U međuvremenu je Apelacioni sud Crne Gore donio rješenje kojim je odbio kao neosnovanu žalbu branioca Petra Lazovića, podnijetu protiv rješenja Višeg suda u Podgorici.

” Rješenjem Višeg suda u Podgorici odbijen je kao neosnovan prijedlog branilaca okrivljenog Lazovića za ukidanje pritvora, uz davanje jemstva, koje glasi na ukupan iznos od 9.286.479 eura, a sastoji se u uspostavljanju hipoteke na nepokretnostima u svojini srodnika okrivljenog i trećih, pravnih lica”, naveli su iz Apelacionog suda.

PROIZVOLJNOSTI
Ovaj sud „nalazi proizvoljnost u osporenim rješenjima o produženju pritvora“ i ocjenjuje da su Viši i Apelacioni sud propustili da ispitaju osnovanost produženja pritvora.

” Nije dovoljno samo površno i stereotipno navođenje okolnosti, već se mora utvrditi postojanje konkretnih okolnosti koje nesumnjivo ukazuju da postoje zakonski razlozi i osnov za produženje pritvora”, navodi se u aktu Ustavnog suda u koji je Pobjeda imala uvid.

Martinović je u žalbi, pozivajući se na pravo na ličnu slobodu i sigurnost, naveo da Viši i Apelacioni sud nijesu dali opravdane razloge za produženje pritvora i da ne postoje okolnosti koje upućuju na opasnost od bjekstva.

– Uvjerenje suda o postojanu opasnosti od bjekstva mora da proizilazi iz „posebnih okolnosti“ vezanih za konkretan slučaj i osobu. Rješenje o određivanju ili produženju pritvora zbog postojanja ove okolnosti mora biti obrazložena razlozima koji dalju primjenu pritvora čine opravdanom i nužnom – navodi se u mišljenju Ustavnog suda.

Napominju da je obaveza nadležnog suda da u svjetlu posebnih okolnosti svakog konkretnog slučaja procijeni je li pretpostavka iz navedene zakonske odredbe zaista i ostvarena.

PRAKSA EVROPSKOG SUDA

Takođe, Ustavni sud podsjeća da prema praksi Evropskog suda opasnost da će se osumnjičeni sakriti kako bi izbjegao krivično gonjenje, ne može se ocijeniti samo na osnovu težine kazne koja je zaprijećena.

– Ustavni sud ocjenjuje da u obrazloženju osporenih rješenja nijesu dati jasni i relevantni razlozi za zaključak da postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva okrivljenog Petra Lazovića, te je stoga, istom opravdano produžiti pritvor, po pritvorskom osnovu iz odredbe člana 175 stav 1 tačka 1 Zakonika o krivičnom postupku – navode iz ovog suda.

Pojašnjavaju da sama činjenica da se nekom licu može izreći relativno visoka kazna zatvora, da su pojedina lica u bjekstvu, ne mogu biti razlog za produženje pritvora, kao ni činjenica da bliski srodnik Lazovića živi u inostranstvu.

Takođe, razmatrajući žalbu advokata Martinovića, Ustavni sud je zaključio da žalbeni postupci traju duže nego što bi trebalo.

Po mišljenju Ustavnog suda, po žalbi podnosioca ustavne žalbe nije odlučeno u skladu sa standardnom hitnosti. Slijedeći praksu Evropskog suda, Ustavni sud zaključuje da trajanje žalbenog postupka (46 dana) nije u skladu sa zahtjevom „hitnosti“, predviđenim članom 5 stav 4 Konvencije.

Advokat Martinović je podsjetio da njegov branjenik pet godina nije napuštao Crnu Goru, kao i da iako je znao da će biti uhapšen, nije pobjegao, već je na poziv tužioca došao.

U dokumentu Ustavnog suda podsjećaju da se Lazović nalazi u pritvoru više od godinu i pet mjeseci i da protokom vremena opasnost od bjekstva se smanjuje.

Viši sud u Podgorici je u svom rješenju od 23. decembra 2022. godine naveo da se Lazović prije hapšenja dva puta javljao na poziv Specijalnog državnog tužilaštva.

” Činjenica je da je okrivljeni, prije momenta kada je uhapšen, znao za istragu i mogao očekivati hapšenje, pa uprkos tome nije pobjegao, već je ostao u svom mjestu boravišta”, piše u dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid.

Lazović je ponudio najveće jemstvo u istoriji crnogorskog pravosuđa kako bi se branio sa slobode. On je za slobodu garantovao sa 9,3 miliona eura. Kao i prethodne, sud je 27. marta odbio i ovu ponudu.