, jer su prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima su i današnji predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i lider DNP-a Milan Knežević osuđeni na ukupno 70 godina zatvora. Apelacioni sud je prije tri godine ukinuo tu presudu i naložio ponovljeno suđenje.
Podsjećamo, presuda optuženima za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, poništena je prije tri godine u Apelacionom sudu i naložen je ponovljeni postupak.
Specijalno tužilaštvo na čelu sa Glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem, koje je izabrano nakon političkih promjena 2020. godine, u cjelosti je ostalo pri ranijoj optužnici, koju su zastupali sada uhapšeni bivši GST Milivoje Katnić i bivši specijalni tužilac Saša Čađenović.
Novi specijalni tužioci su predložili sudu da se organizatori kriminalne grupe, ruski državljani Eduard Šišmakov osudi na 15, a Vladimir Popov na 12 godina.
Zatražili su i da se bivši komandant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić osudi na jedinstvenu kaznu od osam godina zatvora. Za Predraga Bogićevića i Nemanju Ristića u završnoj riječi predložena je zatvorska kazna od po sedam godina.
Za Branku Milić SDT je predložio kaznu od tri godine zatvora, dok je za Milana Dušića i Srboljuba Đorđevića zatraženo po godinu i šest mjeseci, a za Dragana Maksića godina i devet mjeseci zatvora.
Za Mihaila Čađenovića zatraženo je godinu i šest mjeseci zatvora.
Za Kristinu Hristić je predloženo izricanje uslovne kazne.
Preporučeno
U optužnici se navodi da je kriminalna organizacija da se na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, pomoću Demokratskog fronta, sukobi sa crnogorskom policijom i nasilno zauzme Skupštinu Crne Gore, kao i da otme i ubije tadašnjeg premijera Crne Gore Mila Đukanovića.
