Video
„Vlada Ukrajine, nakon osamostaljenja, 1990. godine ostavila je mogućnost učenja različitih jezika, tako da sada imamo više ljudi koji govore ruskim i školuju se na ruskom nego na ukrajinskom jeziku. Od početka agresije, Ukrajinci se trude da više govore ukrajinskim“, istakla je Ljudmila Vasiljeva, profesorica univerziteta iz Ukrajine.
Kada je riječ o izučavanju ukrajinskog jezika van Ukrajine, interesovanja, kaže, ima.
U Hrvatskoj postoji katedra za ukrajinski jezik, ali sada postoji problem što studenti ne mogu otputovati tamo da bi usavršavali taj jezik.
Foto: FCJKFotografija 1: Na FCJK održan okrugli sto “Ruska agresija na Ukrajinu u očima slovenske filologije“: Rat će uticati na slavistiku
Svih ovih godina u Ukrajini, kazala je profesorica Vasiljeva, bila je jaka ruska propaganda, mediji su bili na ruskom jeziku i ljudi su se vjerovatno i bojali. Zemlja se našla u situaciji da nije imala čime ni da se brani.
„A ratovi se događaju, i oni donose najviše društvene, ali i jezičke promjene. U Ukrajini sada ljudi koji su govorili ruski trude se govoriti ukrajinski i to iz političkih razloga. U lingvističkom smislu je zanimljivo i pokušavam kolege iz Ukrajine da podstaknem da tu sociolingvističku situaciju prezentiraju javnosti. Tu se može desiti da se jezik koji je bio potiskivan koristi i službeno, kao što se dešava u Ukrajini. I sam predśednik Ukrajine Zelenski sada govori ukrajinskim jezikom.“
„Primjere da Ukrajinci ne znaju svoj jezik vidimo i u našim sredinama. Izbjeglice iz Ukrajine, koje dolaze u Hrvatsku, govore ruski jezik“, istakao je profesor Mate Kapović iz Zagreba.
Preporučeno
Dodao je da sličnih primjera potiskivanja jezika ima i u drugim zemljama. U Bjelorusiji se potiskuje bjeloruski, kao i u Crnoj Gori crnogorski.
